Povodom velikog jubileja, 102 godine postojanja Javne predškolske ustanove „Vukosava Ivanović Mašanović“ u prvom dijelu programa proslave, u Dvorcu kralja Nikole održana je promocija monografije „Vijek sa djecom“ autora Željka Milovića, ali i slikovnica „Morska kornjača Holi“, katalozi igračaka 2 i 3 i bilten ustanove „Priča iz vrtića“.
Autor monografije „Vijek sa djecom“ Željko Milović kazao je da pisanje ovakve publikacije nikada nije lak posao. Na njoj je počeo da radi još 2020. godine, na inicijativu tadašnje direktorice Stanislave Tanje Bardić, a knjiga je trebala da bude promovisana na jubilej – 100 godina Vrtića, ali su pandemija koronavirusa, a potom i društveno-političko-ekonomska situacija uticali na njeno odlaganje.
Milović je kazao da je najzahtjevnije bilo napisati poglavlje koje se tiče hronologije rada Vrtića od 1921. do 2023. godine.
„Period do Drugog svjetskog rata obrađen je dijelom i uz svesrdnu pomoć barskog Arhiva i novinarke Ivanke Leković. Iz Arhiva su, naime, omogućili uvid u važna dokumenta bez kojih bi ova knjiga bila kudikamo siromašnija. Tu prije svega mislim na izuzetno važan spisak prilagača dobrovoljnih priloga za Zabavište u Gretvi iz 1932. godine, te popis djece korisnika Zabavišta iz iste godine, čije iščitavanje jasno pokazuje demografsku i svu ostalu sliku predratnog Bara, i važan je sociološki faktotum sam po sebi. Dio od 1945. do 2016. baziran je na Ljetopisima Ustanove koje su pisali Anđela Leković i Gordana Mijović; Preostali period se zasniva na godišnjim izvještajima rukovoditeljki Vrtića, uz pomno iščitavanje novina, časopisa i portala. Korišteni su materijali iz lokalnog i državnog Arhiva, ali i neprocjenjivi papiri iz prašnjavih fascikli koje čuva matična Ustanova. Poseban doprinos dali su građani Bara, pozajmljujući fotografije iz privatnih kolekcija kako bi knjiga ilustrativno bila bogatija. Neprocjenjivi pečat djelu dala je dizajnerka Jelena Sekulić Marović“, objasnio je.
Pisanje bilo koje monografije o Baru, kako ističe Milović, ne bi bilo kvalitetno bez opštedruštvene interakcije, jer ono što ne „nose“ papiri – čuva lično i kolektivno sjećanje.
„I ovoga puta posegli smo za njim, i ostavili trajan trag o jednoj, za grad, i nas kao građane, veoma bitnoj ustanovi. Sasvim sigurno, nema grada u Crnoj Gori sa većim brojem monografija i namjenskih knjiga proporcionalno po broju stanovnika od Bara, i to nas čini ključarima naše istorije, ali i čuvarima naše sadašnjosti, jer u uslovima kakvi su danas, pri ubrzanom načinu života podređenom sticanju novca, pri tabloidizaciji naših razmišljanja, na žalost i osjećanja, pri poplavi svakojakih fukarluka i obesmišljavanja kreativnosti i normalnog života, jedino što nam preostaje je da pišemo o prošlosti koja je iza nas i ne dozvolimo da se ono dobro iz nje, a imamo ga, koristi kao potrošna roba, jer se imamo čime podičiti, i imamo o čemu pričati novim generacijama koje dolaze. Ta priča treba da počinje upravo u Vrtiću“, podvukao je Milović.
Direktorica Ivana Milenković kazala je da sa ponosom ističe važnost postojanja „jednog ovakvog djela, autora Željka Milovića, koje govori o ljudima i događajima, pretečama sadašnjeg trenutka i dešavanjima tokom jednog vijeka, koji kao vrijedno pisano svjedočanstvo, postaje osnov za razumijevanje istorije predškolstva u našem gradu“.
