Neophodno je izbjeći privatizaciju Luke, inicirati proces ratifikacije Konvencije 137 i staviti akcenat na stručnom obrazovanju lučkih radnika – poručeno je danas sa Okruglog stola „Dokeri: Sadašnji i budući izazovi“ kojeg je, povodom Dana sindikalne organizacije, u Upravnoj zgradi Luke Bar AD organizovao lučki sindikat.
Moderator događaja bio je Vlado Krsmanović, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu sindikalnu saradnju, koji je kazao da se „nalaze u pravom gradu i na pravom mjestu, te da ne postoji autentičnije mjesto da se razgovara na temu dokera i lučkih radnika“.
Skupu su prisustvovali predstavnici Vlade (Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo socijalnog rada i staranja), Menadžmenta, sindikata na svim nivoima sindikalnog organizovanja – Sindikalne organizacije Luke Bar, Granskog sindikata pomoraca i dokera i Nacionalne sindikalne organizacije.
U ime organizatora, Sindikalne organizacije AD Luka Bar, Okrugli sto otvorio je predsjednik udruženja Alis Šabotić, koji je objasnio da je skup organizovan sa namjerom da ukažu na značaj lučkih radnika, njihove probleme i potrebe.
“Ovaj Okrugli sto je ujedno rezultat sazrijevanja i promjena u sindikatu koje su započete još 2015. godine. Sindikat više nema samo ulogu osnovnog sindikalnog djelovanja, nego je sada njegova uloga mnogo šira i aktivno učestvuje u tokovima i procesima koja određuju budućnost firme i lučkih radnika”, istakao je Šabotić koji je kazao da mu je posebna čast što Okruglom stolu prisustvuje Anthony Tetard, predsjedavajući Evropskog savjeta dokera.
Šabotić je podsjetio da je Tetard bio jedan od glavnih faktora pod čijim je pritiskom poništen tender za prodaju Luke Bar 2016. godine.
“Kako se u posljednje vrijeme pojavljuju razni medijski natpisi, želim da naglasim da će Sindikat pružiti identičan otpor kao i 2016. godine, ukoliko se opet krene u neku sličnu avanturu sa Lukom Bar”, podvukao je predsjednik Sindikalne organizacije AD Luka Bar.
Prema Šabotićevim riječima, otkako nepunih sedam mjeseci vrši funkciju predsjednika Sindikata, njihova organizacija je uvećana za 80 novih članova.
Dino Tutundžić iz Ministarstva kapitalnih investicija naveo je da ih uvijek raduje da budu sudionici na ovakvim skupovima i što imaju priliku da zajednički razgovaraju o temama koje mogu biti od značaja za lučke radnike. On je kazao da je Luku Bar nužno posmatrati sa više aspekata.
„Prvenstveno smatramo da je treba razvijati sa tog multimodalnog aspekta, sa aspekta povezanosti sa zaleđem, kako željeznicom, tako i drumskim saobraćajem, jer u stanju u kojem je sad, svjesni smo da i te kako ima prostora da se taj dio popravi. To je nešto što bi bilo na dobrobit svih, kako građana Bara, tako i lučkih radnika, a u konačnom i države. Tokom protekle nedjelje imali smo sastanke sa menadžmentom i obaviješteni smo o rezultatima postignutim u prvih šest mjeseci, koji su zaista dobri. Mi u ministarstvu smo svjesni da to nisu rezultati samo menadžmenta, već prvenstveno lučkih radnika koji obavljaju pretovarne poslove“, apostrofirao je Tutunčić.
On je dodao i da su pregovori o zaključivanju granskog kolektivnog ugovora za oblast pomorskog saobraćaja i lučko-pretovarnih usluga već u poodmakloj fazi.
„Nadam se da ćemo imati pozitivan ishod. Tekst granskog kolektivnog ugovora je u velikoj mjeri usaglašen, preostalo je još da na narednim sastancima u Uniji poslodavaca definišemo buduće korake, što kroz internu proceduru Vlade, što kroz proceduru samog sindikata i Unije poslodavaca“, optimističan je Tutunčić.
Marko Ćipović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazao je da je u njihovoj nadležnosti promovisanje socijalnog dijaloga i osnaživanje postojanja i rada sindikalnih organizacija.
