Gost „Promenade četvrtkom“ i Milana Vujovića bio je predsjednik Opštine Dušan Raičević. Slušaoci su, poslije dužeg vremena, bili u prilici da uživo postavljaju pitanja na telefon Radio Bara.
RB/BI: Da otvorimo ovaj razgovor onim što je odjeknulo juče u Baru i čitavoj Crnoj Gori. Šta po vašem mišljenju znače oni anonimni mejlovi o postavljanju bombi u više crnogorskih škola, kao i u nekim zgradama opština?
Raičević: Zaista je iza nas onako, žargonski rečeno, bombastičan dan, koji je započet prilično konfuzno, s obzirom da su prijeteće poruke već poznate sadržine upućene rukovodstvima svih osnovnih škola u Baru. Ni organi lokalne uprave nisu bili pošteđeni tog obavještenja. Shodno procedurama, u komunikaciji sa pripadnicima Centra bezbjednosti, morali smo evakuisati sve zaposlene iz zgrade Opštine. Ono što me prilično zabrinjava je što je juče izazvan osjećaj straha i panike, posebno kod naših najmlađih sugrađana. Dobio sam određene informacije da je upravo u predškolskim ustanovama kod djece bio prisutan strah, po prvi put su bila izložena takvoj situaciji. Ono što sam i juče istakao, vjerovali smo da će pripadnici Centra bezbjednosti svoj dio posla odraditi maksimalno profesionalno, kao što i jesu. Dio učenika je jučerašnje lijepo vrijeme iskoristio da prošeta, da se druži na otvorenom. Ono što zabrinjava je osjećaj koji nas je vratio u neki period od prije godinu – godinu i po. Znamo da smo prošli kroz vrlo turbulentan period izazvan pandemijom Kovida 19. Bila je to jedna nepoznanica koja nas je podstakla da itekako vodimo računa o sebi i svojim najbližima. Juče je sve ličilo na sve posljedice Kovida 19. Raduje da je, ipak, to bila lažna dojava i da smo se već danas i mi i obrazovne ustanove vratili redovnim aktivnostima.
RB/BI: To je i na prvi pogled bila budalaština, jer jasno je da takva organizacija ne može da postoji u Crnoj Gori, da su bombe postavljene tokom noći u gotovo svim crnogorskim školama, gotovo svim u Baru, zgradama opština. Ali, jednostavno, procedura je takva da, dok se sve ne ispita, djeca se ne smiju vraćati u školu.
Raičević: Tako je. Procedure nalažu da se shodno tim pravilnicima, pripadnici Centra bezbjednosti moraju obavijestiti, a oni shodno tim dojavama moraju sprovesti određene procedure. Za zgradu Opštine njihova procjena je bila da treba da se odradi detaljni pregled koji je završen juče negdje oko 13 časova. Ali, sve to nas je spriječilo da obavljamo redovne aktivnosti, građani su bili uskraćeni za jedan redovan servis koji imaju od strane lokalne uprave. Opet, sa druge strane, svi smo bili svjesni činjenice da je to lažna dojava, ali procedure su takve i niko nije spreman da preuzme određeni stepen rizika ili odgovornosti za nešto što može potencijalno da se desi.
RB/BI: Bili ste na otvaranju Kuće maslina, ali rekao bih da se niste baš puna srca vratili sa te svečanosti. Zbog čega?
Raičević: Projekat izgradnje Kuće maslina planiran je za sve crnogorske maslinare, ne samo barske, već i Ulcinja i Boke kotorske, najavljen je kao jedan zaista sjajan projekat i njegova realizacija je počela u oktobru 2019. godine, kada smo svi zajedno, na tom lokalitetu, bili u prilici da položimo kamen temeljac i da narednu godinu pratimo njegovu realizaciju. Ono što me čini srećnim jeste to što je objekat u dijelu građevinskih radova završen, da je to arhitektonsko rešenje koje je uradio prof. Alihodžić već u poziciji da prima i određene nagrade na takmičenjima i da je zaista prepoznatljivo arhitektonsko rješenje. Ono što me kao predsjednika Opštine zabrinjava jeste to da je posao samo u jednom dijelu završen. Objekat je na lokalitetu, ali ono što nas očekuje je stavljanje Kuće maslina u punu funkciju, s obzirom da tamo nema adekvatne opreme. Ne govorim samo o opremi koja je neophodna da bude obezbijeđena u dijelu enterijera, namještaja, već govorim o opremi koja Kuću maslina treba da stavi u punu funkciju, prije svega, mislim na proizvodni pogon. Želim da vjerujem da su predstavnici Ministarstva poljoprivrede u poodmakloj fazi u dijelu nabavke te opreme. Međutim, smatrao sam i dalje smatram da je možda mnogo bolje htjelo biti da smo sve te radove završili i onda otvorili Kuću maslina, predali je svim maslinarima, ne samo Bara već cijele Crne Gore i da to bude zaista jedna velika svečanost, u slavu i masline i Kuće maslina.