Direktorica JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ govorila je o nastajanju ideje zabavišne prakse u Baru, o tome kako se ona razvijala, unapređivala i mijenjala kroz vrijeme, te uslovljavala napredak društva. Osim toga, govorila je i o prvom zabavištu u Crnoj Gori knjaginje Milice Nikolajevne, razvoju edukacija i igračaka, ali i građevinskih objekata u kojima se sprovodio vaspitno-obrazovni rad. Milenković je podsjetila da JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ ima samo četiri svoja objekta – u šest škola ustupljene su im učionice na korišćenje, a pet prostora se iznajmljuje uz novčanu nadoknadu.
„Analizirajući 102 godine rada vrtića, dolazimo do zaključka da postoji naslijeđeni ponavljajući obrazac nedostatka prostornih kapaciteta u našem gradu, a u posljednje vrijeme i vaspitačkog i medicinskog kadra. Vjerujemo da sadašnji trenutak posjeduje moć zaustavljanja takvog narativa, da snagom kolektivne želje utiskuje novi trag u vremenu, izgradnju vrtića, kao ostvarenja višedecenijskog sna svih naših sugrađana i polazne osnove za ispisivanje stranica sljedeće monografije“, zaključila je Milenković.
Vaspitačica Zorica Antunović govorila je o slikovnici koju je svojom rukom ilustrovala. Riječ je o ekološkoj priči sa morskom kornjačom Holi.
Antunović je istakla da je došla na ideju da kod djece razvije odgovoran odnos prema prirodi i okruženju, a u radu sa najmlađima nastao je tekst slikovnice.
„Tekst sam iskoristila kao scenario za istoimenu predstavu u kojoj su učestvovala djeca predškolske grupe. Sa ovom predstavom smo se i takmičili na festivalu dramskog stvaralaštva za djecu predškolskog uzrasta gdje smo osvojili II mjesto i kategoriji scenskog izraza. Takođe, predstava je odigrana i za djecu svih starijih grupa naše ustanove na kraju školske godine, a zapaženo mjesto imala je i na sceni Doma kulture u revijalnom dijelu Festivala ’Čedo Dragović’ u Baru“, navela je Antunović.
Vaspitačica Ines Vujošević predstavila je katalog igračaka u kojem su predstavljene igračke koje su zajedničkim snagama kreirale vaspitačice, medicinske sestre i asistenti u nastavi, a koje su djeci na raspolaganju.
„Kolektiv smo koji se vodi idejom da igračka može podučavati, a isto tako da pomaže u proširivanju iskustva i znanja najmlađih. Upravo zato smo i prepoznati u našoj zemlji i bili u prilici da se predstavimo na sajmu didaktike u Bijelom Polju. Igračke su rađene od brižljivo biranih materijala koji su bezbjedni, privlačni i prilagođeni djeci najmlađeg uzrasta. Vremenom smo napredovali što se tiče ideja i materijala, a i ovladali smo vještinama koje su potrebne da bi jedna igračka bila interesantna i dopadljiva djeci. Međutim, popeli smo se i stepenicu više jer smo u ovom trećem katalogu, zahvaljujući asistentima u nastavi predstavili igračke koje su namijenjene kako tipičnoj, tako i djeci sa teškoćama u razvoju“, objasnila je Vujošević.
Bilten „Priča iz vrtića“ u kojem su prikazani svi projekti u kojima je učestvovao vrtić u proteklom periodu predstavila je vaspitačica Slađana Vujanov.
„Bilten je jedan od jednostavnih, ali i koloritnih načina da se predstavi dio rada naše ustanove. Osmišljavajući realizaciju ovog zahtjevnog i kreativnog zadatka, odabrali smo i prikazali najupečatljivije programe i projekte u kojima smo učestvovali. Svjesni činjenice da se u potpunosti ne mogu približiti svi radni sadržaji koji bogate naš vaspitno-obrazovni rad, predočili smo čitaocu naše prepoznatljive aktivnosti u prethodnim godinama koje su prezentovane gradu, državi i zemljama iz okruženja. Pokretačka motivacija slijedila je osnovnu ideju oblikovanja osmišljenih tekstova u informativne članke, praćene fotografskim pregledom događaja, koji se kraći ili duži vremenski period odigravaju u Vrtiću i bogate njegov dnevni ritam“, istakla je Vujanov.
Prvi segment proslave jubileja nastavljen je koktelom ispred Dvorca.