Iako su nepovoljne vremenske prilike otežale i donekle usporile pripreme za turističku sezonu, Uprava pomorske sigurnosti (UPS) ljeto dočekuje spremna da odgovori bojnim izazovima iz oblasti svog djelovanja.
“Iako su preventivni pregledi koji podrazumijevaju kontrole svjetala i plutača na moru i jezeru malo odloženi, UPS je završila servis svih čamaca za traganje i spašavanje kojima raspolaže i pripremila se za spriječavanje zagađenja mora sa plovnih objekata. Uprkos kišnim danima uspjeli smo završimno posao na održavanju sistema za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja koji podrazumijeva i košenje oko objekata jer, iako su vremenski uslovi još uvijek nestabilni, prognoze su da će ovo ljeto biti praćeno visokim temperaturama”, kaže načelnik za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti, Žarko Lukšić.
Investicija koja je obilježila rad UPS je nabavka najsavremenijeg plovila – vojnog čamca “Zodiak”.
“UPS je u taj projekat ušla prije godinu, koristeći sredstva od donacije Agencije za civilno vazuhoplovstvo Crne Gore. Ovaj brzi čamac, tzv. ‘responder’ može za veoma kratko vrijeme stići na mjesto nesreće, preuzeti ljude, asistirati i vratiti se u najbližu luku ili marinu. ‘Zodiak’ je dug devet, širok tri metra, ima dva motora po 225 konjskih snaga, posjeduje kompletnu opremu, splav i sve navigacione instrumente. Nabavili smo ga posredstvom kompanije EFEL Motors iz Podgorice”, navodi Lukšić.
Prije dvije i po godine Uprava pomorske sigurnosti je zvanično uspostavila sistem nadzora pomorskog saobraćaja, čija je probna primjena tekla od oktobra 2015. do januara 2017. godine.
“UPS je preko IPA projekta 2011, koristeći predpristupna sredstva Evropske Unije nabavkom opreme i obukom ljudstva za rad na sistemu, utrošila 1,8 miliona eura (od kojih je 180.000 eura bila nacionalna kontribucija). Na tri sezonske lokacije (Obosnik u Boki, Crni Rt kod Sutomora i Mavrijan na Valdanosu kod Ulcinja) postavljeni su senzori koje taj sistem podrazumijeva – radar, automatska identifikacija brodova, meteo-stanice, VHF radio uređaji, radio goniometri, riječju – kompletna oprema po međunarodnim standardima. Na ovaj način obalnim VTS- om ‘pokriveno’ 90% unutrašnjih morskih voda i teritorijalno more, pa svaki brod preko 300 bruto tona, odnosno 50 metara dužine, mora da bude prijavljen”, objašnjava Lukšić. On ističe da je “sistem izuzetno moćan”, detektuje i mala plovila bez obzira na materijal od kojeg su napravljena i brzinu kojom se kreće.
Osvrnuvši se na činjenicu da se značaj sigurnosti plovidbe i poštovanja popisa, na žalost aktuelizuje tek nakon tragedija kakva se dogodila prošle zime na Skadarskom jezeru kada je život izgubilo četvoro mladih ljudi, naš sagovornik podsjeća da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u saradnji sa UPS i Lučkom kapetanijom obavlja tehnički nadzor i izdavanje svjedočanstava za gradnju brodova. Posjedovanje tog dokumenta je značajno, posebno ako se uzme u obzir da su na Skadarskom jezeru najbrojniji ručno rađeni brodovi i čunovi. Polaganje i izdavanje plovidbenih dozvola organizuje i izdaje Lučka kapetanija, koja obavlja i inspekcijiski nadzor nad plovilima.
“S obzirom da je broj inspektora u odnosu na veličinu Skadarskog jezera nedovoljan, veoma je teško suzbiti pojavu nelegalnih plovila na jezeru. UPS nastoji da pronađe način za njihovu legalizaciju uz besplatan tehnički pregled. Za procjenu sigurnosti zaduženi su stručnjaci iz tivatskog tehničkog inspektorata”, objašnjava Lukšić.
UPS je zadužena za traganje i spašavanje na moru u skladu sa nacionalnim planom koji podrazumijeva i angažman Mornarice Vojske Crne Gore, sektora Granične policije, Lučke kapetanije Bar i Kotor, a u posljednje vrijeme ugovori o saradnji vezano za te aktivnosti, sklopljeni su sa Porto Montenegrom, vatrogascima, Službom zaštite u Kotoru. U slučaju opasnosti građani treba da pozovu 129.