Slušalac: Htio bih da pitam gradonačelnika, vezano za izgradnju Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, o kome se godinama priča a još uvijek je daleko od realizacije. Ima li izgleda da će biti u neko dogledno vrijeme?
Raičević: Projekat izgradnje Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju kao takav je definisan u zahvatu DUP-a Polje, koji je tretirao jedan lokalitet u neposrednoj blizini OŠ „Meksiko“. Činjenica je da taj projekat dugi niz godina čeka realizaciju. Postojao je određeni stepen nerazumijevanja, za potrebe upravo djece sa smetnjama u razvoju od strane rukovodstva OŠ „Meksiko“ u prethodnom periodu. Nastojali smo da, uz intenzivnu komunikaciju, riješimo taj prvi, prioritetni zadatak, a to je rješavanje imovinsko pravnih odnosa. U septembru 2020. godine smo konačno, od strane Ministarstva finansija dobili pravo da raspolažemo ovim lokalitetom, raspisali konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, okončali proceduru po tom konkursu, izradili Glavni projekat Dnevnog centra, kandidovali ga prema Vladi Crne Gore za Kapitalni budžet ove godine. Obezbijeđena su sredstva u Kapitalnom budžetu. Ono što su moja očekivanja jeste da ćemo već u narednim danima, ne duže od mjesec, stvoriti sve pretpostavke da ovaj projekat krene u prvu fazu realizacije kroz raspisivanje izvođačkog tendera. Procijenjena vrijednost, po nekim našim procjenama iz novembra, decembra, a moramo se ograditi u tom dijelu i uzeti sa rezervom procijenjenu vrijednost investicije zbog povećanja i cijene izgradnje i građevinskog materijala, bila je 1.400.000 eura. Ja zaista vjerujem da će kroz izgradnju tog objekta, koji će biti savremen, moderan i koji će maksimalno ispoštovati sve standarde koji uređuju ovu oblast, ta problematika konačno na pravi način biti riješena.
RB/BI: Slušaoci uvijek postavljaju životnija pitanja od voditelja. Nadam se da će tako biti i do kraja ove emisije. Slušaoci mogu da postave bilo koje pitanje o bilo o čemu, naravno, u granicama korektnosti, predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću.
Slušateljka: Pozdrav za cijenjenog novinara i našeg predsjednika. Vjerovatno ste upoznati sa problemom koji stvara potok koji ide kroz Rutke, kroz tunel koji je sad pješački i koji nama već 15-20 godina u Željezničkim zgradama plavi dvorišta, podrumske prostorije. Vode bude i po dva i po metra. Davno je postavljeno to pitanje, ništa se ne radi jer je taj potok, koji je dubok 15 metara, širok 15 metara, zarobljen bukvalno u ne znam koliku cijev, zatvoren, betoniran. Vi znate to, postavljaju se slike na portalima, sve to ide preko pijace ovamo dolje nama, jer smo mi niže, do katoličke crkve. Mi nemamo prilaz, jer nama nikad ovdje nije asfaltirano. Put smo mi mještani, iz ovih četiri-pet prizemnih stanova, napravili sami, betonski, ali to nam je bujica tri put odnijela, tako da više stvarno nemamo snage da ga pravimo.