„Poznato nam je da je sindikalno organizovanje u Luci Bar, i uopšte u sektoru pomorstva, na zavidnom nivou, jer imamo sindikalne organizacije koje djeluju i na nivou poslodavca i na nivou grupe djelatnosti. Mi smo tu da pružimo podršku oko bilo kojeg problema koji se tiče lučkih radnika, jer iako mi propisujemo te opšte uslove rada i prava zaposlenih, i iako je ovo posebna grana o kojoj ministarstvo vodi računa, mi smo tu za sve konsultacije i uopšte za pomoć koju možemo da pružimo“, naveo je Ćipović.
Predsjednik Odbora direktora Luke Bar AD mr Marko Nišavić istakao je da su za kratki period, koliko je Odbor direktora aktivan u Luci, uvidjeli značaj sindikalnog organizovanja i sindikata.
„Posebno Sindikata Luke Bar, što nas čini veoma zadovoljnim i mi smo već istakli želju na početku mandata da sarađujemo. Pokušaćemo da budemo tu kao dodatna ruka uz lijepu saradnju sa menadžmentom, i da još više promovišemo ideju saradnje između menadžmenta, predstavnika vlasnika kako državnog kapitala, tako i privatnog, i sa radnicima preko sindikalne organizacije. Ova međunarodna aktivnost naših predstavnika je veoma važna zbog dobrih praksi koje možemo čuti i problema koji su dosta slični. Svjesni smo da Crna Gora nema 20 luka, pa da možemo da vidimo i da poredimo stvari sa radnicima i dokerima iz drugih ovdašnjih luka, već se, upravo, moramo osloniti na međunarodnu saradnju kojoj već danas svjedočim. Smatram da je veoma dobro to što iz Luke Bar dolazi predsjednik sindikata pomoraca, pa su to primjeri koje treba još više da promovišemo“, istakao je Nišavić.
On je kazao da Luka Bar ove godine grabi ka dva miliona pretovara, što predstavlja rezultat za ponos, „ne samo menadžmenta i dokera, već cijele Crne Gore“.
„Definitivno, to nije rezultat za koji ćemo reći da je maksimum, već ćemo probati da ulažemo i u sredstva i u novu energiju, zajedno sa Vladom kao većinskim vlasnikom, da se taj rezultat poboljša. Odbor direktora u ovom mandatu već je obećao da će se maksimalno uključiti kroz redovnije sastanke, kako bi, zajedno sa menadžmentom dali doprinos još većem razvoju međunarodnih aktivnosti sindikalne organizacije“, poručio je Nišavić.
Izvršni direktor Luke Bar AD Ilija Pješčić upoznao je učesnike sa izuzetnim rezultatima poslovanja koje je ovo društvo imalo u prvih šest mjeseci.
„Luka je pretovarila preko milion i 300 hiljada tona, što je skoro za 100% uvećanje ’godina na godinu’. Očekujemo da već krajem oktobra dotaknemo tu magičnu cifru od dva miliona. Nažalost i na sreću, to je za ozbiljne luke mala cifra, za nas je velika, jer poslije restruktuiranja i podjele Luke Bar na kontejnerski i dio za pretovar rasutih tereta, nije lako dostići dva miliona tona pretovara, naročito što država nije dugo ulagala u modernizaciju luke i putnog pravca ka zaleđu. U narednom periodu očekujemo ulaganje u ljude kao najvažniji resurs, takođe i u mehanizaciju i u bolje uslove rada“, istakao je Pješčić.
On je naglasio da je uloga sindikata, kao najčistije forme radničkog organizovanja kroz sve ove izazovne godine, bila veoma značajna i da će tako biti i ubuduće.
„Sa pozicije izvršnog direktora mogu da kažem da sam veoma zadovoljan radom sindikata. Imamo izuzetnu komunikaciju i pružamo im u potpunosti adekvatnu pomoć kad god im treba. Uočavamo prostor za dodatno unaprjeđenje i uslova rada i međusobnih odnosa na nivou menadžmenta kompanije i sindikata. To je proces koji traje u kontinuitetu. Prethodnih mjeseci trudili smo se da pružimo i finansijsku, logističku i svaku pomoć. Tako smo pomogli veoma značajno organizovanje sindikalnih igara za predstavnike oba sindikata u luci“, objasnio je Pješčić.
