“Crnogorska istorija” predstavlja kapitalnu knjigu koja znalački, naučno-metodološki utemeljeno i zrelo, na izbalansiran, izbrušen i pripovijedno dopadljiv način obuhvata prošlost Crne Gore od praistorije do 2006. godine, rekao je publicista i urednik feljtona u Pobjedi Slobodan Čukić na promociji studije istoričara dr Živka Andrijaševića pod nazivom “Crnogorska istorija”.
Ovo izuzetno djelo je, prema njegovim riječima, podrazumijevalo ogroman trud i posvećenost.
“Velika zahtjevnost ovog pregnuća okreće nas Andrijaševićevim autorskim i koautorskim poduhvatima u protekle dvije decenije, u kojima ćemo naći i dio odgovora na autorovo naučno-sintetičko zrijevanje kao i genezu studije Crnogorska istorija u kojoj je ta zrelost dostigla vrhunac”, rekao je Čukić.
Nova Andrijaševićeva knjiga “Crnogorska istorija” ima više od 500 stranica, koja se “pojavljuje kao suma dugogodišnjih istraživanja i sintetičkih uvida”.
“Riječ je o djelu koje sadrži više od 500 ilustracija, što čini poseban kvalitet. Andrijašević u uvodnom dijelu pred čitaoce u najboljem maniru ispostavlja naučno-metodološki račun. Nakon šireg osvrta na sve dosadašnje istorije Crne Gore i pretpostavki za pisanje ovakvih studija, autor podsjeća da je u Istoriji iz 2015. godine izložio sopstvenu koncepciju crnogorske prošlosti, shodno kojoj Crnu Goru tretira kao prostor koji ima istorijske granice koje najčešće nijesu bile istovjetne sa njenim državnim granicama”, naveo je Čukić.
Kako je rekao, takvo stanovište da je istorija Crne Gore prošlost prostora na kome vjekovima traje jedno društvo, njegova država i kultura činilo je osnovno polazište autorske koncepcije i prilikom nastajanja knjige.
“Riječ je o tome da su tokom istorije državne granice nestabilne i promjenljive, dok su granice svjetova kulture i društvenog identiteta stabilnije i postojanije. Tako je uglavnom zbog toga što se državne granice najčešće određuju spoljnim silama, a granice društva i kulture unutrašnjim snagama. Ali, bez obzira što su ove granice često bile neusaglašene, Crna Gora je istorijski prepoznatljiva kao cjelina i prostor sa unutrašnjim vezama: političkim, društvenim i kulturnim. Ona je zemlja koja ima svoj identitet, a njeno dugo trajanje i opstajanje potvrđuje da taj identitet ima utemeljenje koliko u prošlosti, toliko i u sadašnjosti”, rekao je Čukić govoreći o novoj knjizi Živka Andrijaševića.
Istoričar Adnan Prekić rekao je da je “Crnogorska istorija” knjiga kredibilnog istoričara čijim se riječima vjeruje i on je to zaslužio radom.
“Knjiga ima 36 poglavlja i u posljednjem poglavlju se radi o ulasku Crne Gore u NATO. Andrijašević je karakterističan po tome da ne daje podatke koji nijesu zasnovani na istorijskim izvorima i pravi ogradu ako nema izvore za tvrdnju koju iznosi. Ov dje se radi o razumijevanju Crne Gore kao cjeline. Jako malo se govori o Crnoj Gori u današnjim granicama, a on u knjizi objašnjava šta su istorijske, a šta državne granice Crne Gore i on to razgraničava. Ne prepoznaje Crnu Goru kao prošlost jedne države, već kao prostor koji ima jedinstveni kulturni, društveni i politički identitet. Ova knjiga pokušava da pojasni na osnovu prošlosti kako da razumijemo sadašnjost”, kazao je Prekić.
Direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović istakao je da ргоmocija nije “tek svečarsko revijalno obilježavanje lista, već otkrivanje naslaga naše istorije, vrednovanje i osvješćivanje kako se oblikovao crnogorski državni i nacionalni identitet”.
“Knjiga jeste veliki izazov pun zamki koje nameće selekcija događaja i istorijskih fenomena. Dorastao je Andrijašević svog naučnog kapaciteta da se nosi sa velikim iskušenjima ovog velikog kapitalnog djeta. Mogu da pretpostavim da će sam naziv da bude na meti kompleksaških kritika koji žele da ništa ne saznamo o sopstvenom nasljeđu. Takvih je bilo i biće i na njih se ne treba osvrtati. Ovakvu knjigu nije nijedna od institucija promovisala, ni Сгnogorska akademija nauka, ni druge ustanove, ali nećemo se na to osvrtati”, kazao je Đuranović.
Ovakvih projekata, prema njegovim riječima, biće i u narednoj godini.
“Sigurno je da se od identiteta ne može živjeti, ali se bez identiteta može samo životariti”, istakao je Đuranović.
