U susret Danu opštine, gost tematskog sata emisije “Sunčanom stranom ulice bio je predsjed:nik Opštine Bar, Dušan Raičević. Sa njim je razgovarala Vjera Knežević Vučićević.
RB/BI: Gospodine Raičeviću, kada smo se prije tačno godinu sreli u studiju Radio Bara, imam osjećaj da ni Vi, a za sebe znam sigurno, nijesmo vjerovali da ćemo i u susret Danu opšine 2021. godine razgovor, umjesto u svečarskom tonu, ponovo otpočeti pričom o koronavirusu. Šta se, prema Vašoj ocjeni promijenilo u odnosu na godinu ranije, kako sada gledate na ovu pošast sa kojom se planeta još uvijek nedovoljno uspješno bori?
Raičević: Ono što je činjenica to je da su naši sugrađani, a generalno i cijela planeta u prethodnih godinu, negdje i naučili kako da živi sa pandemijom i kako da se kao zajednica prilagodimo tim novonastalim okolnostima. Moram istaći da je zaista prilično turbulentan period iza nas, ako znamo da je početak godine obilježio možda i rekordan broj aktivnih slučajeva u našem gradu, da smo u jednom periodu (sredinom ove godine i krajem turističke sezone) imali jednu crnu nedjelju, kada je zabilježeno deset smrtnih slučajeva u našem gradu, da je kumulativno broj smrtnih slučajeva u Baru od početka pandemije 211. To je zaista, rekao sam i prošle godine, a moram to da potvrdim, nenadoknadiv gubitak, prije svega za porodice, ali i za cjelokupnu zajednicu i sam grad, s obzirom da duboko vjerujem da su ljudi najvredniji resurs našeg Bara. Ono što me kao prvog čovjeka grada zabrinjava to je što možemo više govoriti o nekim stvarima koje se nijesu promijenile u prethodnih godinu, a to je da i dalje velika većina naših sugrađana prkosi, da tako kažem, i samoj pandemiji, da se još uvijek opiru svim preporukama zvanične medicine i zdravstvenih institucija, da stepen vakcinacije nije na onom nivou kakav bismo mi svi u Baru željeli da imamo, da se mjere ne poštuju u onoj mjeri u kojoj bismo očekivali… To treba negdje i razumjeti, s obzirom da priča oko same pandemije i posljedicama koje ona nosi, traje već predugo. Svi smo se negdje i umorili, možda čak i mozak ne vrši percepciju o podacima koji se svakodnevno plasiraju, znate i sami da nam dani počinju i završavaju se sa zdravstvenim biltenom, brojem aktivnih i smrtnih slučajeva. Treba nam neki vid, da kažemo i relaksacije i opuštanja, ali moramo biti na oprezu s obzirom da je pandemija još uvijek sveprisutna, da je broj aktivnih slučajeva i dalje više nego zabrinjavajući i da se još uvijek, shodno dostignućima globalne medicine, zvanično ne vidi svjetlo na kraju tunela.
RB/BI: Kazali ste da naši građani nijesu u dovoljnoj mjeri odgovorni, a da li institucije adekvatno odgovaraju velikom izazovu i jeste li zadovoljni organizovanošću, kvalitetom medicinskih usluga i na kojim poljima u toj sferi postoje nedostaci koje je nužno otkloniti, a što bi dovelo do unapređenja zdravstvenog sistema u Baru?
Raičević: Dozvolite da na samom početku ukažem da, koliko su građani odgovorni, toliko imamo i onih koji su neodgovorni, s obzirom da je i sami stepen vakcinacije stanovništva u Baru na nekih 50%. Generalno, sa nivoa svih institucija, moramo zaista uložiti dodatne napore kako bi se taj zdravstveni bilten u našem gradu popravio. Ponosan sam i srećan zbog činjenice da sve one institucije koje participiraju u okviru Tima za zaštitu i spašavanje, od samog početka pandemije do danas, pokazuju, prije svega, visok stepen razumijevanja i saradnje između institucija. To potvrđuje da u Baru, prije svega, još uvijek živi duh solidarnosti u svim nedaćama sa kojima se susrećemo. Pokazali smo, na više primjera, da možemo biti jedni drugima pomoć u ovim teškim trenucima. Ono što moram da istaknem je da su institucije pokazale visok stepen odgovornosti. Tu, prije svega, mislim na organe lokalne uprave, opštinska preduzeća, ali i sve institucije koje participiraju u okviru tima, koje u kontinuitetu prate mjere koje su na snazi- od državnih organa, inspekcijskih službi… Ipak, posebno priznanje moramo i ovoga puta odati svima iz zdravstvenog sistema, pored ljekara, koji su i dalje na prvoj liniji fronta, medicinskog osoblja, do tehničkog osoblja, koje dosta često zapostavljamo, a pruža punu podršku medicinarima. Na prethodnoj sjednici lokalnog parlamenta sam rekao da, s obzirom da ove godine Statut to ne predviđa, ne bih imao dileme ukoliko bismo dodjeljivali Nagradu oslobođenja našega grada, u čije ruke bismo je proslijedili.
RB/BI: Još prije godinu ste iz studija Radio Bara poručili da su ljekari na izmaku snage, a tada je borba trajala devet mjeseci, svega, u odnosu na to koliko je mjeseci u međuvremenu prošlo. Zamoliću Vas da uputite poruku građanima, kako da se ponašaju, na koji način da pomognu zdravstvenim radnicima da rade svoj posao, da se smanji broj oboljelih i onih koji, na žalost, svjedoci smo, svakodnevno gube bitku sa koronavirusom.
