Gosti u prijepodnevnom programu Radio Bara danas su bili doktori Ljiljana Jovićević, epidemiološkinja u barskom Domu zdravlja i Zoran Vojinović, epidemiolog u Opštoj bolnici Bar. Tema razgovora bila je globalno aktuelna- koronavirus, epidemiološa situaciji u Baru, testiranje, odgovornost, odnosno neodgovornost građana, mjere zaštite, da li je ponovno pojavljivanje COVIDA- 19 dovelo do panike ili su građani opušteniji nego na početku prvog talasa…
U Baru je trenutno 17 aktivnih slučajeva, a pod epidemiološkim nadzorom je 223 lica.
“Ovaj broj je veoma promjenjljiv, zbog toga što se kod nekih lica nadzor završava, a drugi se svakodnevno prijavljuju. Posljednjih dana imali smo zaista veliki broj onih koju su doputovalai iz zemalja okruženja. Oni se svakodnevno javljaju zbog sprovođenja epidemiološkog nadzora. Od početka epidemije pod nadzorom je bilo 1397 lica”, navela je doktorka Jovićević.
U barskoj bolnici, koja je regionalni COVID centar za svih šest opština crnogorskog primorja, trenutno se liječi 12 pacijenata i svi su dobrog zdravstvenog stanja.
“Za COVID pacijente obezbijedili smo sto ležajeva, od kojih su pet u Intenzivnoj jedinici. Na raspolaganju imamo deset respiratora, a na sreću, za sada nijedan nije upotrijebljen. Ostali respiratori su u hirurško- intenzivnoj njezi”, informisao je doktor Vojinović.
COVID Centrom rukovodi tim ljekara na čelu sa doktorkom Svetlanom Vučetić– anesteziološkinjom, infektologom Brankom Raičevićem, internistom Miodragom Stankovićem i epidemiologom Zoranom Vojinovićem.
U barskoj bolnici ima 64 ljekara, od toga su 41 specijalisti raznih grana, 23 su specijalizanti i 176 medicinskih sestara. Doktor Vojinović podvlači da je Opšta bolnica kadrovski i opremom u potpunosti spremna za odgovor na ovaj virus.
Doktorka Jovićević ističe da ponovno aktiviranje koronavirusa ovako brzo i u ovolikoj mjeri nije bilo očekivano.
“Imali smo prilično dug period tokom kojeg nijesmo imali nijedan slučaj infekcije kornavirusom u Crnoj Gori. Međutim, dogodilo se da smo imali importovane slučajeve i da je došlo do širenja zaraze. To se, nažalost, dogodilo zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca koji se nijesu pridržavali preporuka Instituta za javno zdravlje i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti”, objašnjava Jovićević. Ona naglašava da je odgovornost za sprečavanje širenja infekcije isključivo na nama i da od toga kako se mi, građani, ponašamo, da li se pridržavamo preventivnih mjera, da li slušamo instrukcije i preporuke Instituta i epidemioloških službi, zavisi kako i koliko će se virus širiti u populaciju.
Proteklog vikenda Opštinski tim za zaštitu i spašavanje opštine Bar održao je sastanak sa epidemiolozima, zdravstveno- sanitarnim inspektorima i drugim službama. Sastanku je prisustvovala i epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje i direktorica Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti doktorka Božidarka Rakočević. Jedna od najvažnijih informacija u ovom trenutku je da je pooštren nadzor lica koja se nalaze u samoizolaciji. Doktorka Jovićević objašnjava zašto je upravo na taj segment borbe protiv širenja zaraze koronavirusom, tom prilikom posebno skrenuta pažnja.
“Osobe koje na osnovu Rješenja zdravstveno- sanitarnog inspektora kao preventivnu mjeru dobijaju mjeru samoizolacije ili zdravstvenog nadzora, biće pod povećanom kontrolom. Ono što kao neko ko je svakodnevno u direktnoj komunikaciji sa licima koja se nalaze u samoizolaciji (veći broj) ili pod zdravstvenim nadzorom (manji broj), mogu da kažem da građani neradno prihvataju ove mjere. Mi koji smo sa njima povezani na dnevnom nivou, moramo imati jako puno strpljenja, pružati im odgovore na sva pitanja, objasniti im zbog čega je samoizolacija važna i zašto je se moraju nužno pridržavati”, kaže doktorka.