Koordinator Evropskog dokerskog saveza Anthony Tetard informisao je učesnike da evropski dokerski savjet danas čine sindikati Grčke, Kipra, Španije, Danske, Švedske, Francuske, Slovenije, Italije, a odskora i Crne Gore.
„Vaše prisustvo dokazuje da Evropski dokerski savjet nije samo povezivanje nekolicine lučkih sindikata, nego upravo povezivanje sindikata svih evropskih luka. Napadi kojima smo izloženi su isti. Veliki lučki operateri su danas pred vratima svih naših luka, ako ne već i unutra, i mi moramo da se organizujemo kako bi oni poštovali naša stečena prava i propise koji su često ostvarivani kroz borbu naših prethodnika“, poručio je Tetard.
On je istakao da sve luke Balkana moraju da se ugledaju na odluku kolega iz Luke Bar, kako bi osnažile redove Evropskog dokerskog savjeta.
„Osim toga, iskustvo privatizacije Port of Adria iz 2013. godine, izvršene nakon podjele Luke 2009. godine, dokazuje da će nam samo jedinstvo omogućiti da osujetimo ovakve pokušaje, kao što smo to učinili 2016. godine, kada je pritisak Međunarodnog dokerskog savjeta i njegove evropske zone doprinio poništavanju tendera. Mi u Evropskom dokerskom savjetu smo složni u uvjerenju da će nam samo jedinstvena i solidarna borba omogućiti da prihvatimo izazove koji sve očekuju u našim lukama. Ta borba će se morati graditi zajedno uz poštovanje pojedinačnih specifičnosti kao što su vrsta prometa, zakonodavstvo, javni ili privatni status…“, podcrtao je Tetard.
Zdravlje, bezbjednost i obrazovanje lučkih radnika, kako je kazao koordinator Evropskog dokerskog saveza, su prioriteti Evropskog dokerskog savjeta i radne grupe, dok su digitalizacija i automatizacija problemi sa kojima se moraju zajednički suprotstaviti.
„Zbog toga moramo takođe insistirati na tome da sve države Evrope potpišu razne konvencije Međunarodne organizacije rada koje se tiču nas i štite naša prava, naročito konvencije 137, 152, 154, 155, 187, 195… Evropski dokerski savjet će nastaviti i dalje da brani napredne ideje koje nastoje da ovaj svijet učine boljim u interesu svih naroda i na svim kontinentima“, poručio je Tetard.
Predsjednik Skupštine saveza sindikata Crne Gore Ranko Božović naveo je da ovu organizaciju sačinjavaju granski sindikat, kojih ima 24, te da zastupaju preko 50 000 zaposlenih.
„Uglavnom smo sa svima njima u dnevnoj komunikaciji i svi se obraćaju Savezu za njihove potrebe. Mi, koliko je u našoj moći, zajedno sa Vladom u ovom i prethodnim sazivima, izlazili smo svima u susret. Jedan od agilnijih predstavnika granskih sindikata jeste novi predsjednik dokera, mr Agim Mila koji je jako bio uporan u potrebama i zahtjevima. Samo prisustvo gospodina Tetarda nam govori koliko je nama bitno funkcionisanje luke i dokera, pomorskog saobraćaja u našim i međunarodnim vodama, koliko je ovaj sastanak važan i koliko ovaj okrugli sto ima značaja. Potrebno je da i u drugim oblastima naše djelatnosti pokrenemo ovakve inicijative i da u sindikalnom dijelu uključimo međunarodni faktor, da bi zajedno sa Savezom sindikata, Unijom slobodnih sindikata i, naravno, Vladom pokrenuli mnoge inicijative i zahtjeve kojih imamo puno, a tiču se standarda zaposlenih. Na taj način će naša Crna Gora krenuti u neki bolji kolosjek, što se tiče života, uslova i rada zaposlenih“, istakao je Božović.
Predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore mr Agim Mila kazao je da mu je zadovoljstvo što je ovaj Okrugli sto organizovan od strane Sindikata Luke Bar, „najbrojnije i najorganizovanije članice ovog granskog sindikata, koja se u proteklih sedam godina uzdigla unutrašnjom organizacijom i djelovanjem, daleko iznad organizacije i djelovanja samog granskog sindikata u prethodnom periodu“.
„Sve ovo i ima za posljedicu Kolektivni ugovor Luke Bar, jednog od najboljih u državi, Luku Bar koja je i dalje van kandži privatnog kapitala kojem je bila namijenjena 2016. godine, Luku Bar koja funkcioniše skladno između Menadžmenta i zaposlenih i čiji sklad prkosi izazovima kroz koje prolazi čitavo crnogorsko društvo i država. Zato ne čudi što je u Luci Bar dosegnut nivo standarda i prava radnika iz rada i po osnovu rada, na kojem mogu samo da pozavide većina firmi u Crnoj Gori“, objasnio je Mila.
On je dodao da ovome mogu da pozavide zaposleni u Port of Adria koji su najviše osjetili posljedice loše i neuspješne privatizacije, te se u njihovo ime, kao predsednik granskog sindikata, i obratio.
„Pogrešan pristup vlasnika prema zaposlenima je stvorio negativnu atmosferu u firmi koja ima za posljedicu daleko manji obim pretovara kontejnera i generalnih tereta od onog koji je najavljivan prilikom privatizacije. Štaviše, obim pretovara je na toliko niskom nivou da prijeti brisanju Bara i Crne Gore sa mape luka koje se bave pretovarom generalnih tereta. Naravno, analiza poslovanja firmi nije primarna djelatnost sindikata, ali je naša obaveza da ukažemo javnosti i donosiocima odluka na ovaj problem, budući da ovako loše poslovanje ima za posljedicu niže zarade i niži životni standard zaposlenih u toj luci, što predstavlja najveći izazov sa kojim se danas suočava granski sindikat kada su u pitanju dokeri Crne Gore. Nije na odmet ponoviti apel kojeg uporno ponavljaju Sindikalna organizacija Port of Adria kao i pravni zastupnik ovog granskog sindikata, koji je sve vreme na raspolaganju našim članovima u Port of Adriji, a tiče se preispitivanja privatizacije Port of Adria i hitno sagledavanje budućnosti te firme kroz eventualno vraćanje države u vlasnički kapital Port of Adrije“, poručio je Mila.
On je naveo i to da granski sindikat pokušava, onoliko koliko je u njegovoj moći, da unaprijedi položaj i prava dokera u Crnoj Gori uopšte, a posebno članova u Port of Adriji.
„U tom pravcu je iniciran postupak kolektivnog pregovaranja granskog kolektivnog ugovora kao izvoru prava koji je koliko-toliko blizu onome što imaju naši članovi u Luci Bar. Zato želim da naglasim potrebu za zaključivanje granskog kolektivnog ugovora za lučko-pretovarnu delatnost, i to onog u kojem su implementirani standardi koji su već dosegnuti kod ostalih članica ovog granskog sindikata. Da bi se to dostiglo, nije dovoljna samo inicijativa sindikata i međunarodnih asocijacija u kojima smo mi kao sindikati učlanjeni, nego je prvenstveno neophodno djelovanje države u tom postupku kroz jasno iskazanu namjeru, ne samo u smislu da se iskupi za učinjenu grešku prema Port of Adrii i njenim zaposlenima, nego i da stavi do znanja koliko je ova djelatnost bitna za državu. Sada je vrijeme i prilika da država to pokaže i na djelu i to je najbolji odgovor kojeg država može dati kada su u pitanju budući i izazovi dokera u Crnoj Gori“, poručio je.
Mila je istakao da je ovaj sindikat konačno u situaciji da može da pristupi iniciranju postupka ratifikacije konvencije MOR br. 137 u lučkim radnicima, kojom bi država i zvanično prepoznala lučke radnike i minimum prava koja proizilaze iz te konvencije.
„U tom pravcu, u ime granskog Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore, predlažem potrebu za ratifikacijom ove konvencije kao zaključak ovog okruglog stola“, zaključio je Mila.
U diskusiji ovog Okruglog stola učestvovali su i predstavnici dokera iz hrvatskih luka.
