Monografija “Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“ dr Mirjane Blagojević, predstavljena je sinoć barskoj publici ispred Dvorca kralja Nikole. Na promociji knjige su pored autorke govorili direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara arheolog mr Mladen Zagrčanin, prof.dr Žika Bujuklić autorkin mentor, kao i mr Dušan Medin- u ime suizdavača Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca, koji su monografiju objavili u saradnji sa izdavačkom kućom HeraEdu iz Beograda.
“Ova knjiga objavljena je u okviru edicije “Vrt”. To je jedna edicija izdavačke kuće HeraEdu koja je zaista posebna i u okviru svojih izdanja ima niz veoma cijenjenih knjiga, prije svega monografskih, potom i nekih slične prirode, koje ponajviše istražuju i ispituju kulturu Mediterana”, kazao je mr Dušan Medin.
Sadržaj monografije prilično je bogat i raznovrstan i nudi, kako bolje upućenom čitaocu tako i onom prosječnom, mogućnost da sveobuhvatno sagleda i razumije kompleksni normativni sistem dva najmoćnija grada Južnog Jadrana – Kotora i Dubrovnika, ponajviše njihovih segmenata u domenu pomorskog prava. Autorka dr Mirjana Blagojević objašnjava kako su dvije najznamenitije među komunama istočnog Jadrana – Kotorska i Dubrovačka, došle do svog položaja, bogatstva, ugleda i uticaja.
Ova monografija predstavlja njenu priređenu doktorsku disertaciju, koju je odbranila 2015. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, pred komisijom redovnih profesora dr Mirka Vasiljevića, dr Dragana Nikolića i dr Žike Bujuklića, mentora.
“Naslov njene doktorske disetracije u originalu je ‘Pomorsko pravo prema statutima Kotora i Dubrovnika’ .Taj naslov ne bi privukao mnogo ljudi. ‘Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha’ je ne samo lijep naslov (u kojem se pominju duhovni zaštitnici ta dva grada), već govori da je Mirjana dala ovdje i nešto šire od doktorske teze” kazao je dr Bujuklić.
Po njegovim riječima autorka je “uradila ono što je neophodno da se ovo djelo približi i čitaocu koji nije pravnik’’, pisala je živopisno i poetskim jezikom. Na posebnim, plavim stranicama u knjizi, ostavila je citate, koji bi, po njegovom mišljenju, opteretili doktorsku disertaciju, za koju je savjetovao da bude što sažetija.
“Ona je daleko otišla van statuta, našla je nove izvore, čak ih je i prevodila, jer zna jezike. Ovo nije samo pomorsko pravo već šire, ovo je pomorstvo jer, obuhvata mnoga pitanja koja su vezana za sociološki aspekt koji dovodi do pomorstva, od etnografskog, ekonomskog, istorijskog… dakle, raznih aspekata bez kojih ne bi ni došlo do razvoja”, naveo je prof.dr Bujuklić.
On je objasnio i šta su statuti i zašto su bili potrebni gradovima.
„To je amorfna materija koja u sebi sadrži odluke gradskih vijeća. Kad donesu neku odluku ona je za tu godinu. Možda će naredne godine donijeti sasvim suprotnu, koja će prethodnu negirati. Tako, vremenom, dok se ne nakupi mnoštvo tih naredbi. Poslije toga se rediguje, uobliči statut do neke nove prilike. Zato on odražava život iz najrazličitijih epoha. Statuti su simbol autonomije grada“, objasnio je prof. dr Bujuklić i dodao da je Bar imao svoj statut čijih je 20 odredbi rekonstruisano, zahvaljujući prof. Simi Ćirkoviću, što smatra dragocjenim.
Direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara, arheolog mr Mladen Zagarčanin zahvalio je autorki dr Mirjani Blagojević na pregalaštvu, dolasku u Bar i pomociji knjige za koju kaže da je kapitalno djelo.
„Ovdje smo pred jednim kapitalnim djelom kojem je predhodio izuzetno naporan rad. Svi mi koji se bavimo na neki način naukom, znamo koliko je teško doći do izvora, koliko je teško prevesti i sve ukombinovati i napraviti smisleni presjek koji bi bio čitljiv svakome, a ova knjiga je, s mog stanovišta izuzetno čitljiva i onim ljudima koji nijesu u ovom poslu i onima koji se ne bave direktno istorijom arheologijom ili naukama vezanim za prošlost“, kazao je mr Zagarčanin i dodao da će ovo djelo biti dragocjeno ne samo istoričarima i istoričarima prava već i arheolozima.
„Po pitanju istraživačkih radova sa stanovišta države Crne Gore i sa stanovišta lokalnih institucija, još uvijek nijesmo u mogućnosti da uđemo u neke velike istraživačke poduhvate, već nam preostaje da se služimo dobrim djelima, da istražujemo i da se nadamo da ćemo jednog dana uspjeti da u tom vidokrugu naše nauke ostvarimo nešto slično“, zaključio je mr Zagarčanin.