Ona, govoreći o rješenjima koja izdaju zdravstveno- sanitarni inspektori kaže da u njima stoji da se ta mjera propisuje u trajanju od 14 dana, za razliku od početka zaraze u martu, kada je trajala 28 dana. Za vrijeme trajanja samoizolacije, kako podsjeća, građani moraju biti na adresi koju su naveli u rješenju, ne treba da komuniciraju ni sa članovima porodice, moraju obezbijediti nekoga ko će im pomagati, ne treba da primaju posjete, niti da izlaze…
“Na sastanku održanom u Opštini Bar rečeno je da će pripadnici MUP-a pojačano, u saradnji sa inspekcijskim službama, vršiti kontrolu sprovođenja mjere samoizolacije lica koja se nalaze na spisku”, upozorava Jovićević.
Na dnevnom nivou u Domu zdravlja Bar se radi od 30 do 50 testiranja. Testiranje se, osim u toj zdravstvenoj ustanovi koja upošljava dva epidemiologa i četiri tehničara, obavlja i na terenu zbog toga što neki ljudi nijesu u mogućnosti da dođu do Doma zdravlja ili su u samoizolaciji.
“Mi radimo cjelokupan posao koji podrazumijeva, pored redovnih aktivnosti i onaj koji nam nameće situacija sa koronavirusom. Vrlo često nam se javljaju građani sa tvrdnjom da imaju određene simptome koji ukazuju na moguću infekciju koronavirusom. U saradnji sa njihovim izabranim ljekarima i na osnovu epidemiološke procjene odlučujemo da li ćemo ih testirati ili ne. Veliki broj građana nam se obraća sa zahtjevom za testiranje i zbog toga što imaju zakazane preglede ili liječenja. Do nedavno smo imali i zakazana testiranja pomoraca pred ukrcajem, međutim, prije nekoliko dana smo dobili preporuku Instituta za javno zdravlje da ta testiranja više ne obavljamo”, informiše epidemiološkinja.
U početku su se rezultati testiranja na koronavirus dobijali u kratkom vremenu, nekada čak i istog dana, a najduže se čekalo dan- dva. Međutim, posljednjih dana zbog, kako navodi Jovićević “ogromnog pritiska na Institut za javno zdravlje, u čijoj se mikro- biološkoj službi vrše analize, rezultati se čekaju od tri, a nekada i do sedam dana”.
Dr Vojinović objašnjava da su se neke prvobitne projekcije vezano za koronavirus, u praksi pokazale kao potpuno neutemeljene. Jedna od njih je da od korone ne obolijevaju mladi, potom da su žene manje podložne zarazi, onda da je opasna i smrtonosna isključivo za hronične bolesnike…. Stiče se utisak da maltene svakog dana dobijamo neke nove informacije koje se kose sa ranijim…
“Ovaj virus je i dalje velika nepoznanica. Međutim, treba naglasiti da sve starosne grupe imaju rizik da obole. Na početku su težu kliničku sliku imali hronični bolesnici, starije osobe… Sada je došlo do deformisanja starosne piramide u pogledu obolijevanja pacijenata. U prvom talasu najčešće su obolijevale osobe od 40 do 49 godina, a sada su najbrojniji pacijenti od 30 do 39 godina. To znači da se starije osobe više čuvaju i poštuju mjere i preporuke”, objašnjava Vojinović.
Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri su tačne informacije da pojedini ljekovi značajno pomažu u borbi protiv korone, doktor Vojinović izražava bojazan da smo “od lijeka još daleko”, i kaže da smo “možda bliži vakcini nego lijeku”.
“Kada su u pitanju ljekovi koji bi pomogli u borbi protiv korone, trenutno se u svijetu ispituje preko 150 ljekova, koje su koriste za neke druge bolesti. Znači, ne radi se na ispitivanju nijednog novog lijeka koji bi bio direktno usmjeren na novi koronavirus. Deksametazon (kortikosteroid) se pokazalo da smanjuje rizik od smrti kod trećine pacijenata koji su na respiratoru, a kod jedne petine pacijenata koji su na kiseoniku. Pokazalo se da lijek Remdesivir (koji se koristi za liječenje ebole) skraćuje trajanje simptoma sa 15 na 11 dana. Za naše prilike je izuzetno skup. Lopinavir i Ritonavir su antivirotici, a dobro nam je poznat i Hlorokin koji se koristi za liječenje oboljelih od malarije”, kaže Vojinović, koji ističe da Opšta bolnica u Baru ove medikamente ima, te da pacijente liječe po najsavremenijim standardima i preporukama Kliničkog centra i Instututa za javno zdravlje.
