Na sceni u Starom Baru sinoć je promovisana knjiga Šerifa – Šera Begzića – Ramovića „Zapisi jednog Starobaranina“. Na promociji su govorili pjesnik Šeki Musić, hafiz Sulejman Bugari, mr Alan Peričić, prof. dr Šerbo Rastoder, dok je program vodio Miladin M. Trifović.
Veče je, kako je istakao Miladin Trifović, posvećeno vrijednostima koje ova knjiga promoviše: porodici, prijateljstvu, moralnosti, istinoljubivosti, vjeri…
Šeki Musić je istakao da je autor u knjizi istinito i tačno opisao svoj životni put, od mladosti i fudbala, preko ženidbe do zrelog doba. Ocijenio ga je kao osobu koja spaja prijatelje, a i u Švedskoj je, kaže Musić, jedan od najaktivnijih članova prvoosnovanog Crnogorskog društva u Skandinaviji.
Sulejman Bugari je ovo djelo okarakterisao prije svega iskrenim. Ukazao je na prave vrijednosti koje ova knjiga ističe, među kojima je i prijateljstvo. „Drago mi je kada dođem u neki grad i vidim da se ljudi poštuju, vole i žive u slozi jedni s drugim“, kazao je Bugari, ističući da baš taj duh dobronamjernosti i prijateljstva obilježava ovu knjigu.
Mr Alen Peričić podsjetio je da druženje negovog oca i autora traje od djetinjstva.
„Ova knjiga predstavlja autobiografsko djelo, gdje je narativ autora u prvom licu. U djelu dominiraju memoari, ili autorova sjećanja od najranijih, pa sve do današnjih dana, ali osim toga u knjizi postoji i rodoslovni dio u kojem je autor pokuša objasniti svoje porijeklo sve do XVII vijeka,“ kazao je Peričić, dodajući da su rodoslovni podaci jako rijetki i da se uglavnom baziraju na usmenim predanjima.
„Autor je uložio pozamašan, upečatljiv, trud kako bi uspješno okončao mozaik o svojim pecima. Po autorovom istraživanju, Begzići su ranije bili Ramovići koji potiču iz poznate porodice Ramović iz Herceg Novog,“ kazao je Peričić, koji je zaključio da bi mnogi mogli napisati neko slično djelo, „ali u tome uspijevaju samo uporni, poput Šera“.
Prof. dr Šerbo Rastoder kazao je da od djetinjstva, kada je došao u Bar „zna šta je starobarska čaršija“, a da je autora upoznao odavno, preko zajedničkog prijatelja Sadetina Peričića. Istakao je da je upravo autor ove knjige bio među onima koji su „pokrenuli mnoge pozitivne stvari u Starom Baru, a to što je danas ova varoš slična Stradunu, prelijepa i puna turista, zasluga je i pojedinih Starobarana koji su imali viziju“, naveo je on.
Šeru je, kaže, kao istoričar, pomogao da na osnovu porodičnog predanja utvrdi porijeklo i dodao da su se u Bar iz Herceg Novog u prošlom vijeku doselili Seferovići, Abazovići, Grgurevići i Ramovići.
„Stari Bar je januara 1877. godine bio prilikom napada srušen do temelja“, kazao je prof. Rastoder, dodavši da je šest hiljada muslimana iz Bara i Ulcinja tada pobjeglo za Skadar, a da su se kasnije vratili. Da bi stekli pravo povratka, Ramovići tada uzimaju prezime Begzić.
Kada su prikupljeni svi istorijski podaci, Rastoder je svom prijatelju sugerisao da bi umjesto naučnog rada (koji bi bio zanimljiv samo istoričarima) bilo bolje da napiše svoju životnu priču, što je autor i učinio.
„Iako je jako skroman čovjek, napisao je tu knjigu u kojoj su pokojni Buco Jovetić i mnogi drugi ljudi, koji su u Šeru vidjeli dobro“, kazao je prof Rastoder i dodao da „raduje što su u publici najugledniji Barani, što je dokaz da se barski duh prepoznaje i kroz ovo veče“.
Autora je obradovalo što je na promociji vidio veliki broj prijatelja. „Knjigu sam napisao jer smo 18 godina u inostranstvu, u želji da moji unuci ne izgube identitet“, istakao je on.
Na promociji je istupio i Vlado Tošić, ispričavši da mu je Šero devedesetih godina spasio život.
Svi posjetioci na poklon su dobili knjigu „Zapisi jednog Starobaranina“, a promocija je završena druženjem uz specijalitete ovog kraja.
