Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Zbog obilja materijala u sat i 10 minuta trajanja programa, ovu komunikaciju predsjednika s građanima emitovaćemo u tri nastavka. (prvi možete pročitati OVDJE)

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

ATOMSKA SKLONIŠTA

Pročitali smo u medijima da je Vlada dala u zakup atomska skloništa u Podgorici i Sutomoru. Šta se dešava sa barskim skloništima, ko je njihov vlasnik, posebno ona dva velika u centru grada, iza Spuških i iza Ulice maršala Tita? 

Raičević: U ranijem periodu vlasništvo je svakako bilo države Crne Gore, pri čemu je upravljanje bilo delegirano Ministarstvu odbrane. Međutim, prilikom posljednje reorganizacije rada Vlade, ako sam dobro razumio, atomska skloništa su data Upravi za državnu imovinu, koja radi pod ingerencijama Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. I iskreno, ne čudi me da je raspisan oglas za zakup atomskih skloništa.

Ono što mene lično zabrinjava je što, pored ta dva spomenuta atomska skloništa koja jesu problematična iz mnogo uglova, imamo još takvih… U Ulici Makedonskoj, recimo, takođe imamo jedno atomsko sklonište koje je prilično devastirano, nebezbjedno.

Mi ćemo svakako uputiti jednu inicijativu prema Upravi za državnu imovinu da, ukoliko oni ne žele da se pozabave makar minimalnim održavanjem tih objekata, ustupe to lokalnoj upravi, sigurno da ćemo mi to kvalitetnije raditi.  Na kraju krajeva, može se i omogućiti obavljanje nekih djelatnosti u tim prostorima. Činjenica je da Uprava za državnu imovinu ne vodi brigu na jedan kvalitetan i adekvatan način, treba tu posvetiti malo više pažnje. Osim toga, ukoliko bismo omogućili samo da ti prostori budu bezbjedni, da nemamo vandalizama u njima, opet je napravljen progres. A uzmimo i ovako, zašto ne bismo neko od ovih atomskih skloništa ustupili lokalnim barskim umjetnicima za otvaranje ateljea…

PROMJENA IMENA SVETI IVAN

Admir ili Amir pita koja je procedura da naselje Sveti Ivan promijeni ime,  jer ga, kaže, “niko u našem naselju ne zove tako osim u dokumentima”.

Raičević: Ja se iskreno nadam da građani iz ovog naselja, ako već po njihovom priznanju ne koriste ime naselja Sveti Ivan, ne koriste ni ono drugo koje svakako nije adekvatno. Promjena imena je direktna ingerencija i nadležnost skupštinskog Odbora za davanje imena ulica, trgova i naselja, tako da vjerojatno treba pokrenuti potencijalno tu inicijativu. Ja apsolutno nisam neko ko voli da se mijenja ono što je definisano nekim ranijim odlukama, pa makar i u dijelu određenih naziva.

PACOVI OKO ROBNE KUĆE I NJENO KREČENJE

Područje Stare Topolice i oko Robne kuće puno je pacova. Svakog dana mogu se vidjeti kako izlaze na ulice, ulaze u cijevi i čak u ugostiteljske objekte u sklopu Robne kuće. Kada će biti sprovedena deratizacija i hoće li? I kada je posljednji put temeljno sprovedena na Topolici? 

Raičević: Što se tiče deratizacije, nju sprovode oba gradska preduzeća, i Komunalno, i Vodovod i kanalizacija za sve ono što su instalacije sa kojima oni raspolažu. Međutim, problematika Robne kuće je manje-više svima poznata. Robna kuća je u privatnom vlasništvu, poslovni prostori u prizemlju su takođe prodati, tako da je to direktna odgovornost svih koji su po Zakonu o etažnoj svojini obavezni da tako nešto rade.

Dobio sam par fotografija sa tom tematikom. Zaista je poražavajuća činjenica da u samom centru grada imamo na tim lokacijama pacove. Mi ćemo, što se naših lokalnih službi tiče, svakako uraditi dodatne napore da se deratizacija sprovede na još kvalitetniJI način, u kontinuitetu. Međutim, nisam siguran da će sve ono što su naše planirane aktivnosti dati rezultata upravo na lokalitetu Robne kuće, dok sami vlasnici, odnosno privatnici, ne udruže snage i sami daju doprinos rješavanju problema. 

Koliko sam ja shvatio, jedan je vlasnik Robne kuće, a drugi su vlasnici objekata? 

Raičević: Svi poslovni prostori u Robnoj kući koji se nalaze u prizemlju su u privatnom vlasništvu, znači ima više vlasnika. Gornji sprat Robne kuće je i dalje u vlasništvu nekadašnjeg “Izbora”. Mi nemamo ingerencije da radimo na bilo čemu što se nalazi u okviru privatnog vlasništva. To bi takođe moglo da znači da ja tražim od Opštine da sprovede deratizaciju na imovini sa kojim ja rasplažem, zakon ne omogućava tako nešto.

Kad sMo već kod Robne kuće, važi li isto i za sada već čuveno krečenje i farbanje?

