Danas je 28. septembar, 271. dan u godini, do kraja 2026. ostala su 94 dana.
1880. Rođen princ Petar Petrović, treći i najmlađi sin kralja Nikole i kraljice Milene; u toku Prvog svjetskog rata komandovao Lovćenskim odredom, poslije kapitulacije Crne Gore i odlaska u egzil, držao se podalje od politike, a potom se približio sestriću, kralju Jugoslavije Aleksandru Karađorđeviću
1887. Na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji Crvenog krsta, održanoj u Karlsrueu, Crnu Goru je kao jednu od država potpisnica Ženevske konvencije predstavljao dr Petar Miljanić, koji je izložio referat na temu “Duševne bolesti, gluhonijemi, epileptičari i slijepi u Crnoj Gori”
1898. U Nikšiću osnovano prvo pjevačko drustvo “Zahumlje”, a horovođa je bio Ilija Zlatičanin; naporedo sa aktivnošću hora, djelovala je i pozorišna sekcija
1903. Na Cetinju, u Podgorici i Nikšiću zastupništvo “Singerovog” Društva šivaćih mašina otvorilo školu za vezivo zlatom, svilom i koncem, uz besplatnu obuku
1912. U Bijelo Polje su, nakon okršaja na prilazima sa pješadijom turskog bašibozuka i protjerivanja njihovih ostataka sa artiljerijskih položaja (jer je regularna turska vojska već bila odstupila), ušle trupe Istočnog odreda crnogorske vojske pod komandom Janka Vukotića
1920. U Đulićima, Andrijevica, rođen pripovjedač, romansijer, dramski pisac i esejist Čedo Vuković, autor jedne od najpoznatijih ovdašnjih dječjih knjiga “Tim lavlje srce” i rodonačelnik djelijeg SF žanra sa knjigom “Svemoćno oko”
2000. Umro Vidoje Žarković, bivši crnogorski i jugoslovenski političar; predsjednik Izvršnog vijeća, predsjednik Skupštine Crne Gore, potom potpredsjednik Predsjedništva Jugoslavije i jedan od bliskih saradnika Josipa Broza Tita
1866. GODINE:
Rođen je na Gretvi Milo Jovović, pjesnik epohe romantizma.
Osnovnu školu je učio u rodnom gradu, a potom je živio u Carigradu, nakon čega se vratio u Bar i službovao u Nadbiskupiji barskoj i Monopolu duvana. Pisao je ljubavne, dječje i rodoljubive pjesme, koje je objavljivao u raznim balkanskim listovima i časopisima. Godine 1903, po propasti Ilindenskog ustanka, napisao je pjesmu „Maćedoniji“ o osvetničkim zulumima Osmanlija i ćutanju evropskih sila. Kralj Nikola Petrović ga je odlikovao Ordenom za revnost. Jedna ulica u Starom Baru nosi njegovo ime.
***
1901. GODINE:
Rođendani crnogorskog vladara Nikole Petrovića slavljeni su 15. septembra po starom kalendaru, odnosno 28. septembra po novom, i to obaveznom službom u crkvi za zdravlje i dug vijek Gospodara, narodnim veseljem, pozorišnim i prigodnim predstavama…
Prema izvještaju objavljenom u “Glasu Crnogorca”, knjažev rođendan obilježen je svečano u više crnogorskih gradova, pa i u Baru. Narod svih vjeroispovijesti, obučen u svečana odijela, okupio se s vlastima najprije u pravoslavnoj bogomolji, zatim su svi otišli u glavnu džamiju, a odatle u katedralu na Gretvi. “Po izlasku iz bogomolje išlo se u upravu Okružnog suda gdje je g. Zejnel beg primao čestitke od naroda sviju vjeroispovijesti. Tu se pilo razno piće, sve u slavu Boga i za zdravlje Njegovog Visočanstva, srećno vladajućeg Gospodara Crne Gore“, piše pored ostalog u izvještaju.
***
1981. GODINE:
U Sutomoru je održan Kongres Saveza udruženja foklorista Jugoslavije.
Najeminentniji jugoslovenski stručnjaci iz ove oblasti, uz stručna predavanja, razmijenili su mišljenja i o folkloru na području barske opštine. Predsjednik Udruženja dr Jovan Vukmanović govorio je o Spiču, arheolog Omer Peročević o arheološkim istraživanjima pomorja, dr Živomir Mladenović o narodnim pjesmama Sutomora i okoline, dok je Bahri Brisku pripremio izlaganje na temu narodne lirike na tromeđi Ulcinja, Šestana i Šin Kole.
***
2002. GODINE:
U Parku pored Doma kulture održana je prva specijalizovana izložba pasa rase epanjel breton u Crnoj Gori.
Organizatori su bilo Klub epanjol bretona i Kinološko društvo “Jadran” Bar. Među 26 pasa, za najljepšu ženku je proglašena Perla – vlasništvo Ljubiše Vučićevića iz Knića, a za najljepšeg mužjaka pas Argos – vlasništvo Milana Dabanovića iz Bara. Nagradu za najuspješniju odgajivačnicu dobila je odgajivačnica „Sutorman“, vlasništvo Momčilović – Vreteničić.