Raičević: Ne bih mogao poručiti ništa drugo u odnosu na poruke koje se svakodnevno šalju, a to je da se moraju poštovati mjere koje su još uvijek na snazi, da pokušamo koliko god je to moguće da izbjegnemo masovna okupljanja, da prilikom gužvi nosimo zaštitne maske, koje su postale dio naše odjevne kombinacije koju pripremamo svakog dana, da se, koliko god je to moguće, odazovemo pozivu na dobrovoljnu vakcinaciju… Mislim da je naš zdravstveni sistem obezbijedio manje-više sve vakcine u dovoljnoj količini. Jedino što nam preostaje je da pokažemo odgovornost, prije svega prema našim najbližim, a samim tim ćemo pokazati i visok stepen odgovornosti prema zajednici i prema samom gradu.
RB/BI: Zadržaćemo se još kratko na problematici u vezi sa funkcionisanjem zdravstvenog sistema u Baru. Naime, jedan tragičan događaj, smrt 26-ogodišnje porodilje Ajle Šukurice Hot, koja je prije mjesec preminula u Kliničkom centru u Podgorici, nakon komplikacija koje su nastupile poslije operacija u Opštoj bolnici Bar, izazvao je prvo nevjericu, potom tugu, pa ogromno negodovanje i bijes među našim sugrađanima. Sve to je rezultiralo mirnim protestima građana pod sloganom „Svi smo mi Ajla“ sa ciljem da se ukaže na, kako potenciraju i porodica Hot i organizatori protesta, „loše stanje u barskoj bolnici“. Radio Bar i Bar Info izvještavaju sa tih protesta, pa me interesuje kakvo je Vaše viđenje, sa pozicije prvog čovjeka našeg grada, kompletne te situacije?
Raičević: Već sam rekao da je gubitak ljudskih života zaista nenadoknadiv za cjelokupnu zajednicu, a definitivno gubitak za same porodice. Bol koju porodica osjeća je nešto što se teško može kompenzovati. Dozvolite da prokomentarišem da je ovaj nemili događaj prouzrokovao i reakcije javnosti, ali i menadžmenta Barske bolnice. Rezultirao je i određenim kadrovskim promjenama na Ginekološkom odjeljenju. Ministarstvo zdravlja je formiralo nezavisnu komisiju, odnosno i eksternu komisiju koja će ispitati ovaj slučaj. Možda bi bilo i neozbiljno da sa pozicije prvog čovjeka grada komentarišem i licitiram sa nečim što još uvijek treba da bude dodatno ispitano od strane stručnjaka iz ove oblasti. Ono što moram da podijelim sa slušaocima i sa Vama je da poslednji smrtni slučaj porodilje u Barskoj bolnici je zabilježen prije nekih 30 godina i lična i porodična veza sa tim slučajem mi ne dozvoljava da o ovom pitanju dalje diskutujem i elaboriram.
RB/BI: Predlažem da naredni segment razgovora posvetimo afirmatvnim temama kada je u pitanju djelovanje barske lokalne uprave od rođendana do rođendana grada. Svjedoci smo da ste tokom godine na izmaku uspjeli da realizujete značajne investicije i infrastrukturne projekte širom barske opštine. Koji projekti su izazvali najviše pažnje i odobravanja među građanima Bara, a na koje ste Vi, u ime lokalne uprave najviše ponosni?
Raičević: Period između dva rođendana je, moramo to još jednom naglasiti, obilježila i globalna pandemija koja je ostavila traga na globalnu, samim tim i na lokalnu ekonomiju, koja se, u ovom konkretnom slučaju, ogleda u lokalnom budžetu, pa je puno neizvjesnosti pred nama bilo krajem prethodne i početkom ove godine, s obzirom da su još uvijek bile na snazi određene epidemiološke mjere, da finansijsko stanje na početku godine nije bilo obećavajuće, a da smo pred nama imali ambiciozan program svih aktivnosti koje se trebaju realizovati u ovoj kalendarskoj godini. Ono što me posebno raduje, to je da smo uprkos globalnoj ekonomskoj krizi koja je rezultirala, prije svega, značajnim uvećanjem cijena materijala koji se koriste prilikom realizacije svih značajnih infrastrukturnih projekata, uspjeli sve uredno da servisiramo i obezbijedimo sredstva za realizaciju budućih projekata već krajem ove i početkom naredne godine. Ono što smo na početku mandata lokalne uprave, u avgustu 2018. godine obećali građanima, da ćemo se isključivo baviti ravnomjernim razvojem naše opštine i da ćemo pokušati, koliko god to bude bilo moguće, da realizujemo, odnosno da završimo one projekte koji se čekaju više od deset godina. Tako smo u ovoj godini uspjeli da okončamo nekoliko projekata koje su naši građani više godina očekivali. Počeću sa Sutomorem i značajnom investicijom koja je definisana kroz tripartitni ugovor između Opštine Bar, JP za upravljanje morskim dobrom i Uprave za javne radove. Projekat uređenja obalne zone u samom Sutomoru, ukupne vrijednosti blizu pet miliona eura (u ovoj, prvoj fazi realizacije vrijednost radova je blizu milion eura) i već smo tokom ove turističke sezone mogli da svjedočimo efektima kojima je doprinio taj projekat- jedna potpuna transformacija obalne zone Sutomora, prije svega promjena percepcije turista koji posjećuju Sutomore i naš grad. Jedno zaista moderno uređenje šetališta, koje je podrazumijevalo i prilagođavanje samih ugostiteljskih objekata i više smo nego zadovoljni efektima te prve faze. Međutim, ono što moram da istaknem i što građani Bara moraju da znaju, da sa nivoa lokalne uprave ulažemo maksimalne napore da se u što skorijem vremenskom periodu započne i ta druga faza, koja podrazumijeva uređenje samog trga. Time ćemo