Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana Crne Gore i njegovom uticaju na životnu sredinu održana je danas u Velikoj sali SO Bar. Najznačajniji dokument kojim se definiše razvoj do 2040. godine, građanima Bara, koji su salu SO Bar ispunili do posljednjeg mjesta, predstavila je Svetlana Jovanović, rukovoditeljka izrade Prostornog plana Crne Gore.
Milinko Jeremić iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine podsjetio je da je Bar dvadesetčetvrta, pretposljednja opština u kojoj se Plan prezentuje, da se radi o izuzetno značajnom dokumentu, te da se “na Javnoj raspravi nećemo baviti mikrolokacijama”.
Dejan Đurović, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje naglašava da Bar ima povlašćeni položaj, jer su Barani najzastupljeniji u Odboru kojim predsjedava, pa mu stoga treba vratiti sjaj koji je imao početkom devedesetih, a kroz Prostorni plan će se to, vjeruje Đurović, i ostvariti, kako u saobraćajnom, tako i u turističkom smislu.
Predsjednik Opštine, Dušan Raičević smatra da se kroz ovu Javnu raspravu odlučuje o sudbini našeg grada do 2040. jer je ovo, nakon Ustava, najvažniji dokument. Očekivanja lokalne uprave su, kazao je Raičević, da će se “jasno i precizno definisati namjena prostora sa ciljem da ono što je određeno kao strateški pravac razvoja našeg grada, bude i implementirano”.
Predstavljajući Nacrt Prostornog plana Crne Gore, Svetlana Jovanović se posebno osvrnula na strateška opredjeljenja koja plan predlaže. Ona naglašava da se radi o državnom projektu, ali državu, apostrofirala je “čine sve opštine” pa je, po njenim riječima, “u tom smislu, neophodan konsenzus”.
“Među strateške ciljeve/oblasti u Planu su uravnoteženost prostornog razvoja u skladu sa ciljevima i politikom EU, kao i unaprjeđivanje kvaliteta života u svim opštinama prema održivim prostornim kriterijumima. Tu je, između ostalog, i uravnoteženi regionalni razvoj i zaštita vrijednosti i kvaliteta prostora, dok se vizija razvoja Crne Gore ogleda u ekološkom, privrednom, društvenom i socijalnom razvoju”, pojašnjava Jovanović.
Govoreći, konkretno, o Baru, smatra da je “ovdje najmanje narušena urbana struktura i apeluje na gradske vlasti da odole pretjeranoj urbanizaciji i rade na ozelenjavanju”.
Jovanović je predstavila razvojne koridore, namjene prostora kopna i mora, naglasivši da je u Planu ukazano i na zone potencijalnog konflikta u korišćenju prostora, kao i na seizmičke hazarde i rizike. Kad je upravljanje otpadom u moru u pitanju, stanje je alarmantno, kazala je Jovanović, zaključivši da se urbani razvoj mora sinhronizovano dešavati u svim opštinama da bi doživio implementaciju.
Predsjednik SO Bar, Branislav Nenezić smatra da Javna rasprava na temu Prostornog plana nije samo do 2040. nego i duže, te predlaže da dobar dio diskusije treba da bude implementiran kroz zahtjeve Opštine Bar, jer će se izmjene mnogo lakše sprovesti tokom nekih narednih skupštinskih zasjedanja. Nenezić je izričito protiv izgradnje LNG terminala, prvenstveno jer EU kojoj stremimo planira ukidanje snabdijevanja na fosilna goriva do 2050. godine.
“Diskutabilni su i pozicija na kojoj je planirana, angažovanje firmi za njegovu izgradnju prije usvajanja Prostornog plana, tajna posjeta zvaničnika EU Luci Bar, čija je glavna tema bio upravo LNG terminal”, ističe Nenezić, postavljajući pitanje da li je urađena strateška procjena za LNG terminal i da li zemlja koja nema gasovod treba da bude prepumpna stanica za tuđe interese? Uz to će, smatra, planirana žičara do Skadarskog jezera posebno biti namijenjena turistima sa kruzera. ali se pritom pita da li će kruzeri nakon izgradnje LNG terminala uopšte dolaziti u Bar.
Stručni tim, po riječima Svetlane Jovanović, nije dobio nikakve inicijative povodom izgradnje LNG terminala, na šta reaguje advokatica Vesna Čejović, ističući da se Planom na 177. strani predviđa izgradnja Terminala I da je Vlada Dritana Abazovića potpisala memorandum o njegovoj i izgradnji termoelektrane.
“U Izvještaju o strateškoj procjeni na životnu sredinu nije ništa navedeno, a prema Direktivi za izbjegavanje velikih industrijskih nesreća se tačno mora predvidjeti svaki mogući scenario potencijalnih incidenata”, kazala je Čejović i podsjetila na proteste građane Piombina u Italiji, koji su stvarajući kolonu od 15 kilometara uspjeli da osujete gradnju terminala u njihovom gradu, zatim na Omišje čiji kamp daje četvorostruko veću dobit od one koju bi donio LNG terminal. Osim toga, po riječima Čejović, stručnjaci kažu da se LNG terminali ne smiju locirati na područjima podložnim zemljotresima, kao ni na postojećoj lučkoj infrastrukturi”, zaključila je.
Zoran Vojvodić je ponovio stav koji je iznio nedavno na sjednici Otvorenog parlamenta da “elektrana nikada neće biti napravljena ili nas neće biti živih”.