“Pozivom se direktno dobija operater na koordinacionom centru traganja i spašavanja na moru koji se nalazi u Dobroj Vodi, nakon čega, u skladu sa procedurom, naše plovilo isplovljava u roku od deset minuta. Bitno je da se u okviru tog tzv. ‘zlatnog sata’ osoba pronađe i spasi”, navodi načelnik za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja.
UPS će po prvi put učestvovati na specijalizovanom kursu vezanom za traganje i spašavanje na moru koji će, u skladu sa svim međunarodnim standardima biti održan u Rijeci na tamošnjem Pomorskom fakultetu. Saradnja sa srodnim službama, koordinacionim centrima u zemljama u okruženju, je na zavidnom nivou. Zadovoljni su, kako podvlači Lukšić, i saradnjom sa Rempec-om (Regionalnim centrom za sprečavanje zagađenja mora u Mediteranu) koji djeluje pod okriljem Svjetske pomorske organizacije.
“U planu je da od 17. do 19. juna u Baru organizujemo OPRS konvenciju, kurs za operativce. Osim njih uputićemo poziv i sudionicima iz ostalih institucija iz te oblasti, kako bi se što bolje pripremili za sezonu”, najavljuje Lukšić.
UPS se u domenu zašite mora sa plovnih objekata primarno bavi detekcijom naftnih mrlja putem satelita. Veliki problem predstavlja i izlivanje jestivog ulja iz restorana u akvatorijum, što je pojava koja naročito karakteriše Bokokotorski zaliv.
“Reagovati je lako ako se pronađe put do izlivanja – ako je došlo s kopna potokom ili kanalom, alarmiramo inspekciju sigurnosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Bar ili Kotor koji automatski reaguju. Postoje i slučajevi zagađenja mora otpadom sa kopna. Svjedoci smo da struja sa Otrantskih vrata ide duž obale i penje se uz Hrvatsku. Kada se pojave bujične vode, kao što je sada slučaj, kroz rijeku Bojanu Drimom iz Grčke dolazi veliki otpad koji dijelom završava kod nas, a većina odlazi u Hrvatsku. Taj problem moramo rješavati sa obale”, objašnjava Lukšić.
Među projektima koji će obilježiti rad UPS- a u narednom periodu, Lukšić izdvaja nastavak projekta prve faze VTS-a, odnosno nabavku opreme za sprječavanje zagađenja mora sa plovnih objekata. Početak projekta je visoko ocijenjen od strane Evropske delegacije, pa nije bilo problema za obezbjeđivanje sredstava za drugu fazu.
“Ona podrazumijeva nabavku opreme za sprječavanje zagađenja mora koja će biti smještena u Baru. Prvi dio opreme se nalazi u Bokokotorskom zalivu. Nadam se da će tender kojeg prati rigorozna evropska procedura biti završen do počeka naredne sezone. Druga faza VTS-a podrazumijeva instalaciju nedostajućih senzora na postojećim lokacijama, ali i dodatnih u Bokokotorskom zalivu, gdje dolazi i po 600 kruzera. Na taj način će se regulisati saobraćaj i napraviti plovni putevi, tzv. ‘separacione zone’ koje brodovi moraju poštovati. Naša administracija je svakodnevno suočena sa problematikom vezano za brzinu kretanja u kumborskom i Verige tjesnacu, koja je ograničena na šest čvorova, dok je u ostatku zaliva dozvoljena do deset čvorova. Međutim, svjedoci smo da mala plovila ne poštuju te propise. S tim u vezi, u završnoj fazi je izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti plovidbe, pa očekujemo da će taj problem uskoro biti riješen. Sa velikim plovilima nemamo problem, jer ih posredstvom automatske identifikacije odmah upozoravamo ako prekorače brzinu”, kaže Lukšić.
Kako bi ove sezone kupači bili bezbjedni, a operativci UPS- a imali što manje posla, Lukšić sugeriše da se prije izlaska plovilima na more, prvobitno informišu o vremenskim uslovima. I za pozive te vrste takođe je otvoren broj 129. Otežavajućiu okolnost predstavlja i što turisti koriste sopstvena mala plovila koja nijesu adekvatno servisirana nakon zimske “pauze”, pa se prilikom isplovljavanja nerijetko pokvare na moru. Iako UPS nije nadležna za zaštitu imovine, i u tim slučajevima pritiču u pomoć.
“Kupači treba da poštuju propise i da se kupaju u dijelu akvatorijuma ograđenog bovama. U suprotnom rizikuju život i prave veliki problem učesnicima u pomorskom saobraćaju”, upozorava načelnik za nadzor i kontrolu pomorskog sobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti, uz upozorenje da će, u saradnji sa Lučkom kapetanijom, višegodišnjem problemu koji stvaraju skuteri i druga brza plovila nastojati da stanu na put rigoroznim mjerama.
