Direktor Turističke organizacije Bar, mr Emil Kukalj, od srednje škole do danas u najvažnijoj grani crnogorske privrede, poliglota koji tečno govori engleski, francuski i italijanski jezik, gostovao je u petak u devetnaestom izdanju emisije “Priče s Baranima” Radio Bara.
Govorio je, pored ostalog, o naselju Čeluga u kome živi, OŠ “Meksiko” i učiteljici Anki Kralj, koja je bila “stroga ali pravična, bili smo i komšije, uz poštovanje i razumijevanje”, odlasku u Srednju turističku u Ulcinj, nakon toga na Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, radu u NTO i prelasku u Bar, o razlici u barskom i crnogorskom turizmu nekad i sad, te o tome koliko je neophodno ići u korak sa savremenim zahtjevima tržišta, ali i tome zašto je pretplaćen na on-line izdanja “Suna”, “Heralda”, “Timesa” i ostalih stranih listova i časopisa.
“U osmom razredu, kroz razgovor sa roditeljima i prijateljima, došao sam nekako do zaključka da je turizam nešto najperpspektivnije i da ima prođu na tržištu, i to je bio razlog zbog čega sam upisao Turističku školu u Ulcinju. Svakog dana sam putovao autobusom, đačkim, a kad bi se išlo mimo reda, koristili smo divlje taksiste i kombije, bilo je devedesetih dosta đaka iz Bara u Ulcinju, ne samo u našoj školi, nego i u tamošnjoj Gimnaziji. Turistička škola je nudila znanje za onog ko želi da uči, a praksu sam obavljao u hotelu ‘Princess’, na recepciji, u restoranu, poslove na nivou srednjeg obrazovanja, uviđao uzanse koje će biti bitni za razumijevanje turizma. O odlasku na fakultet se razmišlja tek u trećoj ili četvrtoj godini, i ja sam se u tom dobu odlučio za Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru. Nakon studija, upisujem magistarske studije i zapošljavam se u NTO kao pripravnik, a godinu dana kasnije magistriram”, objašnjavao je svoj obrazovni put mr Emil Kukalj.
Kako ističe, posao u NTO mu je pružio velike mogućnosti za napredovanje i upoznavanje turizma sa ljepše strane.
“Rad u NTO mi je dao širi pogled na sektor turizma. Počeo sam kao pripravnik na poslovima od dna ljestvice – pakovanja promo materijala za sajmove, sakupljanja baze podataka i kontakata, a nakon pripravničkog staža bio sam dio tima za statistiku i analizu tržišta, poslije toga menadžer za strateško planiranje i razvoj proizvoda, bavili smo se i marketing planovima na nivou države”, rekao je mr Kukalj, uz opasku da je rad u NTO “veoma kompleksan” – “analiza situacije na terenu, analiza trendova na emitivnim tržištima, kolika je ta ciljna grupa, kolika je cijena marketinga, da li je ciljna grupa homogena ili heterogena, kakva je konkurencija, koliki je potencijal tržišta, kakva je prognoza rasta tržišta u odnosu na proizvod koji se nudi… mnogo toga”.
Način pristupa eventualnom gostu se potpuno promijenio, kaže Kukalj, preseljen je na digitalno polje interneta.