Raičević: Hvala, zaista, na postavljenom pitanju. Generalno, problematika naselja Rutke i rutačkog tunela je zaista značajna, ne govorim samo o ovom mikro lokalitetu sada već pješačkog tunela. S obzirom da smo u prethodnom periodu kroz izgradnju novog tunela koji vodi ka naselju Rutke-Gorelac uspjeli da riješimo tu jednu izraženu saobraćajnu problematiku, s obzirom da protočnost tog manjeg tunela nije bila adekvatna za odvijanje saobraćaja, on je sada definisan kao pješački. Međutim, problem atmosferskih voda nije samo ovdje na ovom lokalitetu, već i u gornjem dijelu Rutačke ulice. Prethodne godine smo kroz investicione aktivnosti uspjeli da asfaltiramo Rutačku ulicu u punoj dužini, u punom profilu i tada sam se po prvi put mogao uvjeriti šta je, u stvari, izvorni problem atmosferskih padavina – upravo jedan zaista izražen stepen divlje gradnje. Potpuno sam bio zaprepašćen činjenicom da su upravo u koritu tog potoka nikli objekti koji su zatvorili protočnost. To je nešto sa čime se u narednom periodu moramo pozabaviti. Rutke i Gorelac su kao takvi još 2011-2012. godine bili tretirani kroz pilot projekat koji je trebalo na pravi način da prezentuje mogućnost i model legalizacije bespravnih objekata, sa ciljem da se upravo kroz zaključivanje ugovora, kojima bi se ta naknada za legalizaciju definisala, stvorile pretpostavke i obaveza lokalnoj upravi da upravo ove probleme rješava. S obzirom da je sam postupak legalizacije definisan kroz jedan potpuno drugačiji koncept u zakonu koji je tu oblast prilično kompleksno definisao, nisu stvorene pretpostavke da se može riješiti problematika infrastrukturnih objekata u ovom dijelu. Ono što me takođe zabrinjava, to je jedan zaista nizak stepen kulture u dijelu odlaganja otpada. Svjedoci smo više puta, upravo je slušateljka to i naglasila, posebno u toku prvih jesenjih kiša, da smo na magistrali mogli da vidimo ne samo građevinski materijal i šut, već i značajne količine otpada. To ukazuje na značajnu problematiku koju imamo u ovim prigradskim naseljima kada je riječ o propisnom odlaganju otpada. Napominjem da smo prošle godine, upravo da bismo tu problematiku riješili, implementirali jedan novi sistem, a to je sakupljanje otpada od vrata do vrata, gdje smo kroz obezbjeđivanje adekvatnih posuda za odlaganje otpada i jasno preciziran i definisan režim sakupljanja otpada, tu problematiku riješili u mnogim prigradskim naseljima. Nadam se da će ovaj model biti dobar i za Rutke i Gorelac i da prvo pokušamo da te, da kažemo, bočne probleme riješimo kako bismo se mogli pozabaviti primarnim, a to je da omogućimo adekvatnu protočnost svih potoka, atmosferskih kanala, jer je to ono što moramo da održavamo. Znamo da su oni na mnogim lokalitetima zatvoreni, jer upravo tih 10 ili 15 centimetara nekome je, u nekom prethodnom periodu, puno značilo.
RB/BI: Kada bi mogao da bude riješen taj problem?
Raičević: Sa ovom problematikom moraćemo se pozabaviti u narednom periodu. Vrlo je teško jer podrazumijeva, prije svega, uklanjanje nekih objekata koji su izgrađeni, tako da do obezbjeđivanja možda, opet po Zakonu, alternativnog smještaja, teško da bismo mogli da ovaj problem adekvatno riješimo.
Slušalac: Interesuje me kad će početi ova zgrada za radnike u sektoru bezbjednosti i koliko će imati stambenih jedinica i kako će biti to raspoređivano.
Raičević: Upravo na temelju informacije koju sam juče saopštio javnosti, Sindikat bezbjednosti je pokrenuo aktivnosti na rješavanju te višegodišnje problematike, obezbjeđivanja smještajnih jedinica za pripadnike bezbjednosnog sektora. U prethodnom periodu kroz donošenje skupštinske odluke definisali smo neke međusobne obaveze. Raduje me činjenica da je Sindikat na idejno rješenje koje je predato glavnom državnom arhitekti 13. aprila dobio pozitivno mišljenje. Time su se stvorili preduslovi da se može dalje nastaviti sa izradom glavnog projekta, odnosno raspisivanjem izvođačkog tendera. Realno je za očekivati da će se u nekom narednom periodu od par mjeseci započeti sa realizacijom ovog značajnog projekta. Ono što mogu da istaknem je da sam u komunikaciji sa predstavnicima sindikata dobio informaciju da su nastojali da na toj lokaciji izgrade što više stambenih jedinica kako bi se što više, da tako kažem, životnih problema, riješilo. Ne bih licitirao o broju stambenih jedinica, kreće se između 170 i 180, ali sam radostan zbog činjenice da na prvim fotografijama tog idejnog rješenja vidimo da će to biti jedan moderan, lijepo uklopljen objekat, koji će ovu problematiku na adekvatan način riješiti.
