Prva javna kontrolisana berba Stare masline na Mirovici, koju je organizovalo Društvo maslinara Bar uz pomoć Kulturnog centra, protekla je veoma dobro, zahvaljujući, kako je objasnio predsjednik Društva Ćazim Alković “lijepom vremenu i iskrenim zaljubljenicima u maslinu svih generacija”.
-Cio događaj može nam biti na ponos, upravo onako kako Stara maslina i zaslužuje. Ubrali smo 85,9 kilograma ploda, od kojeg je istog dana napravljeno ekstra djevičansko ulje. Već sjutradan, u nedjelju, organizovali smo njegovu degustaciju pod krošnjom drevnog stabla- kaže Alković. On objašnjava da je jedan od preduslova za proizvodnju vrhunskog ulja, upravo prerada u kratkom vremenskom roku.
-Standard je da se ulje proizvede do 48 sati od branja. Najbolje je, ako ste u mogućnosti, to uraditi u okviru 24 sata. Ako se masline skladište (pogotovo u vrećama, što ne preporučujemo) dolazi do povećanja temperature, usljed čega pada i kvalitet ulja. Masline smo odmah odložili u prozračne plastične gajbe, koje ne dozvoljavaju da se plodovi griju ili oštete. Prevezli smo ih do uljare i odmah počeli preradu- objašnjava Alković.
Društvo na čijem je čelu, prepoznato je i po organizovanju brojnih obuka, kako za maslinare, tako i za ljubitelje masline. Tu praksu objašnjavaju procjenom da nije dovoljno da isključivo maslinari budu edukovani, već i potrošači maslinovog ulja.
-S jedne strane pokušavamo da ih osposobimo da sami prepoznaju i razdvoje kvalitet od onoga što to nije. Na tom putu od koristi su javne prezentacije, poput one održane prije početka degustacije ulja proizvedene od plodova Stare masline. Na obuci smo objasnili način na koji se ulje degustira, kako prepoznati pozitivne ili negativne osobine. Jedna od značajnih misija je da potrošače podstaknemo da u domaćinstvu što više koriste maslinovo ulje u skladu sa “mediteranskim” načinom života i ishrane koje promovišemo. A koliko je to zdravije, suvišno je govoriti – kaže Alković.
Iako su zadovoljni učinkom uvedenih inovacija u smislu tretmana maslinovog drveta i berbe maslina, predsjednik Društva maslinara kaže da “u tom pravcu treba još puno da se radi”. Jedan od najkompleksnijih “zadataka” je promjena svijesti maslinara, koji još uvijek neće da prihvate da maslinu moraju štititi, prvenstveno, od muve maslina, ali i od svrdlaša, “paunovog oka”…
-Društvo maslinara ima odličnu saradnju sa Upravom za bezbjednost hrane, fito- sanitarnom inspekcijom, Biotehničkim fakultetom… Njihovi stručnjaci svake godine sa posebnom pažnjom prate razvoj muve maslina na području Bara i Ulcinja, informišu nas o nalazima i daju preporuke kad i kako masline treba tretirati. Posredstvom medija edukujemo maslinare kako da se pravovremeno bore protiv ovog štetnika. Ipak, ne poštuju svi preporuke, pa se dešava da veći dio ploda padne na zemlju, što je velika šteta- upozorava Alković. On podsjeća da je ranije bilo aktuelno zaprašivanje iz aviona, pa je zaštita maslina bila kolektivna. Međutim, posljednjih godina je ukinuto zbog štetnog dejstva takvog vida zaštite na eko- sistem, pčele i ostale kulture. U Društvu razmišljaju da maslinare stimulišu i na način što bi organizovali zajedničko zaprašivanje, uz podršku opštine i resornog ministarstva, a da li će maslinari biti raspoloženi za takav vid djelovanja, ostaje da se vidi…
Ovogodišnji rod nije za pohvalu, a razlog za to treba tražiti upravo u nedovoljnom tretmanu protiv štetočina. Iako je godina bila sušna uz visoke temperature, što ne pogoduje razvoju muve masline, dosta ploda je uništeno.
Barski maslinari i učesnici berbe Stare masline, proteklog vikenda ipak nijesu ubrali sve plodove. Naime, u saradnji sa Turističkom organizacijom Bara, sljedeće sedmice u grad pod Rumijom stiže ekipa planetarno popularne televizije National Geographic, koja će snimiti specijalnu emisiju o drevnom stablu. Alković procjenjuje da takva vrsta marketinga značajno može uticati na popularizaciju maslinarstva.