kompletirati funkcionalnu cjelinu i definitivno promijeniti sliku o Sutomoru, odnosno uticati na promjenu na bolje, turističke ponude Sutomora. Ono što me takođe raduje je da ove investicije, koje su realizovane sa nivoa ove tri institucije, su proizvele i dodatne investicije u turističke kapacitete Sutomora- počev od manjih, privatnih objekata koji su nadogradili svoje smještajne kapacitete i unaprijedili njihov kvalitet, do unapređenja turističke ponude Sutomora kroz rekonstrukciju i adaptaciju hotelskih kapaciteta, poput “Korala”, a već ovih dana se intenzivno izvode radovi i na projektu rekonstrukcije, odnosno izgradnje novog hotela Inex -Zlatna obala. Sve to što smo, da kažemo, mi pokrenuli unijelo je i dozu optimizma svim hotelijerima koji su prolongirali sve te značajne investicije u oblast turizma. Raduje da smo uspjeli da pokažemo da smo pouzdan partner i da pružamo podršku za investicije koje i oni planiraju da izvedu. Samo u ova dva projekta rekonstrukcije, odnosno izgradnje novih hotelskih kapaciteta, u Sutomoru će biti uloženo preko 40 miliona eura i to zaista čini Sutomore jednom od najatraktivnijih turističkih destinacija. Uspjeli smo na morskoj obali značajna sredstva da uložimo u još jedno turističko mjesto koje iz godine u godinu bilježi povećanje turističkih posjeta i unaprjeđenje same turističke ponude. Govorim o Velikom pijesku, gdje smo vrijedno radili u prethodnih godinu i nešto, sa ciljem da unaprijedimo primarnu infrastrukturu, od saobraćajne, do već u avgustu puštene u funkciju, i nove vodovodne mreže. Govorimo o jednom za nas značajnom projektu, iako je teško da se razumije da u 2021. godini mi obezbjeđujemo uredno vodosnabdijevanje jednog značajnog turističkog mjesta. Time potvrđujemo da za nas nema teških i nemogućih projekata, već da kroz jedan vrijedan i posvećen rad možemo da idemo u pravcu rješavanja višedecenijske problematike sa kojom se prioritetno naši sugrađani susreću, a samim tim i turisti koji iz godine u godinu posjećuju ova turistička mjesta u sve većem broju. Nastavili smo, takođe, vrlo posvećeno da radimo u pravcu izgradnje nedostajuće infrastrukturne mreže, prioritetno vodovodne i kanalizacione. Do juna smo uspjeli da okončamo radove na nastavku izgradnje cjevovoda od rezervoara Zaljevo 1 ka naselju Čeluga i time značajno unaprijedili vodosnabdijevanje Gornje Čeluge, lokaliteta na Mirovici i svih djelova Gornjeg Polja koji su imali problema sa vodosnabdijevanjem u prethodnim godinama. Raduje me, takođe, i činjenica da sve te investicije koje smo realizovali u prethodnih godinu i po, su u prvoj godini, odnosno već u toku turističke sezone, imale određenog rezultata i efekta i da smo po prvi put, poslije ko zna koliko godina, bili u poziciji da ne uvodimo restrikcije u dijelu vodosnabdijevanja, osim svima nama poznatog problema potrošačima koji se snabdijevaju sa vodoizvorišta Sustaš. U svim drugim zonama, uprkos značajnom većem broju turista koji su posjetili naš grad, imali smo uredno vodosnabdijevanje. Nastavili smo i sa značajnim projektima i u samom centru grada. Uspjeli smo da završimo sve radove na izgradnji nove parkovske površine u zahvatu DUP-a Topolica 3, u neposrednoj blizini SD Topolica. Ovih dana očekujemo početak radova na izgradnji nove parkovske površine u zahvatu DUP-a Topolica-Bjeliši, u neposrednoj blizini OŠ “Jugoslavija”. Kroz investiciono održavanje putne infrastrukture na području svih 12 mjesnih zajednica uložili smo preko 700.000 eura. U Šušanju se, na manje-više svim krajevima, odnosno obodima DUP-a Ilino, vrijedno izvode radovi na izgradnji nove saobraćajne komunikacije- izgradnja Ulice 12 i 13, do izgradnje niza ulica u neposrednoj blizini OŠ “Anto Đedović”. Nastojaćemo da u narednoj godini obezbijedimo, prije svega, dovoljno sredstava za povezivanje svih ovih saobraćajnica sa ciljem da kroz tu novu infrastrukturu ponudimo alternativu Jadranskoj magistrali i riješimo problematiku koja se javlja u toku špica turističke sezone. U ovoj godini su okončani i građevinski radovi na izgradnji Kuće maslina u Starom Baru. Niz aktivnosti koje su sprovedene sa nivoa Kancelarije za međunarodnu saradnju i evropske projekte su se ogledale u, prije svega, adaptaciji prostora koji se koriste unutar zidina Staroga Bara, od adaptacije Ljetnje pozornice, Carinarnice i svih aktivnosti koje će se realizovati u narednom periodu. Vrijedno se radi i na projektu uređenja Arhiepiskopske palate, budućeg Arheološkog muzeja našega grada, a u narednih četiri do pet dana očekujemo i početak radova na dugo očekivanom projektu rekonstrukcije kaldrme u Starom Baru, sa ciljem da pokušamo da kroz adekvatne konzervatorske mjere povratimo stari sjaj starobarske pjace. Uradićemo to kroz vraćanje u funkciju starih skalina i ponuditi još jednu, dodatnu notu atraktivnosti samog Starog Bara koji, i u mjesecima van sezone, bilježi značajan broj turističkih posjeta, što nas raduje. Čini nas posebno ponosnim da smo uspjeli određene projekte koji su se deset i više godina kandidovali prema lokalnoj upravi konačno i da završimo, na zadovoljstvo mještana, ali i svih nas koji gravitiramo ka tom prostoru.
