Paketom mjera podrške privredi i građanima za prvi kvartal 2021. godine obuhvaćeno je više od 100 hiljada ljudi u Crnoj Gori, kazao je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i istakao da je to skoro svaki peti stanovnik naše države.
Penzioneri koji imaju primanja manja od 222 eura, dobiće po 50, a nezaposleni sa evidencije Zavoda po 100 eura. Na pomoć mogu računati i korisnici materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine. Podrška privredi obuhvata hiljadu preduzeća više, dakle 4.500 preduzeća i samim tim 19.500 zaposlenih.
On je, na konferenciji za novinare u Vladi Crne Gore, naveo da je paket, prije svega, kriznog karatera i da se sastoji iz dva dijela – podrška privredi i podrška ranjivim kategorijama društva.
“Prvi kvartal u crnogorskoj ekonomiji je teži u odnosu na ostale kvartale, a da bi uopšte izašli iz krize ovo je paket koji će nam omogućiti da preživimo i omogućava Vladi da malo bolje razmisli o razvojin politikama i da na taj način omogućimo brži oporavak i damo dodatni optimizam građanim i previredi kada je riječ o ekonomskom oporavku”, kazao je Milatović.
On je ponovio da ukupni paket mjera košta oko 163 miliona eura od čega je 40 miliona direktna budžetska podrška.
Naglasio je da su prvi put proširili pomoć penzionerima koji imaju male penzije, tako što su dali jednokratnu podršku penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne zarade koja iznosi 222 eura.
“U nekom prethodnom paketu bila je pomoć penzionerima alismao onima koji primaju minimalnu penziju. Razlika je velika, ovim paketom smo obuhvatili dodatnih 34 hiljade penzionera i na ovaj način pružili jednokratnu pomoć koja nije velika – 50 eura”, istakao je Milatović.
Porodice koje primaju materijalno obezbjeđenje, njih skoro 8.000 dobiće takođe po 50 eura, oni sa tri i više članova 100 eura.
Proširena lista ugroženih djelatnosti
Milatović je saopštio da je proširena lista ugroženih djelatnosti za oko 20, u dijelu su transportnog sektora, prerađivačke industrije.
“Pokušali smo da vidimo koje su to djelatnosti koje su najviše pale u smislu prometa i treba da budu tretirane kao ugrožene. Do sada ovom mjerom bilo obuhvaćeno oko 3,5 hiljada preduzeća i 16.500 zaposlenih. Sada je obuhvaćeno za oko hiljade preduzeća više i oko 3.000 dodatnih zaposlenih”, istakao je Milatović.
On je kazao da ta mjera znači 100 % subvencija zarade za sve na listi ugroženih djelatnosti.
“U nekom prethodnom peridu iz budžeta je izdvajano oko 4,5 milione erua mjesečno, sada u prva tri kvartala biće izdvojeno oko 7 milione mjesečno”, naglasio je Milatović.
Paketom će podržati preduzeća sa ove liste sa 100 eura u smislu podrške razvoju elektronske fiskalizacije.
“Time smo htjeli da pokažemo senzibilitet i pružimo malim preduzećima jedan vremenski period prilagođavanja”, dodao je Milatović.
Podrška novom zapošljavanju
Poslodavci koji do kraja godine zaposle osobe koje se nalaze na Zavodu za zapošljavanje biće oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i doprinosa u iznosu od 90 odsto bruto prosječne zarade u 2021, u iznosu od 60 odsto u 2022, i u iznosu od 30 odsto u 2023. godini.
“Na taj način smo htjeli da pomognemo i preduzećima i nezaposlenim ljudima da se vrate na tržište rada. Ovo je mjera koja će po našoj procjeni u trogodišnjem periodu koštati budžet preko 10 miliona eura. To znači da ćemo svakog novozaposlenig u 2021. godini mjesečno pomoći sa nekih 200-230 eura, u 2022. sa 150 eura, a u 2023. sa 80 eura”, istakao je Milatović.
Ministar je naveo da će omogućiti beskamatni kredit preduzećima kroz reprogram duga na poreze i doprinose na lični dohodak nastao u trećem i četvrtom kvartalu prethodne godine na period od četiri mjeseca.
“Po procjeni, ova mjera košta preko 100 miliona eura u nekom indirektnom smislu. Čuli smo privrednike da treba smanjiti period povraćaja PDV i one je na 30 dana za PDV u iznosu do 50.000 eura. Čuli smo vapaj malih privrednika za povećanje dijela koji se tiče na plaćanje paušalnog poreza sa 18 na sadašnjih 30.000 eura”, naveo je Milatović.
Podrška turizmu i poljoprivredi
On je kazao da se posebno vodilo računa o dva važna segmenta privrede – turizmu i poljoprivredi.
