Sa željom da obilježimo respektabilan jubilej, dvadeset godina otkada se putem Radio Bara u emisiji “Bar, pravo na riječ” čuje glas osoba sa invaliditetom (OSI), gosti emisije “Sunčanom stranom ulice” bili su njen urednik Veselin Joketić i bivša urednica, pa potom direktorica Radio Bara, sada savjetnica direktora, Vesna Šoškić. Iako je bio obavezama spriječen da govori uživo iz studija, slušaoci su bili u prilici da čuju i riječ direktora LJE „Radio Bar“ mr sc Ivana Jovovića.
RB/BI: Vesko, od 31. oktobra 2004. godine, Radio Bar jednom sedmično realizuje emisiju „Bar, pravo na riječ“ koja je pokrenuta na inicijativu Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Kako je započela ova lijepa priča?
Joketić: Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj je inicirala uvođenje emisije o osobama sa invaliditetom, jer u oktobru 2004. godine Radio Bar je iz stare „Agave“ prešao da radi u sadašnjim prostorijama. Stvorile su se tako tehničke mogućnosti da Radio Bar unaprijedi svoj program. To je učinjeno na inicijatiju predsjednika Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, sada pokojnog Miodraga Plamenca, mene, tadašnjeg direktora Radio Bara, pokojnog Budimira Jovetića, i tadašnjeg urednika Radija, Sulja Mustafića. Prva emisija „Bar, pravo na riječ“ o osobama sa invaliditetom emitovana je, sjećam se, 31. oktobra u 11 sati.
RB/BI: Zbog čega je osobama sa invaliditetom od značaja emisija „Bar, pravo na riječ“?
Joketić: Zato što u ovoj emisiji mogu dobiti sve potrebne informacije, jer se mi, kako informisanjem, bavimo i edukacijom naših slušalaca. Pratimo rad organizacija osoba s invaliditetom, rad ustanova za OSI kao i sve oblasti i sfere našeg društva, jer OSI su njegovi ravnopravni članovi, kao i građani bez invaliditeta. Uvijek smo se trudili da, osim ciljne grupe, posredstvom emisije i ostalim slušaocima približimo problematiku sa kojom se OSI susreću, edukujemo ih i pojasnimo šta nas tišti i sa kojim se nedoumicama susrećemo na dnevnom nivou… Moram pomenuti da su ovu emisiju uređivali i radili moja malenkost, prvih osam godina, potom novinarke Radio Bara, Nedeljka Cica Pavlović, Ivanka Leković, Silvija Vukelić i Darija Jelić. Poslednjih nekoliko godina ponovo sam ja njen urednik. Trudili smo se da zaokupimo pažnju slušalaca, ne isključivo temama, nego i pažljivo odabranom, kvalitetnom muzikom. Željeli smo da slušalac bude uz nas svih 60 minuta i ukoliko mu, možda, neka tema nije odgovarala ili bila interesantna, dobrom muzikom bi uspjeli da ga privolimo da ne mijenja stanicu.
RB/BI: Ko je osim Radio Bara pomagao u realizaciji emisije?
Joketić: Vesna će to bolje znati. Opština Bar sigurno, ali pomagale su sve NVO koje su osnovane sa ciljem podrške OSI – Udruženje paraplegičara Bara, Društvo roditelja djece sa posebnim potrebama Bara, Civilni invalidi rata za Bar i Ulcinj, Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj, NVO Adria kao i Uduženje gluvih Bara.
RB/BI: Kako birate teme i kakve su povratne informacije slušalaca?
Joketić: Prvenstveno pratimo događaje koji su se zbili u sedmici za nama. Naravno, pratimo i šta je aktuelno, a ukoliko u toj sedmici nije bilo posebno interesantnih dešavanja, pronalazimo teme koje su od izuzetnog značaja za OSI, ali i za sve slušaoce Radio Bar. Razgovaramo na različite teme koje obrađujemo iz više uglova i sa sagovornicima iz brojnih oblasti, s posebnim osvrtom na zdravstvo. Pratimo i pravnu regulativu za OSI, govorimo i o pristupačnosti za OSI, uz to pratimo životni put i rad OSI, kao i njihove sportske i rekreativne aktivnosti.
RB/BI: Imate dvodecenijsko iskustvo u radu na ovoj emisiji. Lijepo je što se trudite da je osvježite nekim novim temama i uspješno bježite od stereotipa, tako da ste uspjeli da ne skliznete u dosadu, iako emisija dugo traje. Koliko je to naporno, s obzirom da ste angažovani na više polja?
