Nakon završene specijalizacije za dermatovenerologa, u Opštu bolnicu Bar vratila se dr Sandra Jelenković, koja sada ordinira u dermatološkoj ordinaciji. Ova ambulanta poznata je pacijentima i po tome što nema liste čekanja. Pregled preko izabranog ljekara može da se zakaže već za naredni dan.

RB/BI: Koji je razlog što ste izabrali ovu specijalizaciju?

Dr Jelenković: Meni je dermatologija izazov u liječenju, jer većini mojih kolega sve promjene na koži izgledaju isto, a zapravo nije tako. Promjene na koži mogu da nam ukažu na ozbiljna oboljenja unutrašnjih organa. Upravo to je i bio razlog da izaberem dermatovenerologiju.

RB/BI: Sljedeće pitanje se nadovezuje na vaše riječi – za kožu kažu da je najveći organ, a vrlo često i ogledalo zdravlja. Da li se po izgledu kože može zaključiti da li se radi o zdravoj ili bolesnoj osobi?

Dr Jelenković: Apsolutno. Samo na osnovu boje kože možemo da utvrdimo neke poremećaje, čak i u krvnoj slici: bljedilo, žuta koža… Postoji cijela jedna oblast dermatologije u internoj medicini, gdje na osnovu promjena na koži, noktima i kosi možemo da utvrdimo kardiološka oboljenja, reumatološka, bubrežna oboljenja, čak i karcinome unutrašnjih organa. Često karcinomi unutrašnjih organa, prije drugih manifestacija, daju promjene na koži, pa mi budemo prvi koji primijete i upute pacijente na dalje pretrage.

RB/BI: Kada se radi o ovim oboljenjima, ranija dijagnostika pacijentu pruža veće šanse.

Dr Jelenković: Čak i neki simptomi u vidu promjena na koži u vidu pruritusa, odnosno svraba kože, mogu da ukazuju na karcinome i druga oboljenja unutrašnjih organa, tako da pregled kože, noktiju i kose, mogu da nam budu vodilja za otkrivanje nekih drugih oboljenja.

RB/BI: Ljeto je. To podrazumijeva i odlaske na plažu. Često se na društvenim mrežama vode rasprave u kom uzrastu je dozvoljeno djecu izlagati suncu. Mislim da ste vi ipak najpoznatiji da o tome govorite.

Dr Jelenković: Često se priča o tome i često se vodi polemika kada ljudi bebe i malu djecu da vode na ljetovanje. Neko komentariše da bebe žive i na moru. Ali to nije isto. Odlazak bebe na plažu, odnosno boravak na suncu, ne preporučuje se do šestog mjeseca. Većina SPF krema, odnosno faktora, je formulisana tako da je odobrena od šestog mjeseca života. Ne zato što su štetni po kožu, već zato što dijete do šestog mjeseca ne bi trebalo direktno da se izlaže sunčevim zracima. Naravno, bebu možete u pet, šest popodne, kad nije toliko vruće i kad nije direktno izloženo suncu, odvesti na plažu. I za stariju djecu i za odrasle pravilo je da se suncu mogu izlagati do 10 časova prije podne, a popodne od četiri, pet. To je zdrav boravak na plaži i na slabom suncu.

RB/BI: A odlasci na plažu u vrijeme kad peče zvijezda, kako to posmatrate?

Dr Jelenković: To nije indikovano ni za koga, ni za djecu, ni za odrasle osobe. Zato i kažem, kad neko dolazi na ljetovanje sa djecom, to nije preporučljivo za malu djecu ispod šest mjeseci, jer oni sigurno neće biti u hotelskoj sobi cijeli dan i izlaziti samo dva sata. Oni će vjerovatno cijeli dan boraviti na plaži, ispod nekog suncobrana, koji ne pruža adekvatnu zaštitu od sunca. Iako ljudi misle da jesu, suncobrani nisu u potpunosti zaštita od sunca.

RB/BI: S obzirom da je na nekim kupalištima zabilježen loš kvalitet vode, do kojih kožnih oboljenja može da dođe ako se kupamo u takvoj vodi?