RB/BI: Sa razumljivim ponosom ste na sjednici lokalnog parlamenta objavili da će se raditi rebalans budžeta i to zbog priliva sredstava koja su bila značajno veća od projektovanih. Podjetimo slušaoce Radio Bara i čitaoce portala Bar Info o kojoj sumi je riječ i kako ste planirali da rasporedite ta sredstva?
Raičević: Upravo kao što sam i rekao, negdje na samom početku ove godine bilo je puno nepoznanica, a uz neizvjesnost izazvanu pandemijom, podstakle su nas da pokušamo da uvedemo neke nove, dodatne mehanizme i naplate sopstvenih prihoda. Prioritetno cilj, s obzirom da budžet lokalne uprave dominantno počiva na prihodima koje organi uprave ostvaruju od sopstvenih djelatnosti, bio je da se u manjoj mjeri oslanjamo na budžet države, odnosno na dio tih ustupljenih prihoda koji nam po zakonu pripadaju. Izvorno Budžet za 2021. godinu bio je planiran na iznos od dvadeset miliona, pa smo ostvarili prihod dominantno zbog mnogo bolje naplate sopstvenih prihoda, posebno poreza na nepokretnost, koji je već ovih dana naplaćen u iznosu od devet, a bio je planiran na iznos od šest miliona. Tako smo došli u poziciju da, po prvi put u deset godina, pripremimo izmjenu Odluke o Budžetu, zbog povećanja, a ne zbog smanjenja prihoda. Rebalans budžeta usvojen je na prethodnom zasijedanju lokalnog parlamenta, u četvrtak, na iznos od 21.800.000 eura, a većinu tih sredstava dominantno ćemo opredijeliti za finansiranje kapitalnih projekata koje planiramo da finansiramo već početkom naredne godine. Po prvi put, dozvolite i da to podijelim sa javnošću Bara, smo u poziciji da sredstva koja se prihoduju u dijelu tekućeg budžeta možemo da opredijelimo za finansiranje kapitalnih projekata, što nije bila situacija u nekom prethodnom periodu. Time, prije svega jasno i odgovorno potvrđujemo da se u organima lokalne uprave, posebno u Sekretarijatu za finansije i Sekretarijatu za imovinu i investicije, vodi jedna odgovorna politika finansijskog poslovanja same Opštine Bar, da je dovoljno sredstava opredijeljeno za sve programske aktivnosti, a isto tako nijesmo zaboravili da finansiramo sve ono što su naše obaveze prema ostalim korisnicima sredstava lokalnog budžeta. Ove godine, sve aktivnosti koje su planirane i našim lokalnim odlukama (ali smo bili u obavezi da primjenjujemo neke zakonske odredbe) ispoštovali smo sve ono što su i sami konkursi definisali i uspjeli smo da obezbijedimo da sistem generalno funkcioniše na adekvatan način, da svi oni koji imaju pravo na određenu finansijsku podršku od lokalnog budžeta, tu podršku ostvare na vrijeme i da imaju dovoljno vremena da mogu svoje aktivnosti realizuju do kraja ove godine.
RB/BI: Šta Barani mogu očekivati kada je riječ o Budžetu za 2022. godinu. Kako će biti kreiran njegov kapitalni, a kako operativni dio?
Raičević: Priprema i planiranje budžeta za 2022. godinu započeti su u septembru, kroz po prvi put implementirane predkonsultacije, koje su u kasnijoj fazi rezultirale izradom Nacrta budžeta, tako da je taj nacrt trenutno na javnoj raspravi. Građani, pored već tradicionalnih javnih rasprava, koje se organizuju poslije jedne godine pauze na području svih 12 mjesnih zajednica imaju mogućnost da u direktnoj komunikaciji definišemo koji su to prioritetni projekti. Nastavili smo sa dobrom praksom koju smo uspostavili prethodne godine, a tiče se same izrade brošure, odnosno Vodiča kroz budžet Opštine Bar za 2022. Godinu. Osim toga, po prvi put smo uveli mogućnost, da građani putem online ankete mogu da upućuju svoje predloge i sugestije i kandiduju određene projekte koji su za njih i mjesne zajednice kojima pripadaju, ili dio grada u kojem žive, prioritetni.
RB/BI: Jesu li građani aktivni po tom pitanju? Imaju li neke kreativne ideje?
Raičević: Ono što je moj utisak, a do sada smo imali dvije javne rasprave, jednu u Ostrosu, za mještane Ostrosa i Šestana i drugu, u petak, u MZ Crmnica, da su građani više nego zainteresovani. Nastojaćemo da što više podstaknemo da se osjete slobodnim da mogu da kandiduju određene projekte i da ti njihovi predlozi budu na kraju i uvaženi. Budžet je u ovom nacrtu definisan na iznos od 23.230.000 eura, što potvrđuje i naše nastojanje na samom početku mandata lokalne uprave koje je bilo je da se budžet iz godine u godinu povećava u nekom iznosu do 10%. Moramo, prije svega, biti svjesni naših fiskalnih kapaciteta, a isto tako i činjenice da sve što se planira u lokalnom budžetu počiva na izvornim prihodima, koje Opština sama ostvaruje, da se jako mali iznos sredstava dodjeljuje od strane državnog budžeta, shodno zakonskim rješenjima.Stoga, tražimo razumijevanje od strane građana da za određene, jer nam je za kapitalne projekte višemilionske vrijednosti neophodno da njihova realizacija bude definisana kroz možda i dva predloga budžeta, zato što, ponavljam, za ozbiljne infrastrukturne projekte koji su realizovani u prethodne tri godine, izvor sredstava je isključivo obezbijeđen iz lokalnog budžeta.