Joketić: Ako nešto volite da radite, onda ništa nije teško. Nije teško, zato što ovu emisiju ne radim samo ja, tu su i novinari Radio Bara, spikeri, ali i tonsko-tehnički realizatori Adi Karađuzović, Vladimir Orlandić, Vasko Vukotić i Zoran Milošev. Ranije su bili Nebojša Perović, Senad Sukalić i mnogi drugi… Mislim da su i oni dali svoj pečat, jer pojedinac ne može sam. Ipak, želim da istaknem da smo ovu emisiju svi timski radili, a ja sam bio glavni kreator.
RB/BI: Vesna, tokom trajanja tvojih mandata na funkciji urednice, a potom direktorice Radio Bara, nekako mi se čini da je emisija „Bar, pravo na riječ“ još više dobila na značaju, prateći tokove modernih radio emisija. Čuli smo koliko je bitna za OSI, a zamoliću te da približiš našim slušaocima zbog čega je ona važna i za našu medijsku kuću?
Šoškić: Na početku želim da čestitam ovaj značajan jubilej, prije svega inicijatoru Organizacije slijepih, zatim i našoj medijskoj kući, jer ovo zaista jeste bitna emisija. Nazvala bih je, možda, i važnim poduhvatom, ali i svojevrsnom misijom, jer mi smo prvi Lokalni javni emiter u Crnoj Gori koji je u svoj program uveo emisiju posvećenu OSI, što je veoma značajna činjenica sa više aspekata. Podsjetiću da smo prvi, a mislim i jedini lokalni javni emiter u kojem se snima časopis za slijepe. Dakle, izuzetno smo posvećeni ovoj kategoriji stanovništva. Zbog čega? Prije svega, navešću da je to humana i plemenita misija, jer treba se sa posebnim senzibilitetom odnositi prema osobama sa invaliditetom. Zatim, ova emisija ima i edukativnu ulogu, jer znamo da medij oblikuje javno mnjenje, oblikuje i ponašanje drugih ljudi prema OSI, pa mi tu moramo da budemo primjer i da ukažemo kako se odnositi prema OSI, jer one zaslužuju punu pažnju. Mi smo, radeći ovu emisiju, shvatili koliko su to divne osobe, sa kakvim kreativnim potencijalom i idejama raspolažu, koliko imaju mogućnosti da rade, stvaraju i pruže ovom društvu – gotovo ravnopravno sa svim ostalim kategorijama stanovništva. To moramo plasirati građanima, moramo ukazati na problematiku sa kojim se OSI suočavaju, a institucijama, ukoliko u nekom domenu zakaže dobra volja, predočiti kako treba da tretiraju OSI. Međutim, Vesko je rekao, Opština Bar je prepoznala značaj emisije i ona se bezmalo dvadeset godina finansira iz lokalnog budžeta, što je značajno olakšanje. Ipak, sva ostala problematika koja prati osobe s invaliditetom, mora da dođe do izražaja u emisijama Lokalnog javnog emitera, koji je tu da ukaže i ispravi sve ono što ne funkcioniše i što nije dobro. Smatram da postoje mnogi aspekti i brojni značajni benefiti za OSI, ali i za našu medijsku kuću koja mora da pokaže, a ima i zakonsku obavezu, da bude jednako posvećena svim kategorijama stanovništva.
RB/BI: Kako ti, kao prekaljeni novinar, vidiš nastavak ove saradnje i šta bi Vesku kao uredniku savjetovala?
Šoškić: Moram da kažem da smo mi izuzetno zadovoljni sa Veskom. Da li je razlog što je Vesko duboko involviran u problematiku OSI? Mislim da nije samo to. Često smo komentarisale (ti, Vjera snimaš njihov zvučni časopisa, pratimo događaje) i zaključile smo da Vesko emisiju radi kao da je školovani novinar i novinar sa iskustvom. Osim tog senzibiliteta i, prirodom stvari, poznavanja problematike, jer je na čelu Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, ima zaista razvijen novinarski nerv i zna kako da napravi dobru emisiju, koga da pozove, kako da obradi prilog, tako da ja u tom smislu ne bih imala nikakvu sugestiju, nego samo da nastavi tako. Jedino što bi, možda, mi kao medijska kuća, trebalo da mu pružimo veću podršku u tom smislu i to na način da neki mladi ljudi budu uključeni u kreaciju i rad na emisiji i da mu u tom smislu pomognu. S druge strane, Radio Bar kuburi sa obnavljanjem kadra zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali mislim da se to ne odražava na emisiju i na njen kvalitet. Da bi jedna emisija bila uspješna, potreban je timski radi i sinergetski efekat, koji postoji. Činjenica je da nije dovoljno da samo sa jedne strane bude dobra volja i intencija da se nešto dobro uradi i da se postignu dobri rezultati, već je bitno da zajedno imamo taj cilj. Mislim da bez tog zajedničkog rada, dobrog, timskog, kvalitetnog, i te saradnje, mi ne bismo opstali u kontinuitetu dvadeset godina. Moramo reći da je to respektabilan jubilej i da nije lako, naročito u okolnostima kada nedostaje kadar, kada su plate niske, održati jednu tako važnu emisiju toliko dugo.