RB/BI: Ako se slažete, da pročitam pitanje koje mi je upravo stiglo na telefon: Ne stižem između pacijenata da se uhvatim telefona, pa se zato ovako javljam. Pozdrav za glavnog i odgovornog urednika, i glavnog i, nadam se, odgovornog predsjednika Opštine. Godina unazad, u Virpazaru u toku sezone, vlada komunalni haos… Da li ste za ovu sezonu napravili neki poseban plan vezano za nedostatak parkinga, pa samim tim i zaustavljanje nepropisnog parkiranja na pristupnim putevima i trgu? Da li ste pojačali Komunalnu policiju? Kako ćete se boriti protiv nedozvoljenog držanja štandova? I još jedno pitanje: kakav je vaš stav i ingerencije u vezi sa izgradnjom Luke Virpazar?
Raičević: Virpazar, kao jedno od zaista najatraktivnijih turističkih mjesta na području naše opštine, generiše jako veliki broj turističkih posjeta iz godine u godinu, i to posebno turista iz Zapadne Evrope. Dosta često sam čuo komentare mojih dragih Crmničana koji mi kažu da na Virpazaru vladaju pirati i to je zaista bila jedna ružna slika u prethodnom periodu. Bez ikakve želje da bilo koga uvrijedim, ali zaista komunalni red na Virpazaru nije onakav kakav bi trebalo da bude u jednom zaista atraktivnom turističkom mjestu. Virpazar je, upotrijebiću taj izraz, ničija zemlja. Govorim o lokalitetu koji je vlasništvo Opštine Bar i države Crne Gore, kojim upravlja JP Nacionalni parkovi. Dugi niz godina opština je imala isključivo obavezu, čitajte i razumijte kao trošak, u dijelu samo sakupljanja otpada sa Virpazara. Nijedna ingerencija lokalne uprave u dijelu definicije privremenih objekata nije bila delegirana Opštini Bar, a do prije godinu ni inspekcijski nadzor nije bio pod ingerencijom Opštine Bar. JP Nacionalni parkovi je prije dvije godine definisalo program privremenih objekata, kojim se definiše mikrolokacija za privremene objekte, tj. štandove kojim se promovišu ture po Jezeru. Takođe su definisali i par lokacija za privremeno parkiralište. U nekom prethodnom periodu je postojala i inicijativa Savjeta MZ, da se parking prostori ustupe upravo Mjesnoj zajednici, da organizuje parkiranje i vrši naplatu parkinga, čime bi stvorili izvor sredstava za svoje funkcionisanje. Međutim, ove godine smo dobili informaciju od rukovodstva Nacionalnih parkova da oni planiraju da upravljaju ovim parking prostorima, ali da će dio sredstava opredijeliti za razvoj MZ. Ono što sam istakao prošle sedmice, nakon sastanka koji smo imali sa svim članovima Opštinskog tima za pripremu turističke sezone, inicijativa koja je pokrenuta od strane Nacionalnog parka u dijelu izmjene i dopune programa privremenih objekata je još uvijek u proceduri. Resorno ministarstvo nije dalo saglasnost na ovaj plan. Nemamo jasno definisane upravo te mikrolokacije za privremene objekte koji ne smiju biti na saobraćajnicama, već na nekim bočnim pozicijama. Zabrinjava da ćemo upravo u Virpazaru biti najmanje pripremljeni za početak turističke sezone. Ne zbog toga što Opština ili lokalne službe neće dati doprinos ili Komunalna policija neće vršiti komunalni nadzor, već zbog toga što još uvijek nemamo program privremenih objekata u zoni Nacionalnog parka. To je direktna ingerencija resornog ministarstva, koje bi trebalo to da tumači kao potrebu lokalnog stanovništva, turističke privrede i Opštine Bar, da zajedničkim snagama tu jednu ružnu sliku koja nas je pratila prethodnih godina na adekvatan način riješimo. Po pitanju Luke Virpazar – to je apsolutno ingerencija Ministarstva kapitalnih investicija, s obzirom da bi se taj projekat realizovao kroz IPA projekat koji je država definisala sa Albanijom i sa Italijom. Jedan dio sredstava je obezbijeđen iz IPA fondova, drugi će biti opredijeljen kroz budžetska sredstva Vlade Crne Gore. Ja, zaista, nisam optimista da ćemo u nekom skorijem vremenskom periodu na ovom lokalitetu dobiti Luku Virpazar.
