U Crnoj Gori se svake godine registruje između 400 i 450 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2016. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu preko 110.
Posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo od kancera dojke između 60 i 100 osoba, da bi od 2010. godine svake godine umiralo godišnje preko 100 osoba. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003 i 2004. godine, a to su 62 i 65 osobe.
Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009. i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola.
Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik:
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja
2. promjene veličine i oblika dojke
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici
5. uvlačenje bradavice
6. sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine
2. prvi porođaj poslije 30. godine
3. nerađanje
4. kasniji ulazak u menopauzu
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba podvući i dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor
2. većina čvorova nije kancer i najvaznije
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)