RB/BI: Vesko, kakvi su planovi za naredni period Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj u vezi sa emisijom „Bar pravo na riječ“?
Joketić: Prije nego što odgovorim na to pitanje, želim da istaknem (što je i Vesna rekla) da se ova emisija radi timski i ona je tu dvije decenije bez prekida. Bilo je teških momenata u finansiranju Radio Bara – sjećam se perioda kada su plate zaposlenima kasnile čak šest, sedam ili osam mjeseci, imali smo i Corona krizu… Emisija „Bar, pravo na riječ“ je u svim teškim momentima opstala, emitovala se, bila je konstantna, a izazovna vremena nisu uticala da prestane s radom, ili da ima pauza u emitovanju. Mislim da je to važno istaći, jer znači da su svi u ovoj medijskoj kući dali veliku podršku i ja sam na tome zahvalan. Ova emisija ima budućnost i vjerujem da će u narednom periodu biti još uspješnija i kvalitetnija, uprkos novim trendovima. Smatram da nije izgubila na kvalitetu, a potrudićemo se da bude još sadržajnija, inovativnija, edukativnija i da ima sve više slušalaca koji jedva čekaju nedjelju u 13 sati ili da je, ako propuste, poslušaju u repriznom terminu, srijedom od 20 sati. Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj će i ubuduće dati podršku emisiji i Radio Baru, jer na to ima obavezu, posebno ako imamo u vidu da je Radio Bar uvijek pozitivno odgovarao na sve inicijative pokrenute od strane Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Vesna je kazala da se u Radio Baru snima časopis „Pravo na riječ“, kojeg upravo ti, Vjera, čitaš poslednjih nekoliko godina. Ovo je jedina radio stanica, ne u Crnoj Gori, nego na prostorima bivše Jugoslavije u kojoj se snima jedno glasilo za slijepe. U ovoj informativnoj kući punih deset godina snimale su se knjige za potrebe slijepih, ovdje se i sada snimaju određeni informativni materijali, brošure, ali i knjige za potrebe onih koji ne vide. Radio Bar, Organizacija slijepih i emisija „Bar, pravo na riječ“ imaju tijesnu i uspješnu saradnju, rezultati ne mogu izostati.
RB/BI: Vjerujem da će tako biti i ubuduće. Hvala vam oboma na gostovanju. Vjerujem, naravno, i ja da će „Bar, pravo na riječ“ naći put do još većeg broja slušalaca i da će zajedno sa Radio Barom rasti i postajati još bolja i zanimljivija. Sada predlažem da čujemo riječ direktora Radio Bara, Ivana Jovovića, koji je govorio o značaju emisije „Bar pravo na riječ“ za Barane, ali i za Radio Bar kao medijsku kuću.
Jovović: Prije svega, kao direktor Radio Bara, želim da čestitam, mogu reći, zajednički jubilej Radio Baru kao i Organizaciji slijepih, s obzirom da se radi o respektabilnom jubileju, dvadeset godina emisije „Bar, pravo na riječ“. Mnogi od novinara Radio Bara dali su autorski pečat ovoj emisiji i drago mi je da će ona imati svoj konitunuitet u budućem periodu. Ova emisija pokazuje da Radio Bar kao Lokalni javni emiter garantuje jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je učešće lica sa invaliditetom u svakodnevnim životnim aktivnostima. Smatram da je emitovanje emisije „Bar, pravo na riječ“ omogućilo širokom spektru lica sa posebnim potrebama da istinito, potpuno i blagovremeno budu informisani o svim bitnim temama za ovu kategoriju naših građana. Očekujem da ćemo u narednom periodu unaprijediti, već više nego dobru saradnju s gospodinom Joketićem, prije svega na polju inoviranja programskih sadržaja.