RB/BI: Juče je premijer Zdravko Krivokapić, govoreći o investicionom programu “Crna Gora odmah”, najavio cilj da naša zemlja naredne godine postane najveće gradilište u regionu, jer je, kako je kazao, kapitalnim budžetom predviđeno ulaganje 248 miliona za nove projekte, od kojih je čak 117 novih i veći je za 108% u odnosu na prošlogodišnji. S obzirom da su za južni region planirana 73 projekta, koja su, kako je kazao, vrijedna gotovo 27 miliona eura, možemo li očekivati da će i naš grad dobiti vladinu podršku za neke od projekata koje na tu adresu delegirate kao prioritetne?
Raičević: Raduje činjenica da je obezbijeđeno dovoljno sredstava za finansiranje značajnog broja kapitalnih projekata koje su manje- više sve lokalne samouprave u Crnoj Gori kandidovale prema Vladi Crne Gore. Međutim, dozvolite da sa Vama i sa našim slušaocima podijelim nekoliko informacija, odnosno da ukažem na određene činjenice. Govorio sam o lokalnom budžetu koji je planiran na iznos od 23.230.000, da smo po prvi put uspjeli da postignemo u tom nacrtu balans između tekućeg dijela lokalnog budžeta i onog kapitalnog, da se na tekuću potrošnju planira nekih 47%, dok se za kapitalne projekte planira 42% ukupnih sredstava, što dovoljno potvrđuje da je naš lokalni budžet apsolutno razvojnog karaktera i da je sam kapitalni budžet planiran na iznos od deset miliona. Ono što sam i ja sam mogao putem sredstava informisanja da se upoznam (s obzirom da nijedna zvanična informacija sa nivoa Vlade Crne Gore niti Ministarstva za finansije i socijalno staranje nije upućena lokalnoj upravi) i uvidom u Nacrt budžeta Vlade Crne Gore za narednu godinu, došao sam do podatka da će za sve kapitalne projekte koje je lokalna uprava kandidovala shodno svim procedurama (i moram istaći, to su zreli projekti koji su dovedeni na nivo i revizije), što dovoljno potvrđuje da izjava premijera Krivokapića da lokalne uprave nijesu kandidovale dovoljno zrele projekte, ne stoji. U nacrtu kapitalnog budžeta za Opštinu Bar je planirano izdvajanje od 1.950.000 eura. Poređenja radi, lokalni budžet je deset miliona, a kapitalni budžet Vlade Crne Gore za Opštinu Bar 1.950.000 eura. To dovoljno govori o stepenu razumijevanja za sve ono što smo kandidovali kao prioritetne kapitalne projekte, kao i sami odnos države prema barskoj lokalnoj upravi. Ako znamo da je lokalni budžet pet puta veći u odnosu na ono što je budžet države, to je i laicima više nego jasno. Što se tiče samih projekata koji će dobiti podršku sa nivoa kapitalnog budžeta države Crne Gore, tu prije svega mislim na projekat rekonstrukcije regionalnog puta od Bara preko Mrkojevića, Kameničkog mosta ka Vladimirskim Krutama, koji je procijenjen na iznos od deset i po do jedanaest miliona ukupne vrijednosti, te da je u kapitalnom budžetu Vlade Crne Gore za ovu namjenu opredijeljeno samo 500.000 eura. Primjera radi, za projekat izgradnje Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, koji je kandidovan i doveden do nivoa same revizije projekta operedijeljeno je nekih 300.000, da je za adaptaciju Dvorca kralja Nikole opredijeljeno 200.000 eura, a za rekonstrukciju Doma kulture 100.000 eura. Određeni, značajni projekti sa aspekta razvoja grada nijesu ni prihvaćeni, niti kao takvi uvaženi od strane Vlade Crne Gore. Za mene, kao prvog čovjeka grada, nadam se i za sve moje kolege, za sve koji participiraju lokalnom, ali i državnom parlamentu, jeste poražavajuća činjenica da je Bar kao takav na dnu skale kojom se definišu per capita ulaganja od strane Vlade Crne Gore, na da kažemo, mizernih 51 euro po glavi stanovnika, što apsolutno nije dovoljno. Ako imamo pred sobom određene činjenice koje govore da je ovo grad sa najvećim razvojnim perspektivama, da je ovo grad koji može i treba da bude saobraćajno čvorište Crne Gore, da smo kandidovali, prije svega, razvojne projekte koji treba da pruže i dodatnu razvojnu perspektivu za razvoj Mrkojevića, Crmnice, da su kandidovana dva kapitalna projekta, rekonstrukcija dva putna pravca, jedan od Virpazara preko Sutormana do Bara i drugi, o kojem sam već govorio, da su oba projekta podržana sa samo 500.000 eura, dovoljno govori o samom odnosu Vlade Crne Gore prema kapitalnim projektima, odnosno potrebama građana Bara.
RB/BI: Evidentno je da lokalna uprava ulaže u svih 12 mjesnih zajednica. O nekima od njih ste već govorili, koji projekti su obilježili ovu godinu kada je u pitanju zaleđe?