RB/BI: Jeste li vidjeli koliko ljude interesuje politika? Nimalo. Iako nam od politike sve zavisi, pitaju o životnim stvarima, pa ću ja tako jedno političko pitanje postaviti. Jeste li očekivali da će izbori biti zakazani za 19. jun? Je li to, ipak, malo kasno, s obzirom na predstojeću turističku sezonu?
Raičević: Prije svega, zaista vjerujem da će turistička sezona početi mnogo ranije od 19. juna. Znate i sami da smo planirali niz aktivnosti već u maju, sa ciljem da najavimo početak turističke sezone i zaista vjerujem da Bar kao turistička destinacija može da ponudi turistima niz programa i aktivnosti, ne samo tokom jula i avgusta, već tokom cijele godine. Mi smo spremni, prije svega kao lokalna uprava i opštinska preduzeća, za sve aktivnosti koje nas očekuju u narednom periodu a tiču se pripreme turističke sezone, bez obzira na izbore. Da li bi nam bilo lakše da se izbori održavaju ranije, sigurno da bi, ali ja zaista vjerujem u kolege, moje saradnike, prije svega u vrijedne ljude u lokalnim preduzećima, da će bez obzira na izbornu kampanju, dati maksimalan doprinos da se sve aktivnosti koje su planirane u ovoj fazi realizuju na pravi način, da se turistička sezona odvija na zadovoljstvo turističkih poslenika i svih nas u Baru.
RB/BI: Pitanja pristižu u studio Radio Bara, ljudi se teže odlučuju da uživo pitaju, iako mi ne tražimo da se predstave, samo da na kulturan i normalan način postave pitanje. Uvažavamo i slušaoce koji nisu htjeli da se čuje njihov glas i postavljamo predsjedniku Opštine njihova pitanja, poslata porukom. Prvo pitanje bilo je o tome zbog čega Volujica sve više postaje deponija smeća?
Raičević: To je ono što mene kao, prije svega, Poljanina i te kako zabrinjava. Na tim lokacijama sam proveo veliki broj dana svog djetinjstva i nije mi prijatno da, šetajući Poljem, na mnogim lokacijama vidim mini deponije građevinskog materijala, a posebno je to izraženo na dijelu puta koji vodi ka repetitoru na Volujici. Već dva-tri puta smo, sa nivoa Komunalnog preduzeća, intervenisali i nastojali da uklonimo te nelegalne deponije koje iz dana u dan niču kao pečurke. Posebno me zabrinjava taj nemar. Volujica i ovaj potez treba da budu rekreativna zona, kad Podgorica može da ima Goricu, možemo i mi da imamo Volujicu. Raduje činjenica da se na lokalitetu Polica ljudi koji su vlasnici zemljišta vraćaju poljoprivredi. Tamo se infrastruktura na neki način dovodi u pravo stanje. U komunikaciji sa mještanima nastojali smo da se putni pravac koji vodi ka repetitoru, koliko-toliko, obezbijedi. Ono što sprečava sve aktivnosti koje mi sprovodimo jeste upravo pojava mini deponija. Pozivam i moje mještane iz Polja i sve ljude koji primijete tako nešto da prijave Komunalnoj policiji. Postoje mjere koje su definisane Odlukom o komunalnom redu našeg grada, odnosno kaznene odredbe, jer očigledno bez njih teško da možemo uspješno da se pozabavimo ovom problematikom. I ne možemo sve sami. Potrebna nam je pomoć mještana, naših sugrađana. Komunalna policija će nastojati da odgovori na sve inicijative i pozive koji budu upućeni od strane sugrađana. Upravo oni treba da budu ti koji će dati najveći doprinos u rješavanju ovog problema.