“Novi tzv. programmatic marketing je znatno drugačiji u odnosu na nekadašnji klasični. Uzmimo, primjera radi, dvije osobe istih godina, iste ekonomske moći, iz istog grada – nekada se njima prilazilo kroz isti princip. Programmatic marketing koristi savremena sredstva na način koji se graniči sa zadiranjem u privatnost preko društvenih mreža, po osnovu činjenice da je svako bar jednom kliknuo na facebooku ili nekoj drugoj stranici ‘slažem se da možete koristiti moje podatke’. Tako vidimo da su osobe potpuno različite, i ispadne da jedna želi aktivan odmor sa planiranjem, društvom, kampovanje, dolazak kombijem, a druga ležanje na plaži sa porodicom. Tu različitost osoba možete da identifikujete digitalnim kanalima, ne lica imenom i prezimenom već kao digitalni kod, broj, i možete da svakome ponudite sadržaje koji ga interesuju. Stranice na facebooku i instagramu nepogrješivo targetiraju afinitete pojedinca. I mi smo u TO Bar prošle godine radili taj digitalni marketing. Instaliran je facebook pixel na našoj stranici. Ko klikne na web stranicu, facebook pixel ga ‘uhvati’ i svaki put kad postavite reklamu – njemu će se pojavljivati. Od 50 oglasa jedan će zaokupiti pažnju klijenta, ali treba voditi računa da se ne umara korisnik jer sve može dobiti kontraefekat, odnosno čestim objavljivanjem možete odbiti turistu da posjeti vašu zemlju”, detaljno je objasnio mr Kukalj.
Iako u očima prosječnog stanovnika našeg grada odlazak na sajmove najvažnijih gradova Evrope i svijeta izgleda kao ispunjenje sna, mr Kukalj objašnjava da je to daleko od toga.
“Pripeme za sajam traju barem dva mjeseca, jer morate da opravdate to učešće i uložena sredstva, da obezbijedite veliki broj kontakata, saradnju sa medijima, dobijete povoljnije pozicije za oglašavanje, to je nebrojeni broj sastanaka, razgovori, pregovori, dogovori, mi skoro da ne vidimo te prijestonice koje idemo. Nakon dana provedenog na sajmu od 9 do 19 sati, pa vožnje metroom od sat i duže do hotela ili smještaja, dođete umorni u sobu i samo razmišljate da pogledate mejlove, da se javite kući i da se odmorite za sjutrašnji intenzivni dan. Mi putujemo dan prije sajma, i možemo da ugrabimo za razgledanje nekoliko sati prije početka, ali i nakon početka, no tada nemate volje za tako nešto jer ste premoreni. Uz to, sajmovi sada postaju mjesto za sastanak sa partnerima s kojima se dugo nismo vidjeli, primat je dat digitalnom marketingu, znatno je jeftiniji a efikasniji”, navodi mr Kukalj.
Otkrio je u razgovoru da je u toku izrada Akcionog plana strategije razvoja turizma u Baru do 2026. godine.
“Angažovali smo Institut za turizam iz Zagreba, kao stručne konsultante, da nam pomognu u izradi Strategije, uz aktivno učešće nas kao naručilaca i lokalne turističke privrede, ali i ostalih privrednih i drugih segmenata u opštini. To podrazumijeva situacione i tržišne analize, definisanje strateških okvira i smjernica razvoja turizma, akcionih planova koji treba da isteknu iz strateškog dokumenta… Akcioni plan za Bar će imati promjena, ali ne neočekivanih. Turizam će u Baru biti uglavnom fokusiran na pasivni odmor na plaži, ali i na zaleđe, brdsko-planinski dio gdje ćemo razvijati aktivne odmore, uz treći resurs – NP Skadarsko jezero. Cilj nam je da raširimo sezonu i ponudimo druge proizvode, ne vršeći pritisak na infrastrukturu, što znači da nam je cilj razvoj seoskog, i turizma orijentisanih na prirodu, bez velikih građevina i ogromnih projekata koji bi promijenili pejzaž. Turizam u Baru mora biti održiv u korist lokalnog stanovištva koje mora da uživa benefite, s tim da turisti moraju da odu sa pozitivnim utiskom, da nam se vrate i dovedu druge goste. Dakle, turizam nikako na štetu mijenjanja naših tradicionalnih ubjeđenja, mentaliteta i načina života, ali sa podizanjem nivoa usluga i sa osjećajem zadovoljstva i nas i gostiju“, zaključio je gostovanje u emisiji “Priče s Baranima” mr Emil Kukalj.
