Razvoj sporta doveo je do tačke koja zahtijeva rad na visokom stručnom nivou. Da bi sportska aktivnost rezultirala visokim plasmanima, nije dovoljna samo stručnost trenera, već i sam sportista mora imati osnovna znanja o funkcionisanju organizma tokom sportske aktivnosti, ali i pravilnoj ishrani i suplementaciji koja će mu pomoći u poboljšanju sportskih performansi. To je poruka koju javnosti upućuju iz NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja- CEAZ” iz Bara, na početku praktičnog dijela njihovog istraživanja pod nazivom “Ispitivanje znanja sportista o pravilnoj ishrani i suplementaciji”. Projekat podržan od strane Ministarstva sporta i mladih otpočeo je ove sedmice u Podgorici.
“Sportisti bi trebalo da budu upoznati sa osnovnim principima sportske ishrane, da posjeduju znanje o vrstama hranjivih materija, količini i dnevnom rasporedu obroka. Prema većini istraživanja sprovedenih u svijetu, oni najviše informacija dobijaju od svojih trenera, posebno od stručnjaka koji se bave kondicijom”, navodi doktorka medicinskih nauka iz oblasti higijene, odnosno bezbjednosti hrane, specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije, Snežana Barjaktarović Labović.
Ona ističe da rezultati velikog broja istraživanja sprovedenih u Evropi i svijetu pokazuju različit stepen znanja sportista o pravilnoj sportskoj ishrani i suplementaciji. Projekat NVO “CEAZ” na čijem je čelu, bazira se na istraživanju nakon kojeg očekujuju da će, zahvaljući reprezentativnom uzorku i pravilnoj stratifikaciji, dobiti prve rezultate koji se odnose na način ishrane i suplementacije sportista i sportistkinja u našoj zemlji.
“Istraživanje ima za cilj da utvrdi nivo znanja sportista o ishrani, njihove dijetetske navike i međusoban odnos između znanja i navika. Takođe će se utvrditi razlike u znanju kao i navikama između različitih sportova, ali i sportista i sportistkinja. Radi dobijanja podataka o stanju uhranjenosti, svakom sportisti će se u okviru antropometrijskih mjerenja (vagom sa bioelektričnom imedancom) odrediti tjelesna kompozicija (procenat masti, mišića, vode)”, pojašnjava doktorka Barjaktarović Labović.
Praktični dio istraživanja započet je u Podgorici, gdje se radilo sa oko 50 karatista iz 17 klubova širom zemlje. Među njima je bilo reprezentativaca iz svih selekcija, takmičara koji su osvajali visoka odličja na takmičenjima širom svijeta, a imali su čast da ih podrži i najbolji sportista Crne Gore karatista Mario Hodžić. Kriterijume istraživanja je ispunilo 39 sportista i trenera. Nakon anketiranja, svima je određen i tjelesni sastav. S obzirom da se pokazalo da sportisti imaju dosta dilema u vezi sa unosom pojedinih makronutrijenata, izborom namirnica prije i poslije treninga, rehidracijom… Od stručnog tima „CEAZ-a“ dobili su korisne savjete i odgovore u vezi sa sportskom ishranom.
Istraživanje će biti nastavljeno među sportistima i sportistkinjama u Baru, Budvi, Beranama i Bijelom Polju. Planiran je obuhvat od najmanje 200 sportista, najavljuju iz ove NVO.
“Da bi sportisti zadovoljili svoje energetske potrebe i obezbijedili dovoljno hranjivih materija za funkciju organizma i izgradnju novih tkiva, adekvatna ishrana je jedan je od veoma značajnih elemenata kompletnog trenažnog procesa. Od kada postoje takmičenja, prisutno je pitanje šta jesti i piti da bi se poboljšao rezultat. Danas sigurno znamo da ishrana sportista utiče na njegovo zdravlje, sastav tijela i masu, iskoristivost energenata za vrijeme aktivnosti, oporavka i igre. Ishrana, odnosno edukacija o ishrani, bi trebala da bude sastavni dio treninga. Svaki sportista bi trebalo da ima elementarno znanje u vezi sa proračunom sopstvenih potreba u energiji, nutrijentima i vodi”, poručuje Barjaktarović Labović.
U razgovoru za naš portal ukazuje da je “nezaobilazan dio u priči o ishrani sportista suplementacija”. Pojašnjava da je to iz razloga što sportisti u želji za boljim plasmanom često odu dalje od treninga i uobičajene ishrane i posežu za suplementima. Upozorava, međutim da, iako je suplementacija u sportu široko prihvaćena, zna da bude nekontrolisana i neopravdana.