Autorka dr Mirjana Blagojević je zahvalila Kulturnom centru i posebno upravnici Biblioteke Sonji Lalević, na prilici da i u Baru predstavi svoju monografiju.
„Posebnu čast imam što se večeras ova promocija održava ispred Dvorca kralja Nikole- istorijske ličnosti koju izuzetno poštujem. Hvala učesnicima mojim dragim prijateljima koji su doprinijeli da ovo veče bude toliko svečano“ naglasila je dr Blagojević.
Potom je u kratkom osvrtu pričala o istorijatu razvoja Bara.
„Nalazimo se ispod Rumije, a nedaleko od nas je divan, Stari grad – Antibaris. Taj Anitbaris predstavlja izuzetno svjetsko nalazište, govori o starini ovog grada. Neka posljednja istraživanja su pokazala da je nađena keramika još iz doba Ilira, što svjedoči da je ovaj grad postojao i prije nove ere“, podsjetila je dr Blagojević.
Bar je, kako je kazala, bio poznat po graditeljstvu. Druga privredna grana je bila trgovina, a treća obrađivanje zemljišnih posjeda.
„Gdje ima trgovine? Tamo gdje ima promorstva. Kraljica Jelena Anžujska je obnovila Bar 1262.godine. Barski statut je donijet 1330. za vrijeme Nemanjića. Nije se sačuvao, ne znamo gdje je, ali znamo da je pripadao Južnoj statutarnoj grupi uz Kotorski, Budvanski i Dubrovački statut- koji je bio baza svih ostalih statuta. Istraživanja su pokazala da postoji 20 odredbi pomorskog prava u Barskom statutu ali, ima ih više, zato što sam mišljenja, da je trgovina apsolutno neodvojiva od pomorstva“, smatra dr Blagojević.
Ona ističe i da je trgovina u zaleđu podjednako važna kao trgovina na moru a između luke i Antibarisa je četiri kilometra.
„Vremenom se taj utvrđeni Antibaris, gdje nije moglo da se dođe s juga ili istoka, spustao prema moru. Imali smo divno pristanište za brodove i trg koji se zvao Pristan, vremenom je zaživio novi grad oko mora, gdje mi sad sjedimo. Kralj Nikola je 1908. godine dao drugo ime Pristanu, i mi sad sjedimo ovdje u Novom Baru. Imali ste pomorsku trgovinu i trgovinu u zaleđu, koja je podjednako važna kao i trgovina na moru. Imate utvrđene dobre karavanske puteve, gdje idu karavani i gdje se takođe trguje, kao i pristaništa gdje se roba ukrcava, prekrcava, prodaje preprodaje, vozi po Mediteranu. Trgovina je bila posebno važna za Bar jer, da nije bilo nje, ne bi bilo ni ovog divnog grada- jednog pravog grada na moru sa kompletnom infrastrukturom“, zaljučila je dr Blagojević.
Nakon Budve i Bara, ona će monografiju večeras u 20 sati predstaviti u Spomen domu “Reževići” u Reževićima, a narednih večeri u Kotoru, Petrovcu i Tivtu.
Mirjana M. Blagojević rođena je 1967. godine u Zemunu (Beograd), Republika Srbija. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a kasnije i specijalizirala na Pravnom fakultetu beogradskog Univerziteta Union, odbranivši rad „Kotorske notarske srednjovekovne isprave koje se tiču roditelja i dece. Na istom fakultetu potom je i magistrirala na problematici „Miraz u srednjovekovnom pravu Kotora“. Rad „Pomorsko pravo Kotora i Dubrovnika po odredbama njihovih statuta“ predstavlja njenu doktorsku disertaciju, odbranjenu februara 2015. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njena doktorska disertacija publikovana je početkom ove godine u izdanju izdavačke kuće Hera Edu iz Beograda i Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru. Iako je autorka po osnovnoj vokaciji pravnica, profesionalno angažovana u privatnoj praksi (advokatura) duži niz godina u rodnom gradu, već iz naslova njenih radova jednostavno je zaključiti da je u pitanju i pregalac i arhivski radnik koji u kontinuitetu, posvećeno i uspješno naučno istražuje, interpretira i publikuje tematiku vezanu za različite domene srednjovjekovnog prava istočne obale Jadrana, a naročito starih primorskih gradova Kotora i Dubrovnika. U prilog tome svjedoče objavljeni naučni i stručni radovi: „Ekonomika Bokeljske mornarice“ (2013), „Trgovačka udruženja i poslovi u srednjovekovnom Dubrovniku“ (2014), „Miraz u srednjovekovnom Kotoru“ (2014), „O prćiji Paštrovki“ (2016), „Bezimena, pjesmom opjevana“ (recenzija drugog izdanja monografije Nevjesta u svadbenom krugu dr Mile Medigović Stefanović, posvećene običajnom pravu i ulozi žene u tradicionalnom svadbi Paštrovića (2016). Privrženost primorskim krajevima i problematici koja se za njih vezuje, iskazuje i kao aktivna članica Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak”.
