Roman „Zera luče“ Jasenke Lalović predstavljen je sinoć u Kući maslina, u okviru programa obilježavanja 2250 godina Stare masline.

Veče u Baru posvećeno promociji romana „Zera luče“ Jasenke Lalović okupilo je veliki broj ljubitelja literature, a u Kući maslina je nedostajalo mjesto više, čime je još jednom potvrđen kontinuitet i prepoznatljivost autorke na regionalnoj književnoj sceni.

Moderator promocije Vjera Knežević Vučićević i učesnici večeri: autorka Jasenka Lalović, novinarka Mila Vukosavović i dr Olga Vojičić Komatina  istakli su značaj ovog događaja, naglašavajući kako je riječ o romanu koji na jedinstven način povezuje prošlost i sadašnjost, šest generacija dvije porodice, kroz priče i sudbine žena koje postaju vezivno tkivo narativa.

Pred publikom su otvorena ključna pitanja romana: potraga za identitetom, suočavanje sa naslijeđenim tajnama, preispitivanje moralnih kodeksa i potraga za vlastitim mjestom u svijetu.

„Glavna junakinja, Vila, kreće u potragu za sobom, za ocem, za odgovorima na pitanje ko je i gdje pripada. Na tom putu, od Beograda ka Crnoj Gori, ona se mijenja, ostavlja staro iza sebe i stiče nov pogled na život. Putujući unazad kroz istoriju, vraća se predjelima svojih predaka, istovremeno otkriva sebe, ali i cijelu galeriju likova koji su je oblikovali. Vila kreće ka jednom cilju, ali pronalazi mnogo drugih odgovora. Neke tajne, međutim, treba da ostanu tajne“, kazala je autorka Jasenka Lalović.

Roman otvara slojeve pitanja o identitetu, genetskom nasljeđu i ličnim iskustvima, ukazujući kako društvo oblikuje pojedinca.

„Ono što roman Zera luče čini posebnim jeste jezička višeslojnost. U njemu se čuju ekavica, ikavica, ijekavica, glasovi primorja i šumadijsko-vojvođanskih ravnica, engleski američki kolokvijalni jezik sa početka 20. vijeka, pa čak i elementi drugih slovenskih govora. Ta raznolikost pruža čitaocu osjećaj bogatstva identiteta i kulturnih slojeva, promovišući otvorenost i poštovanje različitosti“, istakla je dr Olga Vojičić Komatina.

Novinarka Mila Vukosavović posebno je naglasila važnost pisama u romanu: „Kroz njih se, indirektno, otkrivaju unutrašnje dileme likova. U njima je pretočena sva složenost emocija i moralnih odluka, a ujedno oblikuju i život same glavne junakinje, Vile”.

U romanu se pojavljuju i duhovnici različitih religijskih opredjeljenja, koji služe kao moralni vodiči, a ne propovjednici religije. Njihova uloga je da likovima ukažu na mogućnosti, otvori puteve i podstaknu samospoznaju, što roman čini duboko filozofskim i univerzalnim.

Veče je zaključeno razmišljanjima o značaju romana za očuvanje kulturnog i jezičkog nasljeđa, ali i ženskih identiteta kroz vrijeme. Istaknuto je da Jasenka Lalović progovara o sebi, o vlastitim iskustvima i identitetima, dok u isto vrijeme čitaocu daruje mogućnost da u roman projektuje sopstvene dileme i kodove.

U nastavku večeri uslijedio je interaktivni kontakt publike sa autorkom. Red za potpisivanje romana bio je dug, ali ispunjen strpljenjem i radošću pa je “Zera luče” zasijala u mnogim domovima.

Jasenka Lalović  je autorka trilogije Brda od pelina, romana Bastadur i Zera luče. Rođena je u Baru, odrasla u Buljarici, Petrovcu i Baru, a danas živi u Beogradu, gdje najčešće piše okružena tišinom i ljepotom planina.