“Cilj sportske suplementacije bi trebalo da bude nadoknada nutrijenata čiji je deficit u organizmu nastao intenzivnom fizičkom aktivnošću. Međutim, često nije tako. Koliko je suplementacija prisutna u svijetu sporta, najbolje govore testiranja sportista na Olimpijskim igrama, gdje se uobičajeno utvrdi da više od 80% sportista koriste neke od suplemenata. Određivanjem antropometrijskih parametara sportiste, dobija se jasan uvid u njegov strukturalni morfološki status u određenom trenutku. Na osnovu tih parametara se dolazi do kvantitativnih podataka o uticaju treninga ili ishrane na organizam sportiste. Tjelesna kompozicija sportista predstavlja interes za svakog ljekara koji se bavi sportistima, trenera i samog sportistu, jer je poznato da je nizak procenat masti u strukturi sastava tijela poželjan u mnogim sportovima kako sa aspekta estetizacije i stvaranja tzv. “atletske kompozicije” (u sportovima kakvi su npr. “body-building” ili atletska gimnastika) ali i u sportovima povezanim sa pomjeranjem organizma nasuprot gravitaciji (trčanje, skakanje). Sa druge strane mišićna masa poboljšava sportski rezultat u aktivnostima koje zahtijevaju mišićnu snagu i izdržljivost, mada i u onima koje zahtijevaju zavidnu aerobnu sposobnost”, objašnjava Barjaktarović Labović.
Stvaranje ujednačenih antropometrijskih protokola prilikom praćenja sportista i aktivne populacije na jednoj zajedničkoj teritoriji omogućilo bi, cijeni doktorka, stvaranje nacionalnih standarda u ovoj oblasti (prema polu, starosti, različitoj vrsti aktivnosti sportista) što je slučaj sa mnogim sredinama u okruženju, ali i na izvjestan način bilo uvod u definisanje optimalnog obrasca za morfo- funkcionalna testiranja u sportu, čiji su antropometrijska mjerenja segment koji je možda i najlakše standardizovati.
Doktorka kaže i da se određivanje tjelesne kompozicije u Crnoj Gori radi tek od nedavno, tokom redovnih sportskih pregleda.
“Indikatori kao što su tjelesna težina, indeks tjelesne mase ili odnos obima struka i kukova, ne uspevaju da diskriminišu tjelesne komponente organizma (mast, mišići, kosti) i znatno su manjeg značaja za predikciju faktora zdravlja i bolesti od vrijednosti sadržaja masti u strukturi sastava tijela. Trenutno u državi imamo četiri specijaliste sportske medicine i sedam specijalista higijene, dok imamo samo jednog subspecijalistu iz oblasti ishrane. Upravo nedostatak ovih kadrova rezultira time da je odnos prema ishrani sportista i antropometriji skoro zanemaren”, upozorava naša sagovornica.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji veliki broj sportskih klubova različitih takmičarskih nivoa i selekcija. Ono što je skoro svima zajedničko je nedostatak klupskih ljekara, a ako oni i postoje, najčešće nijesu odgovarajuće specijalnosti i nemaju dovoljno znanja o sportskoj ishrani i suplementaciji.
“To je veliki problem. Još je veći što se ishranom i suplementacijom bave nestručni ljudi, pa se dešava da umjesto poboljšanja sportskih performansi dođe do poremećaja zdravlja. Ovo istraživanje će sprovesti multidisciplinarni tim među kojima su ljekari- specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije, internista, ginekolog, psiholog, medicinske sestre, sanitarni tehničari, profesori fizičkog vaspitanja, diplomirani treneri košarke i profesionalni treneri i statističari”, kaže Barjaktarović Labović.
Realizacijom CEAZ- ovog kompleksnog programa, očekuju njegovi inicijatori, doći će se do višestruko korisnih saznanja koja bi mogla da posluže u daljem istraživačkom radu.
“Ukoliko se ishrani i detaljnoj antropometrijskoj obradi sportista ne prida odgovarajući značaj, moći ćemo da se nadamo prosječnim ili čak rezultatima ispod prosjeka na međunarodnoj sportskoj sceni, jer se svuda u svijetu tome pridaje ogromna pažnja, a sve u cilju što boljih plasmana. U cilju identifikovanja problema, nedostatka znanja sportista i sportistkinja, analize stvarne situacije, rezultati dobijeni istraživanjem će se primjeniti i u praktične svrhe za izradu priručnika o ishrani za sportiste i sportske trenere, sa posebnim naglaskom na uočene nedostatke u znanju kao i navikama sportista”, zaključuje doktorka Barjaktarović Labović.