Raičević: Ono što smo prije svega na predlog naših sugrađana iz Mrkojevića, posebno predstavnika dijaspore iz tog kraja, prepoznali kao prioritetan razvojni projekat za buduće generacije koje žive na tom području, jeste izgradnja sporske sale u OŠ “Pečurice”. Vodeći se činjenicom da je to jedina osnovna škola na teritoriji barske opštine sa tolikim brojem đaka koja nema svoju fiskulturnu salu i da smo iz lokalnog budžeta obezbijedili tu prvu finansijsku injekciju u iznosu od 150.000 eura, a naše udruženje iseljenika iz Čikaga obezbijedilo je donaciju od 50.000 dolara, kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore opredijeljeno je 100.000 eura, ali još uvijek nemamo jasnu informaciju, niti je prezentovana vizija Vlade i resornog ministarstva na koji način će finansirati dio nedostajućih sredstava za izgradnju ove sportske sale. Smatramo da je još jedan, vrlo važan projekat u zaleđu naše opštine trebalo da dobije dodatnu finansijsku podršku, s obzirom da je Ugovor o izgradnji saobraćajnice ka budućem zajedničkom prelazu Ckla – Zogaj, kao projekat, prije svega, međudržavne saradnje između Crne Gore i Albanije, koji zaista treba da pruži jednu novu, razvojnu perspektivu u razvoju ovoga kraja, dobio je podršku u iznosu od 400.000 eura. Znamo da je krajem 2020. godine potpisan ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem na tenderu, na iznos od preko 700.000 eura, da je Nadzorni organ takođe definisan, ali u ovoj godini za taj projekat nije planiran izdvajanje bilo kakvih sredstava iz budžeta Vlade, dok je za narednu godinu planirano 400.000 eura, što je nedovoljno da bi se ovaj projekat mogao završiti. Raduje me da su značajni projekti planirani i za urbano jezgro Virpazara, takođe kroz ovaj projekat prekogranične saradnje Crne Gore i Albanije, a tiču se izgradnje buduće marine u Virpazaru, koji je tek u fazi idejne razrade. Sredstva evropskih fondova su obezbijeđena za podršku tom projektu, te se očekuje i podrška sa nivoa kapitalnog budžeta države, sa ciljem da se Virpazaru, kao najvećoj turističkoj atrakciji, odnosno lokalitetu koji može da pruži dodatnu perspektivu za regiju cijele Crmnice, pruži podrška za ovakav projekat, prije svega vodeći računa da se i na tim lokalitetima vrijedno radi, u dijelu rekonstrukcije, odnosno adaptacije starih hotelskih kapaciteta. Raduje me činjenica da u svim turističkim mjestima ovih dana imamo intenzivne aktivnosti koje se tiču izgradnje ili rekonstrukcije, adaptacije, starih hotelskih kapaciteta. Ne smijemo zaboraviti jedan od najznačajnijih projekata u sektoru turizma dolazi iz Čanja, gdje kompanija “Čelebić” kroz “Aman Rizort” vrijedno radi na realizaciji jednog koncepta koji treba da ponudi novu dimenziju turističke ponude Čanja. Vrijednost ovog kapitalnog projekta je blizu 40 miliona i kroz izgradnju tog turističkog rizorta će se definitivno omogućiti dodatna komponenta turističke ponude našega grada, ali i dodatna bezbijednost, odnosno mogućnost mnogim našim sugrađanima da upravo u tim hotelskim kapacitetima pronađu mogućnost za rad, da obezbijede sebi i svojim porodicama adekvatnu egzistenciju.
RB/BI: Prošlog ljeta, podsjetimo, završen je izvanredan infrastrukturni objekat- novi nadvožnjak na koji se zaista dugo čekalo. Da li ste zadovoljni njegovom učinkovitošću i opravdava li očekivanja?
Raičević: Govorio sam ranije o tome da oko tako ozbiljnih kapitalnih infrastrukturnih projekata višemilionske vrijednosti, za njihovo finansiranje neophodno da budu kandidovani kroz možda dva predloga budžeta. Tako smo uradili u ovom konkretnom slučaju, podijelili smo cjelokupan projekat na dvije faze, prva je podrazumijevala izgradnju samog nadvožnjaka, vrijednost izvedenih radova nešto preko 1.600.000 eura, dok smo u prethodnoj godini obezbijedili sredstva za finansiranje druge faze, koja je podrazumijevala izgradnju saobraćajnica, parking prostora, kružnog toka i adaptaciju dijela Bulevara Revolucije. U julu smo uspjeli da tu jednu cjelinu zaokružimo, kroz izgradnju svih elemenata samog projekta. Sam nadvožnjak potvrđuje da je bio više nego opravdana investicija, to se potvrdilo možda najbolje juče, kada smo u dijelu starog nadvožnjaka imali obustavu saobraćaja, pa se saobraćaj preusmjeravao na alternativne pravce, kroz Bjeliše preko novog nadvožnjaka, ka centru grada. Smatramo da je ovaj projekat višestruko značajan, prije svega jer se unapređuje saobraćajna infrastruktura, što se obezbjeđuje dovoljan broj parking mjesta u zoni Makedonskog naselja, a najvažniji aspekt ovog projekta je očuvanje ljudskih života. Znamo koliko puta smo svjedočili i prisustvovali nekim nemilim scenama, da je značajan broj ljudskih života upravo izgubljen na tom pružnom prelazu u Bjelišima, pa smo zatvaranjem tog pružnog prelaza sačuvali najvrijednije, a to su ljudski životi.
RB/BI: Da li lokalna uprava izmiruje obaveze prema preduzećima čiji je osnivač i šta mogu očekivati u sljedećoj godini?