Dr Jelenković: Primijetila sam da u ambulantu dolazi veliki broj ljudi, odnosno najčešće djece, dolazi zbog impetiga – bakterijske kožne infekcije. To može biti povezano sa lošim kvalitetom vode.

RB/BI: Umjesto sunčanja i plaže, kupanjem u prljavoj vodi, stiže se do infekcije i antibiotika.

Dr Jelenković: Često lokalni antibiotici i terapija ne budu dovoljni, pogotovu kod djece kod koje se promjene brzo šire, na kraju završe i sa antibiotskim sirupom. Slična situacija je i sa bazenima, ali svakako da tih slučajevima ima dosta.

RB/BI: Većina ljudi ima mladeže. Kada ih treba kontrolisati?

Dr Jelenković: Mladeže bi trebalo svi da pregledamo bar jednom godišnje. Ko ima pozitivnu porodičnu anamnezu, kada je neko u porodici uklanjao mladež koji je bio sumnjiv, ili da je u porodici bilo karcinoma kože, ili sindrom displastičnog nevusa, odnosno osobe koje imaju veliki broj mladeža koji su nepravilni, trebalo bi češće da pregledaju svoje mladeže, a ostali jednom godišnje. Naravno, ukoliko primijetimo neku promjenu, novi mladež, ili mladež koji se mijenja, drugačije je boje, trebalo bi da dođu i provjere što je u pitanju.

RB/BI: Je li istina da mladeži mogu da se pojave na koži u bilo kom trenutku života?

Dr Jelenković: Nije specifično da se u kasnijoj životnoj dobi pojavljuju mladeži. Negdje do četrdesete godine je normalno, sve kasnije nije toliko uobičajeno. Svaka promjena koja se kasnije pojavi trebalo bi da se pogleda, kako bi se vidjelo o čemu se radi.

RB/BI: Među problemima koji pogađaju ljude je i starenje, koje je najvidljivije na koži. Da li je moguće održati kožu u dobrom stanju. Da li je tu primaran genetski faktor, hrana i hidratacija ili njega?

Dr Jelenković: Kao i za sva druga stanja u organizmu, tako i za stanje kože, genetika je vrlo bitna. Za brzinu kojom mi gubimo kolagen bitna je genetika. Faktor koji doprinosi starenju kože jeste sunčevo zračenje. Sunce ne ubrzava starenje kože, ono dovodi do patološkog starenja kože – naša koža ostari na drugačiji način nego što bi hronološki ostarila bez uticaja sunčevog zračenja. Zaštita od sunca jeste preventivni korak. Na starenje takođe utiču pušenje, ishrana, nezdrav način života, kao i pridružena druga oboljenja.

RB/BI: Sa kojim se oboljenjima kože najčešće susrijećete?

Dr Jelenković: S obzirom da je ljetnji period, to su infekcije koje sam pomenula, kao i alergije. Česte su i alergijske reakcije, ujedi, komplikacije ujeda, kontaktni dermatitisi. Kontakt sa određenim biljkama, uz uticaj sunca dovode do fito foto dermatitisa. Ima i stanja koja su hronična, dolaze osobe koje imaju psorijazu, akne i druga dermatološka oboljenja i stanja.

RB/BI: Za koja od njih ne preporučujete izlazak na sunce?

Dr Jelenković: Ne preporučuje se u slučaju alergija, crvenila na koži, rozacee, reumatoloških oboljenja, lupusa… Na većinu kožnih oboljenja sunce ne djeluje blagonaklono. Nekim oboljenjima, poput psorijaze, indikovano je sunčanje. U svakom slučaju, svako sa oboljenjem kože, mora da se konsultuje u kojoj mjeri smije ili ne smije da se izlaže suncu.

RB/BI: Dermatološka ambulanta u Baru radi pet dana nedjeljno. Nema gužve, nema liste čekanja, zakazuje se preko izabranog ljekara već za sljedeći dan. Što biste preporučili pacijentima?

Dr Jelenković: Liste čekanja nema, zakazuje se danas za sjutra, izabrani ljekari ili pedijatri, ukoliko su u pitanju djeca. Ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu na koži, bolje da se jave što prije. Naravno, pacijenti sa alergijama, promjenama na koži koje svrbe i peku, dolaze i sami, a mi smo tu da pomognemo.