RB/BI: Više volimo pitanja uživo, to je srž ovakvih emisija. Predsjednik je spreman da odgovori na svako pitanje, ali evo, pročitaću još neko pitanje koje je upravo, o čemu svjedoči i moj gost, stiglo na moj privatni telefon: Kako objašnjavate činjenicu da su u naselju Baukovo, nadomak Bolnice, gdje nije urađen DUP, izgrađene dvije stambene zgrade, a na 50 metara od njih vlasnici zemljišta ne mogu decenijama da dobiju dozvolu. Ima li ta dozvola veze sa političkim opredjeljenjem?
Raičević: Po informacijama kojima ja raspolažem, to su građevinski objekti koji nemaju građevinsku dozvolu. Da li je pokrenut proces legalizacije tih objekata, nisam do detalja upoznat. Smatram da je to, prije svega, nepravda prema lokalnom stanovništvu koje dugi niz godina čeka usvajanje DUP-a, kako bi prostor bio priveden namjeni, odnosno objekti koje oni planiraju, izgrađeni u skladu sa planskom dokumentacijom. Govorimo o nelegalnim objektima koji kao takvi opterećuju lokalnu infrastrukturu, koja je projektovana za određeni broj potrošača. Prije svega, govorim o vodovodnoj mreži, opterećenju na saobraćajnu infrastrukturu. U ovom konkretnom slučaju su nadležne inspekcije, prije svega građevinska inspekcija, očigledno zakazale, jer su nama pred očima nikla dva objekta koji kao takvi nisu izgrađeni u skladu sa planskom dokumentacijom. To je nešto što mi sami ne možemo da riješimo. Ingerencije lokalne uprave u tom dijelu su apsolutno limitirane. Naša Komunalna policija evidentira ove pojave, uputi prijave nadležnim građevinskim inspekcijama, a šta se dalje po tom pitanju dešava nismo upoznati. Očigledno je neophodno u nekom narednom periodu jačati administrativne i kadrovske kapacitete upravo građevinskih inspekcija. Prosto je za nevjerovati da za cijelo Crnogorsko primorje imamo jako mali broj građevinskih inspektora koji treba da pokriju manje-više sve lokalitete. Svjesni smo činjenice i to nas i te kako zabrinjava, na svakom lokalitetu barske opštine, i mnogih drugih opština na primorju, niču nelegalni objekti. Tu moramo poslati jednu jasnu poruku da ono što je stav i inicijativa Vlade Crne Gore, da se kroz definisanje dva planska dokumenta, koji će tretirati manje-više kompletnu teritoriju Crne Gore, stvore jasne pretpostavke da se objekti koji su izgrađeni mimo propisa legalizuju. Za sve druge, koji još uvijek nisu izgrađeni jer ne postoji planska dokumentacija, kroz izradu ovih dokumenata, trebalo bi da se stvore pretpostavke da se prostor privodi namjeni i time, možda i upravo to što je vaš slušalac rekao, ta jedna nepravda prema mještanima koji čekaju usvajanje plana, na neki način riješi.
RB/BI: Naredni slušalac nije imao strpljenja da sačeka odgovor na ovo pitanje pa da se uključi, ali bi bilo lijepo da oslobodi vezu… I dalje su u fokusu dva trenutno najveća gradilišta, to su kaldrma u Starom Baru i Trg Vladimira i Kosare. Kako napreduju radovi? Mi virkamo tu, kad prolazimo trgom… No, ipak da damo prioritet slušaocu.
Slušalac: Dobar dan, pozdrav za vas i gosta u studiju. Pitanje za gospodina Raičevića: kada će biti realizovan projekat putne infrastrukture u MZ Sutorman? Kada će biti realizovana javna rasvjeta? I treće pitanje, kada će da se predsjednik MZ ukloni sa te pozicije, jer stvarno ništa ne radi kako treba?