Raičević: Siguran sam da bi samo krečenje, odnosno farbanje onih metalnih elemenata na kvalitetniji način predstavilo sami centar grada. Uputili smo inicijativu vlasnima objekata u prizemlju, međutim, svi oni su rekli da vode račune o zidovima koji se nalaze u objektima, i da ih ne interesuje ovo spoljno. Moramo jednako posmatrati objekat Robne kuće kao i sve ostale stambene zgrade, kojima, u saradnji sa Skupštinom stanara, pokušavamo da obnovimo fasadu.

KOMUNALNI I SAOBRAĆAJNI PROBLEMI SUTOMORA

Zašto autobuska stanica u Sutomoru nema nadstrešnicu? Ima kockarnicu i kafić, ali nemaju svi novca da, kad je kiša ili jako sunce, uđu i popiju kafu.  Da ne bude samo da kritikujem, lokalni prevoz odlično funkcioniše. 

Raičević: Drago mi je da čujem da lokalni gradski prevoz funkcioniše na kvalitetan način. S druge strane, složićemo se svi, Sutomore zaslužuje mnogo bolju organizaciju, i, na kraju, novu autobusku stanicu. U nekom narednom periodu ćemo sigurno razmotriti te mogućnosti koje su prostorno-planskom dokumentacijom definisane. Pored toga što su kapaciteti autobuske stanice u Sutomoru limitirani, sama saobraćajna problematika na tom lokalitetu je velika. Saobraćajno rješenje ulaska i izlaska autobusa je prilično delikatno i izazovno za vozača. Bez izmještanja autobuske stanice na neku prikladniju lokaciju nema trajnog rješenja. Sutomore tako nešto zaslužuje, a mislim da su se stekli i uslovi da konačno krenemo u pravcu realizacije ovog značajnog infrastrukturnog projekta. 

Slušateljka Sutomora koja živi ispod pijace pita kada će, i kako, biti riješen njihov problem. Pri svakoj obilnijoj kiši poplavljeni su, a makadamski put uništen od blata i bujica. Ni vjernici ne mogu poći u crkvu, a urušena je i ograda Vrtića. 

Raičević: Ograda Vrtića jeste urušena nakon posljednjeg nevremena. Na moje zadovoljstvo, mogu da istaknem da su privrednici koje sam kontaktirao spremni da doniraju i brzo će se realizovati aktivnosti na sanaciji tog zida.

Te večeri, igrom slučaja, bio sam u Sutomoru i mogao sam i lično da se uvjerim da obilne kiše praktično parališu saobraćaj u ovoj ulici. Da ne govorimo o tome da pješaci ne mogu da funkcionišu. Jedan dio saobraćajnice ispod pijace ka hotelu “Sato” smo rekonstruirali i upravo taj dio je te večeri mnogo bolje uspio da prihvati sve atmosferske padavine od ovog donjeg dijela na kome treba da se nastavi sa rekonstrukcijom. S obzirom na to da smo konzervirali radove tokom ljetnih mjeseci, već u narednim danima očekujem početak započetog na završetku ove saobraćajnice i nadam se djelimičnom rješavanju ove problematike atmosferske kanalizacije. 

NOVI ULAZ I IZLAZ IZ ČANJA

Znate li, da li će, i kad, početi radovi na sanaciji i realizaciji plana o modernizaciji puteva u Čanju i kroz Čanj? 

Raičević: Što se tiče modernizacije saobraćajnih infrastruktura u Čanju i izgradnje novih, to su projekti koje smo kandidovali prema Vladi Crne Gore i dobili su podršku kroz Kapitalni budžet. Ministarstvo javnih radova je prije nekih dvadesetak dana raspisalo tenderski poziv za izbor izvođača radova na nizu saobraćajnica koje trebaju da se izgrade. Želim da vjerujem da se sa tim aktivnostima može započeti ukoliko se završi tenderska procedura i riješe imovinsko-pravni odnosi. Dio sredstava kroz Kapitalni budžet jeste opredijeljen i za eksproprijaciju zemljišta.

Da li se ovdje govori o širenju postojećeg puta ili o probijanju drugog, novog puta?

Raičević: Jedna od saobraćajnica treba svakako da poveže Čanj direktno sa magistralnim putem na mikrolokalitetu Kufin.

Zašto još nije i kada će biti aktiviran “Sistem 48”?  Gradske službe ne reaguju na inicijative i prijave građana.

Raičević: Upoznat sam sa “Sistemom 48” – to je sistem po kojem građani prijavljuju određenu problematiku, a naše službe su obavezne da u roku od 48 sati odgovore ili riješe problematiku. Međutim dosta često,  bez obzira što ne postoji još uvijek “Sistem 48”, naše službe angažuju promptno. Lično sam se više puta uvjerio da Komunalna policija, Komunalna inspekcija i svi koji jesu odgovorni da izađu u susret građanima i gostima vrlo promptno reaguju. Ne bih volio da taj “Sistem 48” omogući prolongiranje rješavanja neke problematike koja se može odmah riješiti. 

