Gost emisije “Uhvati dan” bio je predsjednik Udruženja plivarica Crne Gore, Milun Anđić. Povod za intervju bio je trodnevni seminar za ribare i radionice koje su prethodnih tri dana održane u Tivtu, Petrovcu i Ulcinju. Bila je to i prilika za predstavljanje ”FLAG” projekta.

“Na prvoj od tri radionice bavili smo se novinama koje je donijelo formiranje Organizacije proizvođača ribe. Do sada je u ribarstvu Crne Gore postojao termin ‘ribari’, a ne ‘proizvođači ribe’. Crna Gora je 2025. godine usvojila Zakon o Organizacijama proizvođača ribe, pa nastojimo da ribare edukuju da prihvate taj model. To su nova pravila organizovanja, a ovo je nastavak edukativnih radionica koje su održane u Hrvatskoj na ostrvu Visu, gdje je naša grupa boravila od 1. juna ove godine pod pokroviteljstvom UN. Drugi dan je bio posvećen tematskom sadržaju ‘FLAG’, koji treba da posluži formiranju novih organizacija po principu onih koje djeluju u EU”, kaže Anđić.

Gost Radio Bara pojasnio je i koje promjene donosi nova zakonska regulativa.

“Ribari treba da upute inicijativu ka lokalnim samoupravama, kako bi se formirala udruženja, pri čemu, da bi sve funkcionisalo na ravnopravnim osnovama, nijedna organizacija ne smije imati većinu. Benefiti formiranja takvih udruženja za primorske opštine će biti zaista veliki. Treba napomenuti da bi se u fokusu našle mnoge institucije koje bi mogle biti finansirane iz fondova EU, takođe i turistička privreda, privatni sektor… Cilj je da se kroz ‘FLAG’-ove unaprijedi sektor turizma i ribarstva. Tema je dosta opširna i za sada je najvažnije da pronađemo model kako da počnemo sa formiranjem ‘FLAG’ organizacija u Crnoj Gori” objašnjava Anđić.

Situacija u crnogorskom ribarstvu, po ocjeni sagovornika, nije dobra.

“Situacija je dosta teška za crnogorske ribare. Suočavamo se sa brojnim problemima. Naime, Jadranski basen je devastiran zbog prekomjernog izlova od strane dvije ribarske flote – italijanske ribarske flote koja godišnje sa Jadranske strane izlovi oko 65.000 tona plave ribe, a isto toliko izlovi i hrvatska ribarska flota. To se dešava decenijama. Jasno je da mi u Crnoj Gori  nismo izdvojeno ostrvo, nego povezani sistem, gdje pelagična riba, kao što je sardina i inćun, migrira iz našeg dijela Jadranskog mora, što rezultira da mi, ribari ostajemo bez pelagične, ali i ribe koja je u prirodi služila kao hrana za kvalitetne ribe. Svi ribari se žale da tesko preživljavaju, a možemo pogledati i zvanične podatke koji svjedoče da su godišnji ulovi svih ribara u našoj zemlji u opadanju. U 2023. godini smo izlovili 670 tona, a svake sljedeće godine bilježimo pad od, otprilike, 50 tona. Trend se nastavio i u ovoj godini i ribari preživljavaju teške dane”, dodaje Anđić.

Nisu ovo jedini problem u tom sektoru.

“Pored problema sa prelovom, suočavamo se i sa onima koji se ponavljaju decenijama. To je nepostojanje infrastrukture – prvenstveno ribarske luke, mjesta prvog iskrcaja, a i tržište ribe je neorganizovano. Ipak, postoji određeni napredak u sektoru ribarstva koji treba pohvaliti. Pri tome mislim na pomoć resornog ministartsva za investiciona ulaganja, benefita članstva u međunarodnim ribarskim organizacijama, uređivanja zakonodavnog okvira za ribarstvo. Nadamo se da ćemo nastaviti uspješnu saradnju sa svim institucijama u Crnoj Gorii i da ćemo ribarski sektor, koji je privremeno zatvorio Poglavlje 13, dovesti do toga da zadovoljava uslove”, zaključuje Milun Anđić.