Govoreći o medijskim natpisima i špekulacijama da je Amerika otkupila sve rezerve Remdesivira, kao potencijalnog lijeka, doktor Vojinović naglašava da je barska bolnica ušla u projekat Svjetske zdravstvene organizacije u okviru kojeg se ispituje efekat tog lijeka, “što je garancija da ga, u slučaju da zatreba, možemo nabaviti”.
Zbog aktuelne epidemiološke situacije i ponovnog aktiviranja infekcije u Crnoj Gori, u Domu zdravlja vratili su se primjeni mjera koje su bile na snazi na samom početku epidemije.
“Prilikom dolaska u Dom zdravlja na oba ulaza (na glavnom i onom gdje se nalazi pedijatrijska služba) postoje pultovi, gdje se svako ko uđe u ustanovu anketira i mjeri mu se tjelesna temperatura. Generalno, preporuka je da u zdravstvene ustanove treba što manje dolaziti, već sve što je moguće završavati telefonskim putem kontaktirajući izabranog doktora. Problema u prepisivanju ljekova i davanju uputa nema. Mogu pozvati i na broj 314-614”, kaže Jovićević.
Građane najviše interesuje da se sa doktorima konsultuju u vezi sa simptomima koje imaju, koliko oni upućuju da se radi o potencijalnoj zarazi koronom… Interesuje ih i procedura testiranja, s obzirom da se PCR testiranje obavlja u Institutu za javno zdravlje, dok domovi zdravlja vrše uzorkovanje, te da li se test plaća (kod nas je testiranje još uvijek besplatno). Da bi se prijavili za testiranje, potrebno je da se jave na neki od telefona- 068/891-035 (dr Jovićević); 068/891-115 (dr Martinović) ili 068/891-078 (glavna tehničarka).
Doktorka je istakla da sada o koronavirusu ljekari znaju puno više nego na početku i izrazila zadovoljstvo zbog činjenice što “sa sigurnošću može da kaže da je zdravstveni sistem sada značajno spremniji”.
“Međutim, ono što je ostalo nepromijenjeno je odnos građana. Radi se o zaraznoj bolesti za čiji nastanak i postojanje moraju da budu ispunjeni neki faktori. Mi to zovemo Vogralikov lanac koji se sastoji iz pet karika. Ukoliko svaka od njih postoji, nastaje zarazna bolest. Da bismo prekinuli nastanak bolesti, moramo da prekinemo neku od karika. Te karike, kada je u pitanju infekcija novim koronavirusom možemo prekinuti ako se ponašamo odgovorno, prekinemo puteve prenošenja, poradimo na svom imunitetu, tako što ćemo ojačati domaćina, te da smanjimo dispoziciju (izloženost) virusu. Zato apelujemo da vodimo računa o higijeni ruku, prostora, da dezinfikujemo površine, nosimo maske u zatvorenom prostoru, kao i ako imamo neke od simptoma koji ukazuju na moguću infekciju” ističe Jovićević. Na jačanju imuniteta treba raditi zdravom ishranom, biti fizički aktivan i skloniti se sa puta virusu. Distanca je takođe veoma važna.
Jovićević procjenjuje da se crnogorski zdravstveni sistem “više nego ozbiljno i odgovorno pripremio na borbu sa ovom pošasti”.
“Po prvi put smo se suočili sa ozbiljnom prijetnjom po javno zdravlje na našoj teritoriji. Preduzete su brojne mjere i aktivnosti koje su se u prvom talasu epidemije pokazale izuzetno djelotvornim. U narednom periodu potrebno je dodatno intenziviranje mjera, raditi na svijesti građana, jer samo udruženi možemo odgovoriti na ovaj izazov”, zaključuje Jovićević.
Doktor Vojinović smatra da panike među građanima nema, ali da doza straha postoji, što je dobro jer nas to “tjera da se pridržavamo mjera i preporuka”. I on savjetuje da se u Opštu bolnicu ne dolazi bez prijeke potrebe, već da za sve informacije pozovu na neki od šest brojeva Call centra te zdravstvene ustanove.