Raičević: Po pitanju realizacije planiranih aktivnosti u dijelu tekućeg održavanja putne infrastrukture na području svih dvanaest mjesnih zajednica, Opština je u januaru, nakon usvajanja Plana javnih nabavki, raspisala tender. Kroz odgovarajuću tendersku proceduru izabrali smo izvođača koji će već narednih dana započeti sa aktivnostima koje su definisane programima, odnosno inicijativama dostavljenim od strane Savjeta mjesnih zajednica. Već u narednih mjesec, mjesec i po, sve te aktivnosti na području dvanaest mjesnih zajednica, ćemo završiti. Dinamika, opet, zavisi od niza faktora. Ono što su naša nastojanja je da sa tim aktivnostima započnemo i okončamo ih u turističkim mjestima, odnosno mjesnim zajednicama koje su prioritetno orijentisane ka turizmu. Započeli smo već određene radove u MZ Šušanj. Nakon toga ćemo započeti sa radovima u MZ Sutomore. Znate i sami da smo početkom godine, u januaru i februaru nastojali, kroz realizaciju niza aktivnosti na poboljšanju putne infrastrukture, tu problematiku da riješimo u pravo vrijeme u samom centru grada. Očekivanja su da ćemo u narednih mjesec dana doći do MZ Bar 5, odnosno Sutormana. Ono što moram istaći jeste da je problematika javne rasvjete nešto što nas i te kako opterećuje. Govorim o jednom zaista kompleksnom i razgranatom sistemu koji broji preko 12.000 sijaličnih grla. Jako je teško odgovoriti na niz izazova koji se stavljaju pred nas, ali zaista, služba Komunalnih djelatnosti nastoji da, kroz tekuće održavanje javne rasvjete, tu problematiku rješava ne samo u centru grada, nego i u manje-više svim prigradskim područjima. Po pitanju Savjeta MZ, zadovoljan sam činjenicom da svih dvanaest Savjeta MZ funkcionišu u punom kapacitetu. Upravo ta definicija samih Savjeta je opravdala naša očekivanja. Postoji, svakako, nezadovoljstvo radom određenih predsjednika Savjeta MZ, ali mislim da je ipak neophodno da imamo funcionalne Savjete, da imamo funkcionalne mjesne zajednice koje generišu upravo tu problematiku lokalnog stanovništva i prenose je prema lokalnoj upravi. Više puta smo, do sada, i u saradnji sa predstavnicima MZ Bar 5, uspijevali da problematiku koja je delegirana od strane lokalnog stanovništva, uspješno rješavamo. Tako ćemo nastaviti i u narednom periodu.
RB/BI: Još desetak minuta je predviđeno za ovaj razgovor, još ima mjesta za pitanja. Da se vratimo priči o kaldrmi u Starom Baru i Trgu Vladimira i Kosare.
Raičević: Prve reakcije građana na te prve obrise samog uređenja Trga Vladimira i Kosare su pozitivne. Govorimo o zaista modernom uređenju centralnog područja našeg grada. Radovi se odvijaju shodno dinamičkom planu, uprkos svim problemima sa kojima smo se susreli, ne samo zbog vremenskih neprilika, već i zbog jedne problematike koje nismo bili svjesni, a to su podzemne vode na ovom lokalitetu. Natjeralo nas je sve to da se malo vratimo u prošlost, period od prije 20, 30 ili više godina i da vidimo kako to adekvatno da riješimo.
Slušalac: Dobar dan, pozdrav za predsjednika i za sve slušaoce. Htio bih da se nadovežem na ovo pitanje za izgradnju zgrade za Upravu policije. Da li znate kolika će otprilike biti visina kvadrature stana?
Raičević: Ono što na osnovu tog idejnog rješenje možemo da prezentujemo je da će spratnost biti osam spratova. Ja zaista ne mogu da sa preciznošću utvrdim o kojem broju stanova govorimo, o kojoj kvadraturi govorimo, ali zaista vjerujem da je Sindikat bezbjednosti zaista vodio računa da ovim projektom riješi što više stambenih pitanja i da će i kvadratura stanova biti adekvatna za život porodica pripadnika službi bezjednosti.
RB/BI: Stigli smo do kaldrme.
Raičević: Kaldrma je, opet kažem, puna izazova. Prije svega, govorimo o lokalitetu koji živi, gdje život nije smio da stane zbog radova koji se izvode. Imamo već sada malo kašnjenje, ali ono neće biti više od deset dana u odnosu na predviđeni rok koji smo definisali ugovorom. Već ovih dana su aktivnosti itekako intenzivne. Očekujemo, prije svega, da ćemo sve te radove da okončamo na kvalitetan način, da ćemo kroz instalaciju javne rasvjete u samoj trasi kaldrme stvoriti jasne pretpostavke i za razvoj turizma, a prije svega osigurati bezbjednost svim turistima koji posjećuju Stari Bar, a on ih iz godine u godinu sve više privlači. Raduju pozitivni komentari turista koji posjećuju Stari Bar, što potvrđuju da smo napravili jedan dobar projekat, na koji se čeka dugi niz godina. Raduje i što će projekat biti na vrijeme okončan i predat prije svega Starobaranima, a zatim i turistima.