BULEVAR OD SOZINE DO ŠUŠANJA, “INEX” NAREDNOG LJETA

Kada će biti započeta izgradna trotoara i rasvjete u Zelenom pojasu uz glavnu magistralu?  

Raičević: Raspisan je tender za izbor izvođača radova na ovoj trasi koja prioritetno podrazumijeva postavljanje rasvjete na potezu od Žukotrlice do nekadašnjeg hotela “Inex”, tako da da ćemo u tom dijelu nastojati da riješimo i problematiku pješačke komunikacije. Moram da istaknem, na moje lično zadovoljstvo, da je nekih 90% završeno idejno rješenje izgradnje bulevarske saobraćajnice od skretanja za tunel Sozinu do spajanja sa bulevarskom saobraćajnicom u Šušanju. Nadam se da možemo da ponudimo kvalitetno rješenje, koje će naravno iziskivati da udružimo snagu sa Vladom Crne Gora.

Kada već pomenuste “Inex”, imamo li informacije što se tu dešava? 

Raičević: Imamo informacije, igrom prilika juče sam imao susret sa predstavnicima kompanije “Otranstar” koja vrijedno radi na završetku građevinskih radova i stavljanju u funkciju novog hotela koji će biti dio brenda “Iberostar”. Za očekivati je da će ti radovi da budu okončani do kraja ove godine i da će hotel već narednu turističku sezonu dočekati u novom ruhu sa mnogo kvalitetnim sadržajima i pretpostavkama za turizam visoke kategorije. Raduje činjenica da i izgradnja novog rezorta u Čanju ide dosta dobrom dinamikom, radujemo se najavljenom početku radova na rekonstrukciji ili izgradnji novih sadržaja u hotelu “Južno more”, a očekujemo i da će vlasnik pokrenuti i nastaviti aktivnosti u dijelu rekonstrukcije hotela “Korali”. Sve to zajedno značajno mijenja perspektivu našeg grada kao turističke destinacije. 

POŠUMLJAVANJE PLAŽE NA ŽUKOTRLICI

Kada će se vršiti pošumljavanje plaže na Žukotrlici? Znamo da je to bio nekad ponos grada, sad nažalost stvarno nije. 

Raičević: Nažalost, stanje na plaži nije adekvatno. U saradnji sa Savezom izviđača, participiraćemo kroz projekat “Boranka” koji se tiče pošumljavanja opožarenih područja, konkretno Golog Brda i brda Volujica. Za Golo Brdo je Savez izviđača dobio određene saglasnosti od Uprave za šume, očekujemo to i za Volujicu. Na temelju te saradnje, za koju zaista očekujemo da će biti plodotvorna, možemo da pokrenemo inicijativu mnogo kvalitetnije organizacije pošumljavanja šume na lokalitetu plaže Žukotrlica. Da li bi nastavak izgradnje zaštitnog zida riješilo ovu problematiku? Vrlo vjerojatno da bi, ali kao rezultat toga sigurno ne bismo imali ove površine plaža sa kojima danas raspolažemo. Moram istaći da nas na tom mjestu, u Šumi Lekovića, susreće i imovinsko-pravna problematika koja prilično opterećuje, ali to nikako ne smije da znači da ne pokušamo da se pošumljavanje odradi na mnogo kvalitetniji način.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Da li se planira formiranje Preduzeća za upravljanje zaštićenim područjima prirode na teritoriji Opštine? 

Raičević: Svakako problematika proglašavanja zaštićenih područja i revizije samih odluka koje su donijete u ranijem periodu izaziva veliku pažnju javnosti. Podsjećanja radi, upravo prilikom jedne javne rasprave na koje se govorilo o izradi i dopuni prostorno-planske dokumentacije, vlasnici zemljišta o kome smo govorili, na potezu Zelenog pojasa, istakli su najveće protivljenje nastojanju da se izvrši revizija zaštićenog područja. Kroz skupštinsku proceduru mi smo zaštitili dva spomenika prirode, jedan je stablo Stare masline na Mirovici, a drugo je Dvorski park. Nemamo u planu formiranje službe kao u Podgorici i slično u Bijelom Polju.  Siguran sam da naše Komunalno preduzeće, u saradnji i komunikaciji sa Komunalnom policijom i Inspekcijom, može da odgovori na sve izazove koje se mogu javiti na terenu.

Ono što malo ko zna – tek Vašim angažovanjima i stručnih službi, Stara maslina je ponovo zaštićena kao spomenik prirode, ali ona to u suštini nije bila od 1991.

Raičević: Stara maslina je taj status dobila, ako sam dobro zapamtio, 1956. godine i imala ga do 1991/92. Međutim, promjenom same organizacije državnog sistema i zakonskih regulativa, više nije imala taj status sve do pokretanja procedure pred Skupštinom Opštine. Ona ga je povratila 2023. godine na zadovoljstvo svih nas, iako je, istini za volju, i u periodu od 1991. zaista tretirana kao zaštićeno područje, samo formalno-pravno nije imala taj status.