ETNOGRAF ANDRIJA JOVIĆEVIĆ O BARSKOM STANOVNIŠTVU U KNJIZI “CRNOGORSKO PRIMORJE I KRAJINA”, OBJAVLJENOJ  1922. GODINE – 4. DIO

Andrija Jovićević, u etnografsko-demografskoj studiji „Crnogorsko primorje i Krajina“ iz 1922. godine, piše o strukturi stanovništva Bara i Krajine, i šire, s područja Ulcinja, o naseljima, bratstvima, običajima, tradiciji na tome prostoru i njihovoj prošlosti, oslanjajući se primarno na usmene izvore, narodna predanja, porodična kazivanja, kao i na faktografiju.

Poseban značaj Jovićevićevog njegovog djela je u tome što je njegov autor vršio dugotrajna i složena neposredna istraživanja i ispitivanja na terenu i upoznao se sa običajima, kulturom, porodičnim pamćenjem, mentalitetom, te kazivanjem savremenika, uopšte sa istorijom prostora i stanovništva koje je proučavao. I njegovo djelo je nesumnjivo respektabilno i relevantno za proučavanje prošlosti Bara i okoline.

U navedenoj knjizi on piše o barskom i ulcinjskom stanovništvu, a u poglavlju knjige pod nazivom “Krajina” na stranicama 53, 54 i 55 kazuje i sljedeće:

Dragovići se nalaze do Tijane i leže niže od nje. Tu su brastva:  Radiškovići 10 i Kurtovići 6 – svega 16 domova.

Kostanja je odmah do Dragovića i ima 41 kuću (Vukovići 10, Milovići 3, Kolići 8 i Tomovići 20).

Madguš je pri stranama planinskog vijenca. Tamo su: Perezići 8 i Merovići 8 — svega 16 kuća.

Ramuša je dalje od Kostanje. Brastva su: Ramušići 12, Barjaktarovići 6 (nazvati po barjaku, koji je bio u njihovoj kući) i Kacići 10 svega- 28 kuća.

Ćurjan (ili Ćurilo) je iza Ramuše. Tu žive: Odžići 5, Bracovići 12, Čejovići 6 i Mujzići 8 — svega 31 kuća.

Runja je na strani između Ramuše i Ćurjana. Tu su brastva: Markovići 13 i Runjići 11 — svega 24 kuće.

Dalje se nastavljaju sela: Mali i Velji Ostros i Arbaneš. Ova su sela izrazbijana u dijelove, pa svaki dio čini maleno zasebno seoce.

Mali Ostros se dijeli na ove dijelove: Vrlić sa 23 doma (Adžimuratovići ili Barjaktarovići, nazvati po barjaku, koji je bio na toj kući, 8, Nikezići 6, Subrašnovići 6 i Cekovići 3), Ardolići 22 doma (Ardolići 13, Maršići 5, Redžovići 3 i Čeovići 1), Lađan 5 domova (Vuletići) i Kanaći 11 domova (Kanaći) – svega 61 kuća.

Velji Ostros se dijeli na dijelove. Njih čine brastva: Berjaši 11, Boljevići 8, Grdoči 5, Đenaši 11, Markaši 12, Madžuri 18, Peraši 10, Cukovići (ili Cukaj) 16 i Curovići (ili Curaj) 20- svega 113 domova.

Arbaneš se kao i Velji Ostros dijeli na grupe, koje su dobile imena po brastvima: Benčići 21 dom (Benčići 5, Vrući 2, Čeke 5, Doči 1 i osam kuća kojima se ne zna brastvena imena), Popovići 18 domova (Popovići 8, Boci 4, Đurovići 1 i Nikovići 5), Dodići (ili Dodaj) 23 d. (Dodići 12, Bulići 3 i Sefići 8), Đečbišrići 19 d. (Hasanj- čobanj 6 i Đečktroj 13), Kovači 19 d. (Kovači 10 i Redžovići 9) i Lekperi 11 (Lekperi, ali međusobno nijesu srodni) — svega 103 kuće. Kao što Lekperi nijesu međusobno srodni, tako i mnoga brastva po pojedinim dijelovima sela, koja nose jedno prezime, nijesu srodna. Manja su se brastva prislanjala uz veća i jača, pa su primala njihova imena, ne dajući tome nikakav značaj, a imajući od toga koristi.

Granica od 1873. god. ocijepila je bila Mali i Velji Ostros i Arbaneš od Krajine i prolazila pored manastirskih razvalina, slazeći na jezero. Prije ove granične podjele sva su se sela oko manastira svala Maršići.

Sela u Gornjoj Krajini imaju 428 kuća i sve su muhamedanske.

Donja Krajina se nalazi pored Skadarskog Jezera. Ovamo spadaju sela: Donji Murići, Bes, Bljaca, Bobovišta, Sijerča, Ckla, Zozanje i Široke.

Donji Murići su ispod Gornjih Murića, pri jezeru, na utoku suhog potoka, koji dolazi od Pinčića i Gornjih Murića. Brastva su: Palevići 4, Velovići 2, Ramuševići 6, Odžići 2 i Pelmanovići 1 — svega 15 kuća.

Bes je na putu od Donjih Murića, na potočini, koja dolazi od Bapsule. Ovdje su: Džaferovići 4, Veljovići 5, Likovići 3, Adovići 2 i Ćukovići 1 — svega 15 kuća.

Bljaca su pri povećem „limanu”, i tamo žive: Demirovići 9, Đonovići 4 i Dragovići 1 – svega 14 kuća.

Bobovišta su veće selo na obali jezera, na krševitom zaravanjku. Brastva su: Liharovići 3, Likovići 5, Džudžovići 2, Hajdarovići 6, Subašovići 5, Tafovići 3, Aručovići 5, Durakovići 9, Hasanđonovići 1 i Pervizović 1 — svega 40 kuća.

Sijerča su maleno selo do samog jezera, ispod Ćurjana. Ovdje žive: Usići 5 i Aliničići 3 – svega 8 kuća.

Ckla (arbanaški Skja, što znači „pravoslavni“) nalaze se dalje k Skadru, do jezerske obale. Dijelovi sela su: Demiri 9 (Štagaj 3, Đekaj 4 i Baca 2), Utići 9 (Utići 7 i Aruči 2). Perovići 8 (Cekovići 5 i Perovići 3) i Ljubani 16 (Lekaj 8, Šainaj 3 i Hodžaj 5) — svega 42 kuće. Neki se dijelovi spuštaju do jezera (Ljubani) a neki se uzdižu visoko (Demiri) i izdvojeni su krševitim brežuljcima. Jedan Štagaj se preselio u Kovače i danas se zove po imenu mjesta Kovač. Ovih primjera ima često u ovoj oblasti.

Zoganje su zbijene do jezerske obale ispod krševite i strme strane Goliša. U selu ima oko 80 domova i svi su, kao i u ostalim naseljima Gornje i Donje Krajine, muslimanske vjere. Od brastava nabrajaju: Čobaj, Prenaj, Rašaj, Zekaj, Brahaj, Metaj, Balanj, Ramcaj, Niljaj, Kukaj, Nreškaj, Mftaraj, Aruč, Likaj i druga. Najveća su brastva Ramcaj i Likaj. Mještani ne znaju, ili neće da pričaju, koliko je koje brastvo veliko”.