Raičević: Ono što smo utvrdili kao jedan od osnovnih prioriteta rada lokalne uprave je da kroz odgovorno finansijsko poslovanje obezbijedimo dovoljan iznos sredstava i redovnost isplate tih sredstava prema svim korisnicima. Tu prije svega mislim na lokalna javna preduzeća i da smo i u prethodnom periodu, ali i u nacrtu budžeta za narednu godinu, planirali da izdvojimo blizu dva i po miliona eura kao direktnu podršku radu i programima rada lokalnih javnih, odnosno opštinskih preduzeća. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo uspjeli da kroz jedan odgovoran pristup obezbijedimo redovnost isplate tih sredstava, što potvrđuju i komentari rukovodilaca tih preduzeća. Sa nivoa lokalne uprave uspjeli smo da obezbijedimo sredstva za njihov dalji rad. Ono što je obaveza menadžmenta tih preduzeća je da se još dodatno posvete ostvarivanju prihoda po osnovu njihovih izvornih djelatnosti, da se moraju opredijeliti dodatno ka nekim sopstvenim izvorima prihoda i moramo pružiti dodatnu motivaciju da nastave sa tim aktivnostima, jer smatramo da sva opštinska preduzeća imaju dovoljno finansijske potentnosti da mogu i da obezbijede dovoljno sredstava za tekuće rashode i nabavku adekvatne opreme. Iako smo u prethodnom periodu pomagali nabavku određene opreme koja je bila neophodna, negdje moramo da motivišemo, prije svega sve predstavnike opštinskih preduzeća, korisnike sredstava lokalnog budžeta da se dodatno opredijele ka ostvarivanju sopstvenih prihoda.
RB/BI: Složićete se da je to prilično teško u ovo vrijeme pandemije i ekonomske krize?
Raičević: Apsolutno. Moram da istaknem da smo u prethodnom periodu više puta isticali da opštinska preduzeća koja se bave, prije svega, pružanjem komunalnih usluga, nijesu bila prepoznata ni u jednom od tri ili četiri paketa podrške Vlade Crne Gore. Takođe, nijedno od lokalnih preduzeća nije moglo da pod nekim skraćenim procedurama ostvari podršku od strane IRF-a i dodatno se kreditno zaduži sa ciljem da obezbijedi funkcionalnost preduzeća u vremenu pandemije. Bili smo, moram to istaći, prepušteni sami sebi, ali smo uspjeli da odgovornim djelovanjem obezbijedimo finansijsku stabilnost cjelokupnog Sistema, koji u određenoj mjeri zavisi od sredstava koja su planirana lokalnim budžetom.
RB/BI: Ima li pomaka po pitanju izgradnje novog vrtića u Baru ili ta investicija čeka neka povoljnija vremena? Dokle se stiglo po tom pitanju.
Raičević: Zadovoljan sam zbog toga što su, da kažem, konačno poslije dvije godine pokrenute prve aktivnosti u dijelu raspisivanja konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rješenja budućeg vrtića u Baru, koji smo predložili da bude izgrađen u zahvatu DUP-a Topolica-Bjeliši, u neposrednoj blizini Zavoda za suptropske kulture. Tek ove godine sa nivoa resornog ministarstva zvanično je prihvaćena ta naša inicijativa i to na naš predlog. Prije nekih desetak dana raspisan je konkurs za izradu idejnog arhitektonoskog rešenja i krajem ove godine ćemo biti u prilici da makar izaberemo to najbolje idejno arhitektonsko rješenje. Smatram da je žiri koji je formiran od strane Ministarstva ekologije više nego stručan i kompetentan da može da odgovori tom zaista velikom izazovu. Ono što me sa druge strane zabrinjava, a mislim da će zabrinuti i mnoge moje sugrađane koji smatraju da taj projekat mora što brže da krene sa realizacijom, to je izvor sredstava koji je planiran u budžetu za narednu godinu, na iznos od 20.200 eura, što je, složićete se sa mnom, nedovoljno za samu pripremu terena, da ne govorimo o izradi projektne dokumentacije ili već nekim aktivnostima u dijelu samog početka izgradnje ovog objekta. Ostala je nepoznanica da li su sredstva CEB-a i dalje na raspolaganju, a definisana su kao sredstva koja pripadaju Baru, odnosno namjenski, za izgradnju ovog projekta. Moram da istaknem da sam prilično zabrinut kako i na koji način će se taj projekat finansirati, ako znamo da je u Nacrtu budžeta Vlade Crne Gore za 2022. godinu opredijeljen samo toliki iznos. Smatram da ni Bar ni Barani nijesu zaslužili takav odnos, a posebno takav odnos nijesu zaslužili naši najmlađi sugrađani koji su ove godine upisani u barski vrtić u broju od preko hiljadu i po polaznika, što dovoljno potvrđuje da je potreba ovog grada da se što hitnije krene u izgradnju novog objekta vrtića koji će djelimično da riješi ovu, sada već izraženu problematiku.
RB: Vaspitne jedinice u svim vrtićima su prebukirane, a ako tome dodamo da doba korone i dalje traje, dovoljno smo rekli.
Raičević: Dovoljno smo rekli, a to je, prije svega, jedan ozbiljan izazov za sve vaspitače i rukovodstvo vrtića, da ne govorimo o tome koliki je to izazov za roditelje koji svjesno djecu izlažu određenoj opasnosti, s obzirom da je pandemija još uvijek prisutna, da su zaista sve jedinice prebukirane. Negdje smo zbog svih tih razloga očekivali da će sa nivoa kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore biti opredijeljeno značajno više sredstava i da će se već u narednoj godini krenuti sa izgradnjom ovog projekta.
RB/BI: Gospodine Raičeviću, jeste li u ovom trenutku zadovoljniji primjenom Programa postavljanja, građenja i uklanjanja privremenih objekata za period 2019- 2024? Kada smo prošle godine razgovarali na tu temu, nijeste bili najzadovoljniji kako se ovaj program realizuje. Da li je slika na terenu sada nešto ljepša, jer su, podsjetimo, nadležnosti kontrole objekata od avgusta prošle godine delegirane Komunalnoj policiji?
