Nelegalne deponije su jedan od najvećih ekoloških problema u barskoj opštini, a posljednji primjer iz Zubaca novi je od dokaza.
Iz preduzeća Komunalne djelatnosti su istakli kako su prije nekoliko dana uklonili jednu takvu u Zupcima.
“Uklonjena je divlja deponija građevinskog otpada na lokalnom putu u Zupcima, čime je spriječeno dalje bespravno odlaganje otpada na ovom području. Ali ostaje pitanje – do kada ćemo dozvoljavati da se ovako narušava priroda koja pripada svima nama? Nesavjesni pojedinci svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju ljepotu i čistoću našeg grada. Podsjećamo da je nepropisno odlaganje otpada zabranjeno i kažnjivo! Priroda nam daje sve – čist vazduh, vodu, prostor za odmor i uživanje. Na nama je da je čuvamo! Ne okrećite glavu, prijavite nesavjesno odlaganje otpada i budite dio rješenja”, stajalo je u njihovom saopštenju.
Divljih deponija ima i u gradskim i u prigradskim naseljima, niču na planinskim putevima, pored mora i jezera… Iako u Baru postoji regionalna deponija Možura i redovan odvoz otpada, nesavjesni građani se, zbog neznanja i nezainteresovanosti za okolinu, najčešće noću, i dalje odlučuju da istovare velike količine smeća na mjestima koja nisu za to predviđena.
U sektoru “Čistoća” preduzeća Komunalne djelatnosti iz Bara po klasifikaciji razlikuju dvije vrste nelegalnih deponija: tzv. “građevinske” i deponije sa organskim otpadom. Nastaju najviše s proljeća i u ljeto, a pravi problem nastaje pred početak sezone, kada vlasnici ugostiteljskih objekata i kuća na primorju vrše renoviranje ili dogradnju, pa sav građevinski materijal i šut bacaju pored puteva.
Dešavalo se, stoji dokumentovano i na našem sajtu, da jedinice komunalaca sa kamionom dođu po prijavi građana u jutarnjim satima i očiste prostor, a već nekoliko sati kasnije na istom mjestu nikne nova deponija.
Tačan broj divljih deponija na području barske opštine se ne zna, ali samo na putu Bar – Ulcinj još jula 2016. zabilježene su 152 deponije šuta. Sve ih uklanjaju Komunalne djelatnosti, iako to uopšte nije u njihovoj nadležnosti, već preduzeća “Crnagoraput”. Ako je 2016. sa znatno manjim brojem stanovnika i nižim stepenom gradnje bilo toliko, teško da ih sada ima manje.
Pored toga što uništavaju imidž Crne Gore kao turističkog odredišta, nelegalne deponije su štetne za ljudsko zdravlje, i cjelokupnu okolinu. Tokom svake od ljetnjih sezona sa njih se vije dim, jer zbog ekstremno visokih temperatura dolazi do samozapaljenja. Životinje raznose otpad, naročito organski, pa se u crnogorskim dnevnim listovima često mogu vidjeti fotografije pasa ili krava koji čupaju kese sa smećem u Sutomoru, Velikom Pijesku, na Žukotrlici, u Polju… Osim što su stalni izvor zaraze, one dugoročno utiču na biljni i životinjski svijet, vodotokove, kvalitet mora…
Za sada nema nagovještaja potpunog rješenja problema nastanka nelegalnih deponija. Preostaje, kao i do sada, mogućnost podizanja ekološke svijesti građana još od najmanjeg uzrasta, ali i veća primjena mjera kažnjavanja za sve kojima se dokaže da su krivi za nastanak deponija.
