Nikolić: Sto dana Krivokapićeve Vlade – sto izgubljenih dana
Sto dana Krivokapićeve Vlade – sto izgubljenih dana za Crnu Goru. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme. Izgubljena je reputacija Crne Gore kao građanske i moderne države. Izgubljeni su – revanšistički otjerani – profesionalci iz svih sfera državne uprave. Izgubljeni su, nažalost, stotine i stotine ljudskih života, nemarom i neznanjem ove Vlade.
Crna Gora nema vremena za gubljenje. Građani ne žele da budu taoci klerikalnog fanatizma, zatucanosti i nekompetentnosti vlasti. Oni žele život za sebe i svoje potomke po mjerilima i standardima evropskih država. Do tog cilja malo je ostalo. Zajedno smo prelazili najteže djelove puta, krčili ga, uklanjali prepreke, i stremili samo naprijed.
Na ovih sto dana i svaki novi dan ove neznavene i nesposobne vlasti, gledaćemo kao na elementarnu nepogodu, koja je zadesila Crnu Goru, kao na neprijatno iskustvo koje nas je osnažilo da se još jače borimo.
Zato smo uvjereni da ćemo zajedničkim trudom i pregnućem nadoknaditi izgubljeno, dosegnuti cilj i životni san naše generacije, da živimo u evropskoj Crnoj Gori.
***
DPS: Vlada izgubila svaku kontrolu nad epidemijom
Posljednjih nekoliko sedmica i stručna i laička javnost su upozoravali da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori katastrofalna. Međutim, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović uporno je ignorisala činjenice nemareći za cijenu koju treba da platimo u ljudskim životima zbog izbora u Nikšiću. Konačno je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić priznao da “epidemiju ne kontrolišemo”. On je kazao da se u posljednjih sedam dana na svaka dva i po minuta razboli po jedan čovjek a da na 150 minuta premine jedna osoba.
Prema zvaničnim podacima oko 13 odsto populacije preležalo je koronu i po ovom podatku Crna Gora je na drugom mjestu u svijetu. I državni sekretar Ministarstva zdravlja Borko Bajić je potvrdio da je “situacija kod nas gora” nego u državama regiona. Koliko je situacija zabrinjavajuća dodatno govori podatak da se u Kliničkom centru Crne Gore trenutno nalazi 139 pacijenata sa COVID-19 infekcijom što je najveći broj od početka pandemije. Istovremeno, od tog broja 77 pacijenata je životno ugroženo odnosno 56%. Od sredine februara broj životno ugroženih pacijenata u KCCG je veći od 50% što jasno ukazuje da je epidemiološka situacija potpuno izmakla kontroli. Zbog nedostatka kapaciteta, i pored nemuštih uvjeravanja iz uprave ove ustanove da ima dovoljno mjesta, evidentno je da se broj hospitalizovanih kreće oko 130 iako bi bilo realno da ovaj broj raste. Međutim, očito da se u KCCG odlučuju da hospitalizuju samo one pacijente sa teškom kliničkom slikom dok se svi ostali upućuju ili na kućno liječenje, pa zato raste udio onih čiji su životi ugroženi infekcijom, ili se transportuju u bolnice u drugim gradovima gdje ima još po neko slobodno mjesto.
Posljednji primjer katastrofalne organizacije odgovora na COVID imamo iz OB Pljevlja gdje radi jedan doktor bez ijednog slobodnog mjesta. U OB Nikšić popunjenost je 98%. Alarmantna je situacija i u DZ Nikšić gdje je značajno povećan broj pacijenata svih starosnih grupa i gdje imaju kratkotrajne nestašice ljekova zbog povećanog priliva pacijenata. Sa druge strane, očekivanja građana od vakcinacije su bila izuzetno velika ali su za 20 dana vakcinisane samo 3.374 osobe, odnosno 0,54 odsto stanovništva.
Borovinić Bojović i Igor Galić su samouvjereno uvjeravali građane da će se epidemiološka situacija potpuno normalizovati nakon božićnih praznika, da mogu da rade zimski turistički centri i da građani ne treba da brinu. Iako se broj novozaraženih nije smanjivao sedmicama, Borovinić Bojović je uporno odbijala da se uvedu strožije mjere za kontrolu epidemije i da se prije svega zatvore granice i traži negativan PCR test za ulazak u Crnu Goru. IJZ je predlagao strožiji režim na granicama ali je konačna odluka bila ona koju je davala ministarka a sve u cilju da se granice drže otvorenim zbog izbora u Nikšiću.