Kazao je da će naknade za Morsko dobro biti umanjene za 50 odsto i u ovoj godini, a da su za turoperatore predviđene subvencije i uvođenje turističkih vaučera u iznosu od 200 eura za ljude u zdravstvenom i prosvjetnom sektoru za period do 30. juna 2021.
“Naredni korak je dio koji se odnosi na kreditne aspekte prije svega. Vlada ima IRF kao značajno važnu instituciju koja ima neiskorišćeni potencijal. Intenzivno ćemo sa njima razgovarati šta IRF može smislenije, pametnije i bolje da uradi za građane i privredu. Sreli smo se dva puta i sa poslovnim bankama. Izašli smo bili sa zajedničkim stavom i uputili apel Centralno banci da pomogne Vladi, građanima i privredi kako bi privredu vratili na trajektoriju održivog ekonomskog razvoja”, kazao je Milatović.
Jednokratna pomoć građanima u februaru
Jednokratna pomoć za ugrožene kategorije stanovništva biti isplaćena uz njihova redovna primanja u februaru, saopštio je državni sekretar Ministarstva finansija i socijalnog staranja Janko Odović.
To se odnosi na isplatu penzija, nezaposlenima koji su na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) bili 31. decembra prošle godine i građanima koji primaju ličnu invalidninu i materijalno obezbjeđenje porodice.
Vlada planira da predloži tri izmjene zakona da bi se pomoglo privredi.
“Nadamo se da će Skupština Crne Gore na vanrednom zasijedanju u februaru podržati i izmijeniti te zakone”, rekao je Odović.
Mjere implementirane jače nego ikad
Uspjeli smo da napravimo mjere koje su jače implementirane nego ikad u Crnoj Gori i koje će sigurno podržati privredu i ugrožene građane, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
On je istakao da je 2020. bila je kataklizmična.
“Bili su zastrašujući podaci – pad GDP 27%, 19 odsto nezaposlenosti, fiskalni deficit iznad 10 odsto, imamo sliku koja je jako teška i uprkos tome uspjeli smo da izađemo u pravom trenutku na tržište i dobijemo injekciju koju trenutno koristimo”, kazao je Spajić.
Zaduženje od 750 miliona eura, kako je kazao, dalo je Vladi vremena da se konsoliduje i razmisli šta da učini u narednim mjesecima i godinama.
“Da je Crna Gore čekala januar ne znam da li bi dočekali što se tiče likvidnosti trezora. Imali smo akutnih problema. Kao tim nismo mogli da se previše fokusiramo na strateška pitanja nego smo morali da gasimo male vatre koje se konstantno pojavljuju”, naglasio je Spajić.
On je naveo da će nova nacionalna avio-kompanija ubrzo imati pet članova Upravnog odbora i direktora.
“A što je najvažnije, počeće sa radom prije početka turističke sezone”, dodao je Spajić.
Kada je riječ o kompaniji Barska plovidba, on je kazao da su zatekli izuzetno tešku situaciju.
”Izviješteni smo da državna pomoć nije dozvoljena u tim situacijama. Sa kineskom Eksim bankom imali razgovore u zadnjih 10 dana i došli do dobrog rješenja. Eksim banka imala je mogućnost da povuče svih 58 miliona dolara garancije i time bi došli u rizik da neki povjerioci iskoriste to da nam traže da i oni čak naplate svoja potraživanja. Bili bi u legalnom vakumu, rizičnom i teškom za državu”, kazao je Spajić.
Pokušali da objedine zahtjeve proizvođača i trgovaca
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, kazao je da je u okviru paketa podrške Ministarstvo izašlo sa setom mjera za podršku poljoprivredi, ribarstvu i ostalim pogođenim sektorima.
“Pokušali smo da objedinimo zahtjeve proizvođača, trgovaca, ali i zakonske regulative koje se tiču ove oblasti, posebno Zakon o zaštiti konkurencije”, rekao je Stijović.
Mjerama za poljoprivredu i ribarstvo obuhvaćeni su proizvodi ribarstva, akvakulture i poljoprivredni proizvodi, a one obuhvataju povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda i pomoć u distribuciji, podršku proizvođačima i ribarima u cilju održavanja stabilnsoti cijena i dohotka, kao i ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama uz nadoknadu prozivođačima od 100 odsto proizvodne vrijednosti od tih proizvoda.
On je poručio građanima da kupuju domaće da bi pomogli svojim komšijama, prijateljima i domaćoj privredi.
“Tu se pokažite da ste patriote. Tu se pokažite da vas interesuje privreda Crne Gore. Svaki euro potrošen na domaće proizvode ulazi u Budžet, i omogućava firmama da opstanu i da nastave da rade svoj posao”, poručio je Stijović.