Raičević: Jedino sa čime mogu biti zadovoljan, to je efikasnost organa lokalne uprave. Među prvima smo na crnogorskom primorju, a siguran sam, i među svim opštinama u Crnoj Gori, shodno zakonu, pripremili Program postavljanja, građenja i uklanjanja privremenih objekata za period od 2019. do 2024. godine. Uspjeli smo da već do sada izvršimo određene izmjene i dopune tog programa. Ono što su naša nastojanja bila na samom početku, prilikom usvajanja ovog programa, je da pokušamo da definišemo i uvedemo određenu tipizaciju tih privremenih objekata. Na samom početku i zbog protoka vremena, negdje i nerazumijevanja korisnika prostora, odnosno onih koji postavljaju te privremene objekte, naišli na nerazumijevanje, s obzirom da smo sa njihove strane upoznati da prilagođavanje tom programu iziskuje još dodatnih ulaganja sa nivoa zakupaca. Ove godine smo po prvi put dobili nadležnost od strane resornog ministarstva, da možemo da kontrolišemo privremene objekte u neposrednoj zoni same obale i one privremene objekte u zoni Morskog dobra, kao i one koji se grade po osnovu našeg programa. Međutim, svjedoci smo takođe da i ove godine u toj oblasti nijesmo zabilježili određeni pomak i to nas je podstaklo na razmišljanje da moramo da radikalno promijenimo, prije svega, i samo naše razmišljanje, odnosno da uvažimo ono što su sugestije samih zakupaca- da ih rasteretimo tog finansijskog izdatka. Uputili smo nalog Komunalnoj policiji i Inspekciji da uklone sve ostatke privremenih objekata, s obzirom da velika većina njih ne obavlja djelatnost u ovim mjesecima. Jasno smo se opredijelili da ćemo u narednoj godini pokušati da, kroz finansiranje izgradnje tih privremenih objekata uspostavimo planiranu tipizaciju, da takve privremene objekte postavimo na šetalištu i onda ih besplatno ustupimo zakupcima, odnosno korisnicima, shodno Programu postavljanja privremenih objekata i time konačno dobijemo ono što jeste naša primarna želja, da se uvede jedan red u prostoru, prije svega u dijelu korišćenja prostora, ali i da uvedemo određene estetske promjene, koje su više nego potrebne. S tim u vezi duboko sam uvjeren, a to uvjerenje dijele mnogi moji sugrađani, kao i gosti koji posjećuju naš grad, da imamo sigurno najljepše uređeno šetalište koje kao takvo pruža zaista veliku širinu, ali i stvara određene potrebe da se uvede red u dijelu estetskog prilagođavanja onome što je dar prirode, na ponos svih nas u Baru.
RB/BI: Kada smo već kod Komunalne policije, ne smijemo zaboraviti da pomenemo nemili događaj na Šetalištu kralja Nikole, koji se, na svu sreću, nije tragično završio. Verujem da su naši sugrađani upoznati sa incidentom kada je prije nekoliko sedmica automobil udario u majku i bebu u kolicima. Oboje su prošli bez težih povreda. Toga puta bilo je tako – sa srećnim epilogom. Dobro je poznato da šetalištem ne smiju prolaziti motorna vozila. Zar je zaista nemoguće da se tome stane na put? Kod Meteorološke stanice je postavljena rampa. Smatrate li da će to riješiti ovaj višegodišnji problem?
Raičević: Govorio sam o šetalištu, Obali kralja Nikole i tom prostranstvu, širini koju ono pruža i negdje smo skloni, očigledno svi, kao pojedinci, da upravo tu širinu i zloupotrebljavamo, odnosno koristimo na način kako to ne priliči, prije svega savjesnim građanima, odnosno odgovornim pojedincima. Bili smo svjedoci nemilih scena i u donjem dijelu šetališta, neadekvatno korišćenje određenih prevoznih sredstava, električnih trotineta i drugih uređaja za zabavu naših najmlađih sugrađana. Ta oblast, apsolutno, nije na adekvatan način uređena. Po inicijativi CB Bar zabranili smo kretanje svim tim vozilima, iako je izvorna nadležnost kontrole saobraćaja definisana prema CB Bar, odnosno pripadnicima Policije, naša Komunalna policija kontroliše samo nepropisno parkiranje u ovim zonama. Kroz te aktivnosti i inspekcijski nadzor, Komunalna policija je sankcionisala 38 naših sugrađana. Ono što nas takođe zabrinjava jeste neadekvatno i neodgovorno ponašanje pojedinaca, iako smo jasno definisali i na početku samog šetališta i to utvrdili odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom, da je na šetalištu moguće imati pješački saobraćaj i kretanje bicikala. I dalje se permanentno krše ti propisi i negdje smo morali da primijenimo i određene radikalne mjere, postavljanjem fizičkih barijera kojima se sprječava prolazak vozila, kroz instalaciju jedne posebne rampe u neposrednoj blizini Meteorološke stanice. Kroz savremeni sistem prepoznavanja registarskih oznaka, kroz adekvatnu primjenu video-nadzora pokušaćemo da obezbijedimo saobraćaj samo onim posebnim, dostavnim vozilima u određenom vremenskom periodu, uz poštovanje još nekih dodatnih mjera. Igrom slučaja, ovaj incident nije proizveo fatalne posljedice, što me posebno raduje, ali to je bila posljednja opomena, ne samo za nas u organima lokalne uprave, već mislim da je to i posljednja opomena za sve naše sugrađane koji razmišljaju da se odupru pravilima, odnosno zakonskim odredbama koje definišu ovu oblast. Moramo isključivo voditi računa o očuvanju ljudskih života. To mora biti primarna obaveza i primarna pomisao svima koji pomišljaju da prekrše pravila.
