Izgradnja luke Virpazar, koji je odobrila Vlada i za tu namjenu opredijelila 2,4 miliona eura, neće biti realizovan, makar u predviđenom terminu, ukoliko se bude poštovao red poteza koji predviđa Agencija za zaštitu životne sredine koja treba da odobri elaborat o uticaju projekta na životnu sredinu, prenosi Pobjeda.
S obzirom na to da je prostor gdje treba da se gradi luka pod Ramsar i Bernskom konvencijom, Agencija je naložila monitoring od godinu koji treba da pokaže da li će luka ugroziti životnu sredinu u ovom zaštićenom području.
“Monitoring još nije počeo i narednih godinu neće biti potpisa Agencije. Vlada može da odluči da krši međunarodne propise i da ima za vratom Evropsku komisiju, parlament i međunarodne konvencije, a oni neće odustati od Skadarskog jezera”, poručio je ornitolog u Agenciji Darko Saveljić.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su kazali Pobjedi da je komisija dala određene primjedbe na osnovu čega je Elaborat za procjenu uticija na životnu sredinu dopunjen i korigovan i u toj formi biće ponovo dostavljen Agenciji na dalje postupanje.
Ministarstvo kapitalnih investicija je objavilo tender za odabir izvođača radova 29. novembra sa rokom za dostavljanje ponuda 15. februar ove godine.
Ornitolog Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine kazao je Pobjedi da postoje zakonske procedure koje se moraju poštovati i da ova ustanova neće staviti potpis na elaborat ako se one krše. Naglašava da nijesu protiv razvoja Crne Gore, ali su saglasni da on mora biti usklađen sa zaštitom životne sredine.
“Svaki infrastrukturni projekat koji se nalazi na uredbi o procjeni uticaja na životnu sredinu za koji je obavezna procjena, mora da prođe određene zakonske procedure. Luka Vripazar nije izuzetak, i ona mora proći zakonsku proceduru tj, procjenu zašitite životne sredine. Ono što mora da se zna i Ministarstvo kapitalnih investicija je da se radi o nacionalnom parku u prekograničnom području, i da se radi o Ramsarskom području. Području koje je pod nadzorom Ramsarske konvencije koju je Crna Gora potpisala i niko je nije tjerao da potpiše”, objašnjava Saveljić dodajući da ove konvencije nalažu čuvanje močvarnih staništa.
Prema njegovim riječima, druga konvencija koja se odnosi na ovo područje je Bernska konvencija o zašiti staništa i ona je odigrala ključnu ulogu u zabrani izgradnje „Porto skadar lejk“ jer je Skadarsko jezero Emeralad područje ove konvencije, kazao je Saveljić.
Kategoričan je da se ne smiju kršiti zakonske procedure posebno kada se radi o nacionalnim parkovima odnosno područjima sa posebnom međunarodnom pažnjom.
“Svaka luka je zagađivač, viši ili manji. To je potencijalna bomba kada je u pitanju zaštita prirode. Može da se desi izlivanje nafte ili bilo koji drugi incident sa dalekosežnim posljedicama na području gdje se nalazi luka. Agencija sigurno neće kršiti zakonske propise. Procjena uticaja mora da prođe proceduru”, kazao je Saveljić.
On navodi da je sastavljena komisija u Agenciji gdje su i dva člana nevladinih organizacija kako bi se obezbijedila transparetnost.
“Komisija na nezavisan način treba da odluči šta dalje. Ono što je do sada utvrđen je da je elaborat vrlo loš i komisija je dala više od 70 primjedbi koje treba ispraviti i naložila je nacionalnom parku, Ramsarskom i Emerald području Bernske konvencije, godinu dana monitoringa. Kada se sve to završi komisija će da prelomi da li je moguće da se izgradi luka ili ne”, istakao je Saveljić.
Velika je vjerovatnoća, po njegovim riječima, da će Bernska i Ramsarska konvencija “staviti šapu” na Skadarsko jezero i reći šta dalje od nacionalnog parka i područja.
“Bernska konvencija je u našoj borbi protiv gradnje Porto Skadar lejka jasno ukazala da prostorni planovi DUP treba da se stave ad akta zbog činjenice da dozvoljavaju gradnju u nacionalnom parku”, objasnio je Saveljić.
I na kraju zaključuje da dok se ne isprave manjkavosti u elaboratu, Agencija neće staviti potpis na tako nešto.
“Monitoring još nije počeo i narednih godinu neće biti potpisa Agencije. Vlada može da odluči da krši međunarodne propise i da ima za vratom evropsku komisiju, parlament i međunarodne konvencije, a oni neće odustati od Skadarskog jezera”, poručio je Saveljić.
Vlada je, podsjećamo, na sjednici kada je usvojen projekat navela da je glavni cilj ovog projekta poboljšanje povezanosti između zemalja regiona kroz razvoj multimodalnog saobraćaja i uspostavljanje unutrašnjih plovnih puteva i pomorskih linija.
Na osnovu izdatih urbanističko-tehničkih uslova, Ministarstvo kapitalnih investicija je pristupilo izradi Idejnog rješenja Graničnog prelaza Virpazar, kao i Idejnog i Glavnog projekta prve faze Luke Virpazar. Na osnovu Glavnog projekta, Ministarstvo je raspisalo tender za izvođenje radova na izgradnji luke sa pratećim objektima, 29. novembra 2021. godine.
Imajući u vidu značaj projekta, Vlada je zadužila nadležne institucije da dostave izjašnjenje po spornim pitanjima i pronađu model za prevazilaženje svih zahtjeva koji osporavaju dalji tok implementacije projekta.
Izgradnja prve faze luke Virpazar planirana je u okviru projekta prekogranične saradnje Albanija, Crna Gora, Italija multi modalna transportna povezanost (ALMONIT MTC), koji se implementira kroz Program INTERREG IPA CBC (Italija – Albanija – Crna Gora) a čiji je glavni cilj poboljšanje povezanosti između zemalja regiona kroz razvoj multimodalnog saobraćaja i uspostavljanje unutrašnjih plovnih puteva i pomorskih linija.
Pored Ministarstva, partneri na ovom projektu su regija Pulja i regija Molise iz Italije, kao i Albanski razvojni fond-istakli su iz MKI.
Implementacija projekta ALMONIT MTC, koji se realizuje u okviru INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, započeta je u maju 2019. godine i predviđeno je da traje do decembra 2022. godine, dok je planirani rok za izgradnju luke osam mjeseci.
To, prema ocjeni Ministarstva kapitalnih investicija ukazuje na hitnost u rješavanju nastalih spornih pitanja.
Naglasili su da izvođenje projekta prekogranične saradnje partneri ne djeluju samostalno, već imaju zajednički projektni cilj, pa neispunjavanje obaveza od strane bilo kog partnera, povlači odrđene posljedice.
Kako je navedeno, svako prolongiranje dovodi u pitanje pravovremenu realizaciju ovog projekta, što se može višestruko negativno odraziti.
“Osim što bi Vlada imala obavezu da vrati sva do sad utrošena sredstva, našla bi se i u situaciji u kojoj mora nadoknaditi gubitke svim projektnim partnerima koji bi realizaciju daljih aktivnosti finansirali iz sopstvenih sredstava. U krajnjem, ovakva situacija bi dovela do gubljenja kredibiliteta prillikom apliciranja za nove projekte”, precizirano je ranije.