RB/BI: A trg?
Raičević: Očekujemo da svi radovi u dijelu parternog uređenja trga budu okončani između 20. i 25. maja.
RB/BI: Mi smo se bili dogovorili da ove razgovore u „Promenadi četvrtkom“ organizujemo svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu, uz postavljanje pitanja slušalaca uživo. Preskočio bih onaj naredni, jer već dolazimo pred samu završnicu izborne kampanje, a onda ćemo svakako s vama, poslije tog 19. juna obaviti razgovor. Da li ćemo i u julu sa vama, to je već drugo pitanje.
Raičević: To je pitanje na koje ja ne mogu dati odgovor. Na to pitanje će, prije svega, građani dati odgovor. Ali sam siguran, gospodine Vujoviću, da ćemo u narednih mjesec i po biti u prilici da se više puta srećemo na raznim lokacijama u našem gradu, s obzirom na niz aktivnosti koje planiramo da okončamo u narednom periodu, na zadovoljstvo naših sugrađana: od otvaranja novih sportskih poligona, parkova, saobraćajnica i upravo pomenutih trga i kaldrme. Bićemo u prilici da vas uvjerimo da je ono što je urađeno prije svega kvalitetno. A građani će prepoznati benefite svega što smo uradili.
Slušalac: Pozdrav vama i predsjedniku i osoblju Radio Bara. Pošto vidim veliko interesovanje za ove policijske zgrade i stanove, htio sam da pitam gospodina predsjednika, da li zna hoće li biti kakav smještaj za materijalno ugrožene i kada?
Raičević: Problematika sa kojom pokušavamo da se na adekvatan način izborimo jeste, prije svega, obezbjeđivanje stambenih jedinica materijalno ugroženim porodicama. Još u prethodnom periodu, u ranijem sazivu Ministarstva rada i socijalnog staranja htjeli smo da implementiramo program socijalnog stanovanja. Opština je bila spremna da kroz izdavanje finansijskih sredstava iz budžeta kupi određeni broj stambenih jedinica koje će po adekvatnim kriterijumima i određenim procedurama ustupiti socijalno ugroženim porodicama. Međutim, sama politička promjena, spajanje dva ministarstva, odustajanje samog Ministarstva da taj projekat implementira u Baru spriječili su nas da tu problematiku na adekvatan način riješimo. Nastojaćemo i dalje da u saradnji sa resornim ministarstvom to pitanje rješavamo. Ukoliko ne bude interesovanja i inicijative sa njihove strane, mi ćemo nastojati da Skupštini Opštine, kao zakonodavnom organu ponudimo jedan vid rješenja, gdje ćemo nastojati da kroz izgradnju određenog broja stambenih objekata za potrebe socijalno ugroženih to riješimo na jedan adekvatan način, nadam se i na zadovoljstvo upravo onih koji bi te prostore dobili. Mi smo u prethodnom periodu nastojali da stvorimo uslove i pretpostavke za izgradnju stambenih objekata i za potrebe zdravstva i prosvete. U mandatu ove lokalne uprave riješićemo i probleme penzionera kroz izgradnju stambenog objekta čiji proces izgradnje može da bude završen već ovih dana. Upravo sa inicijativom koja se tiče radnika policije i svih bezbjednosnih službi nastojaćemo da kroz projekat socijalnog stanovanja zaokružimo aktivnost koja se tiče izgradnje stambenog prostora.
RB/BI: Nadam se da smo bili dobri domaćini. Taj imidž Radio Bara ne bismo ni po koju cijenu željeli da natrunimo, ne samo kad ste vi u pitanju, nego i svi ostali gosti.
Raičević: Hvala vama i vašoj medijskoj kući na uspostavljanju jedne dobre prakse. Upravo u direktnoj komunikaciji sa građanima, kojima zahvaljujem na pitanjima, prije svega gradimo otvoren odnos. Jer, jedino kroz komunikaciju možemo govoriti o rješavanju značajnog broja životnih problema naših sugrađana. Naša je obaveza da ih rješavamo, da govorimo o problemima, da usmjerimo njihovo rješavanje možda u nekom drugom pravcu. To je naša primarna obaveza.