“Što Crna Gora ima od ovoga, šta imaju Barani, osim atomsku bombu?”, pita se Vojvodić dodajući da je Bar, nažalost, samo i jedino turistička, a ne i industrijska destinacija.
Željko Ivanović – član Stručnog tima za oblast saobraćaja zagovarao je uvijek koncept strateškog opredjeljenja integrisanog tipa razvoja.
“Kad je formiran Stručni tim, dao sam negativno mišljenje na gradnju LNG terminala. DUP privredne zone Luke Bar je definisao terminal, pa je on kao takav ušao u prostorni plan. Ovo je otvoreno pitanje, važan je zajednički stav i da upravo kroz javne rasprave, na osnovu činjenica, dođemo do rješenja”, mišljenja je Ivanović.
Građani Bara, među kojima su najbrojniji bili Cmničani ili vlasnici imanja u ovom dijelu barske opštine, zabrinula je trasa buduće saobraćajnice Bar – Boljare, koja će, prema riječima Andrije Lekića, proći preko osam sela, konkretno, kroz centar Bukovika, preko crkve Vaznesenja, seoskog groblja, vinograda…, što praktično dovodi do rušenja viševjekovnih objekata i domaćinstava. Na isti način razmišljaju i Igor Gojnić iz Brčeli, Mladen Đuković iz Gluhog Dola, zatim Petar Milić koji smatra da treba razgraničiti da li je crmničko polje industrijska ili gradsko-građevinska zona, pa Milivoje Vukmanović koji je ukazao na negativne posljedice gradnje pruge, Regionalnog vodovoda i, sjutra, Jadransko-jonske ceste, za koju se pita da li će prolaziti kroz Sozinu ili Sutorman. Ivicu Bokovca je interesovalo na koji način će biti zaštićena poljoprivredna gazdinstva u Crmnici, a Slobodan Asanović i Milan Čakalović ukazuju na lošu pristupačnost tvrđavi Haj Nehaj. Čakalović je zabrinut zbog lošeg stanja saobraćajnice duž Skadarskog jezera, od Virpazara ka Ostrosu, podržava izgradnju golf terena u Gluhom Dolu, izgradnju sportskog aerodroma u Mrkovskom polju… Momčila Šćekića brinu kamenolom i proizvodnja asfaltne baze u zaleđu Čanja, a Tihomira Čelebića to što nije obrađen DUP Đurmana, pa ovo naselje nije priključeno na Regionalni vodovod.
Miloš Šušter, penzioner, mišljenja je da je prostor potrošen, a efekti su minimalni. Sve je, po njegovim riječima, “realizovano naopako ili nije realizovano”.
“Odluka o izradi ovog plana donešena je davno, programski zadatak je napravljen neuko, nestručno i u suprotnosti sa članovima Zakona o izgradnji objekata. Što se tečnog gasa tiče, bez plana se ne može o njemu raspravljati”, decidan je Šušter.
U raspravi je učestvovala i zakonska zastupnica preduzeća “Sonuba Montenegro” na temu konflikta između “neustavne i nezakonite Odluke o zaštiti područja Katič i realizacije projekta na Maljeviku”.
Zorana Zejak Krgović govorila je u ime “Aman Resort”-a s namjerom da apeluje na donosioce odluka u vezi sa predviđenom realizacijom koncesionih prostora za geološka istraživanja.
“Iznad Čanja ‘Aman Resort’ gradi višemilionski objekat, a u blizini je planirana gradnja kamenoloma. Čini se da nije dobro podrediti takve potencijale i takav razvoj kamenolomima i proizvodnji asfaltne baze”, stava je Zejak Krgović, uz napomenu da moramo misliti na ono što ostavljamo budućim generacijama.
Mirjana Laban je negodovala jer Kuća za raseljena lica kao projekat socijalnog stanovanja još nije dobila UTU uslove.
Miroljub Miško Đikanović smatra da “nije prihvatljivo da jedinu privrednu granu – turizam, uništimo izgradnjom LNG terminala”.
“Ovaj grad je građen i razvijen sa puno ljubavi, a ta se ljubav osjeća na svakom mjestu. Mi imamo pravo na građanski stav, na referendum i da se do posljednjeg trenutka i posljednjeg pravnog sredstva borimo za to”, zaključio Je Đikanović.
U namjeri da otkloni nedoumice u vezi s nacrtom Prostornog plana, Svetlana Jovanović pojašnjava da su karte takve da pružaju krivu sliku kad je u pitanju trasa planiranih saobraćajnica. Ona napominje da je “ovo u Nacrtu indikacija, kao i da su se “trudili da projektantu daju zadatak da se vodi računa o cjelini naselja, grobljima, crkvama…”.
“Plan se oslanja na strateška opredjeljenja države. Sve primjedbe biće sagledane i poslati odgovori. Dalja realizacija projekata je u nadležnosti nekih drugih ekipa, ali neće biti dozvoljene investicije koje štete ljudima. Vidjećete dokument prije usvajanja, lokalni nivo mora biti ispoštovan”, objasnila je Jovanović.
Pohvalila je Barane koji su bili veoma brojni i koji su na Javnoj raspravi branili javni interes.
“Nikad neću potpisati nešto što bi ugrozilo ijedan ljudski život u Baru i bilo gdje”, zaključila je Jovanović.