-Spremni smo se damo sve od sebe da što bolje prezentujemo značaj Satre masline. Cijeli svijet treba da zna da u Baru postoji tako staro stablo. Trudimo se da promovišemo crnogorsko maslinarstvo, a posebno Staru maslinu. S tim u vezi, mogu da se pohvalim da je naše Društvo prisustvovalo simpozijumu u Splitu, kada smo prezentovali naš stručni rad, u kojem je po prvi put objavljeno da je Stara maslina stara 2.245 godina. Veoma smo ponosni što smo upravo mi, u svojstvu zvaničnog izvora, objavili precizan podatak o njenoj starosti- istakao je Alković.
Barani imaju izvanrednu saradnju sa srodnim udruženjima u okruženju, posebno sa kolegama iz Hrvatske- iz Dalmacije, Istre, kao i sa tamošnjim naučnim institucijama, čiji predstavnici rado dijele znanja i iskustva… Iako je pandemija koronavirusa, svakako, osujetila napredak na tom polju, a komunikacija mejlovima i posredstvom društvenih mreža može samo donekle da zamijeni susrete, maslinari ne odustaju od druženja i razmjene informacija. U prilog tome svjedoči i što su tokom branja Stare masline bili “na vezi” sa Kaštelima pored Splita, gdje su dalmatinski maslinari brali svoju staru maslinu.
-U Vodnjanu (od prošle godine pobratimu sa Barom) planirana je velika manifestacija koja će, zbog poštovanja epidemioloških mjera, ovoga puta biti održana na otvorenom. Iako iskreno želimo da ponovo učestvujemo, to će odrediti razvoj situacije sa pandemijom- navodi Alković. I saradnja sa maslinarima iz crnogorskih gradova, naročito sa Ulcinjanima, Budvanima, Bokeljima je odlična. U planu je uspostavljanje Panela za senzorsku ocjenu kvaliteta maslinovog ulja, kojeg Crna Gora, iako je zakonom propisan, još uvijek nema.
-Ocjena kvaliteta maslinovog ulja se sprovodi na osnovu hemijske i organoleptičke ocjene. Za hemijsku je zadužena laboratorija koja u Baru postoji i akreditovana je od resornog minstarstva. Nadamo se da će ministarstvo konačno registrovati panel (za sada imamo grupu koju čine uglavnom barski maslinaru, a ima članova i iz ostalih primorskih opština) i proglasiti ga službenim- očekuje Alković.
Društvo maslinara u registru broji više od 800 članova za koje postoji registar o ličnim podacima, broju stabala, površini maslinjaka…. Ipak, nijesu svi aktivni i agilni.
-Naše Društvo je najveća maslinarska organizacija i u regionu. Međutim, snagu udruženja ne određuje broj članova. Iako brojnost puno govori, snagu određuju projekti. Među brojnim projektima, trenutno se po značaju izdvaja onaj koji za cilj ima zaštitu barskog ulja. Skoro smo od Evropske unije dobili obavještenje da smo dobili projekat koji podrazumijeva uključivanje mladih u agro- biznis, gdje smo vodeći partner. U projektu učestvuju Albanija, Makedonija, Srbija, BiH i Austrija- najavio je Alković.
Govoreći o razvoju maslinarstva, podvukao je da su “stari” maslinari srećni što im se posljednjih godina pridružuju mladi ljudi i da ova grana postaje “moderna”, pa je među tom populacijom “in” da se bave maslinarstvom.
-Maslinarstvo im je zanimljivo ne samo sa ekonomskog aspekta, nego predstavlja i svojevrstan prestiž. U posljednje vrijeme brojni doktori, advokati iz Podgorice pokazuju interesovanje i počinju da se bave maslinarstvom. Tvrdim da se niko ko se uključi, neće pokajati, s tim što se maslinarstvom treba ozbiljno baviti i pratiti savremene trendove kada je u pitanju briga o plemenitom drvetu, primjenjivati iskustva iz okruženja, okrenuti se modernom maslinarstvu i s ljubavlju se posvetiti brizi o maslini. Nužno je da se ugledamo na Evropu i prilagodimo se tamošnjim standardima, a u digitalnoj eri svi za to imaju mogućnost- zaključio je Alković.