Cijena je prevelika koju plaća Crna Gora. Za 3 mjeseca, koliko zdravstveni sistem vodi Borovinić Bojović, u Crnoj Gori su umrle čak 602 osobe. Za prvih 9 mjeseci trajanja epidemije umrlo je 515 osoba. Borovinić Bojović je dokazala nestručnost na poziciji koju trenutno zauzima. Da li ima dovoljno morala da oslobodi Crnu Goru svog neznanja?
***
Popović: Baletić ostaje uzor svakom mladom čovjeku i sportisti
Smrt Miodraga Baletića tužan je trenutak za Crnu Goru i svakog ko je znao i pratio ličnost i rad ovog velikana sporta.
Svoju veličinu gradio je u ondašnjoj Jugoslaviji, sportskoj sili, i uvijek je ostao dosljedan svojem pozivu ali i svojoj državi. Ostaće zapamćen i kao prvi selektor košarkaške reprezentacije Crne Gore i veliki, iskreni pregalac u košarci. Njegov doprinos crnogorskom sportu nemjerljiv je i to će tek vrijeme pokazati.
Baletić može da bude najbolji uzor svakom mladom sportisti, pa i svakom mladom čovjeku, kako treba biti istrajan, uporan i dosljedan i da uspjeh dolazi sa velikim i srčanim radom. Neka mu je vječna slava.
Andrija Popović,
Predsjednik Liberalne partije
***
Mugoša: Očekujemo podršku većine poslanika za uvođenje neoporezivog dijela zarade
“Vlada je dostavila Skupštini mišljenje da ne treba prihvatiti Predlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se predviđa uvođenje neoporezivog dijela zarade”, naveo je poslanik SD-a Boris Mugoša. U pitanju je predlog Zakona koji su prije mjesec dana podnijeli poslanici SD-a.
Poslanik Mugoša navodi da je uvođenje neoporezivog dijela zarade fiskalna mjera:
– koja je usmjerena je na poboljšanje položaja zaposlenih, jer za posljedicu treba da ima povećanje njihovih neto zarada uz činjenicu da se neće povećati troškovi za poslodavce;
– kojom se ne oporezuje dio zarade koji služi za pokrivanje egzistencijalnog minimuma;
– čije benefite bi osjetio veliki broj zaposlenih, odnosno svi oni čija je zarada ispod prosječne u Crnoj Gori;
– kojom bi se doprinijelo povećanju lične potrošnje velikog broja građana, koja je značajno pala zbog negativnih posljedica pandemije COVID-19;
– kojom bi se pozitivno uticalo na poslovni ambijent, odnosno položaj i poslodavaca i zaposlenih;
– koja je socijalno pravedna jer će omogućiti dodatna sredstva svima onima koji primaju zaradu ispod prosječne i suštinski predstavlja jedan vid progresivnog oporezivanja;
– koja postoji u gotovo svim zemljama regiona (Hrvatskoj, Srbiji, Federaciji BiH, Republici Srpskoj, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji), kao i u većini zemalja EU;
– kojom je predložen iznos neoporezivog dijela zarade na nivou onoga u Srbiji i Federaciji BiH, jer su prilikom njegovog koncipiranja uzeti u obzir parametri kao što su minimalna i prosječna zarada, kao i stanje javnih finansija u Crnoj Gori;
– kojom bi do došlo minornog “opterećenja” budžeta države, jer bi se dodatna sredstva zaposlenih vratila u sistem kroz povećanu njihovu ličnu potrošnju;
– na potrebu čije realizacije već određeni vremenski period ukazuju udruženja poslodavaca i sindikalne organizacije.
Crna Gora ima najnižu stopu poreza na dohodak (zaradu) u regionu, ali se zbog nepostojanja neoporezivog dijela plaća veći iznos poreza na dohodak nego u većini zemalja regiona.
“Poslanici SD-a će predlog Zakona kojim se predviđa uvođenje neoporezivog dijela zarade kandidovati za dnevni red sljedeće sjednice Parlamenta i vjerujemo da će zbog svih navedenih razloga, odnosno benefita dobiti podršku većine poslanika. Uostalom, većina parlamentarnih partija se zalaže za sistem progresivnog oporezivanja zarada. Naravno, apsolutno smo spremni da prihvatimo svaki amandman koji će biti u pravcu poboljšanja zakonskog teksta.”, zaključuje Mugoša.
