Kako je saopšteno iz Službe predsjednika, posebnu simboliku susretu daje činjenica da su se u Plavom dvorcu okupili učenici seoskih i gradskih škola, povezani zajedničkom prilikom da upoznaju istoriju svoje države i mjesto na kojem se danas obavljaju važne državne dužnosti.

“Tokom posjete, đaci su obišli reprezentativne prostorije Rezidencije Predsjednika Crne Gore i kroz tematsku izložbu, realizovanu u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, upoznali se sa istorijatom Plavog dvorca, njegovim arhitektonskim i kulturnim značajem i mjestom koje zauzima u crnogorskoj državnoj tradiciji”, navode u saopštenju. 

Milatović je sa učenicima razgovarao o značaju obrazovanja, znanja, očuvanja kulturne baštine i vrijednostima na kojima počiva savremena Crna Gora.

Susret je bio i prilika da učenici postave pitanja i iz neposredne blizine upoznaju rad i ulogu institucije Predsjednika države.

„Otvaranjem Plavog dvorca za najmlađe, predsjednik Milatović nastavlja da gradi neposrednu vezu između državnih institucija i novih generacija, uz poruku da svako dijete, bez obzira na to iz kojeg kraja dolazi, treba da ima jednake mogućnosti da upozna istoriju, nasljeđe i institucije svoje države“, navodi se u saopštenju.

Edukativni materijali za projekat otvaranja Rezidencije Predsjednika Crne Gore za građane obezbijeđeni su uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija, u okviru programa zaštite i promocije kulturnih dobara za 2026. godinu.

The post Đaci OŠ Mrkojevići na prijemu kod predsjednika Milatovića u Plavom dvorcu first appeared on BARinfo.

Sedmi oktobar se kao Dan VCG slavi u spomen na Tuđemilsku bitku, kada je na današnji dan 1042. godine vojska dukljanskog kralja Vojislava nanijela težak poraz vizantijskim trupama, braneći državnu nezavisnost Duklje.

Na večerašnjoj svečanosti su predstavljeni razvoj i modernizacija VCG i njena uloga koju danas ima u sistemu odbrane Crne Gore, u okviru NATO savezništva i međunarodnih misija.

Program je otvoren preletom dva italijanska lovačka aviona Jurofajter, koji sprovode Air policing patrole iznad našeg neba, a nakon intoniranja državne himne, minutom ćutanja odata je pošta sedmorici pripadnika VCG koji su dali svoje živote izvršavajući zadatke u miru.

Tradiciju VCG, njeno mjesto i ulogu u, kako je naglasio, bezbjednosno vrlo kompleksnoj današnjici, predstavio je načelnik Generalštaba VCG brigadni general Miodrag Vuksanović. On je naglasio obavezu sadašnjih generacija da nastave da grade sposobnu, profesionalnu i spremnu Vojsku Crne Gore.

“Konvencionalno ratovanje, pokazuju aktuelni sukobi velikih razmjera, nije dio istorije, ono je i danas važan dio ratnih sukoba, i zato konvencionalne sposobnost ostaju temelj odbrane. Istovremeno, karakter ratovanja se ubrzano mijenja, ratovanje se vodi i u sajber i u informacionom prostoru, zato VCG mora istovremeno da razvija i provjerene konvencionalne sposobnosti, i da prihvata tehnološke promjene koje oblikuju današnje i buduće ratovanje”, rekao je pored ostalog brigadni general Vuksanović.

Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović kazao je da država ulaže kao nikada ranije u modernizaciju VCG, međutim, kako je naglasio, u epicentru pažnje Ministarstva odbrane iznad tehnike su ljudi-pripadnici VCG. On je ukazao da je Dan Vojske prilika da se sagleda ono što je urađeno, “ali i jasno definiše odgovornost države prema Vojsci i ljudima kojima je povjerena bezbjednost i odbrana zemlje”.

„Država koja od svoje vojske traži spremnost, profesionalnost i rezultate mora biti spremna da u nju ulaže, da je unapređuje i da preuzme odgovornost za sistem koji gradi. Modernizacija Vojske nije samo nabavka nove opreme, već duboka transformacija sistema, jačanje sposobnosti, razvoj tehnoloških i sajber kapaciteta, unapređenje planiranja i upravljanja resursima, ali prije svega ulaganje u ljude. Savremena oprema, čak i ona najvrijednija, u konačnom vrijedi onoliko koliko vrijede ljudi koji njome upravlja. Zato je za nas važna modernizacija, međutim još važnije je da u njenom središtu bude čovjek“, rekao je Krapović.

Ministar odbrane je akcentovao potrebu da VCG mora biti “profesionalan i politički nepristrasan sistem”, kao i da profesionalna vojna karijera mora zavisiti od znanja, rada, odgovornosti i integriteta.

„Vojska Crne Gore mora pripadati državi, a ne bilo kojoj političkoj partiji, a profesionalna karijera ne smije zavisiti od političke podobnosti. Veting u sistemu odbrane nije politički revanšizam, niti zamjena jedne podobnosti drugom, već način da sistem učinimo profesionalnim i otpornim na nedozvoljene uticaje. To je provjera koju moraju proći svi, od najmlađeg vojnika, do oficira koji ima radni vijek u VCG. Pravo na odbranu-svakome, pravo na nedodirljivost-nikome”, kazao je Krapović

On je zahvalio Ministarstvu odbrane, Generalštabu i Vladi Crne Gore na podršci realizaciji prioriteta u sistemu odbrane, posebno predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i potpredsjedniku Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću, te naglasio da je “strateški pravac jasan, pouzdano članstvo u NATO-u, evropska budućnost i odgovorno odlučivanje o interesima Crne Gore”.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je ponosan što kao potomak učesnika Mojkovačke bitke i Narodno-oslobodilačke borbe može da čestita Dan Vojske Crne Gore njenim pripadnicima i pripadnicama, koji baštine izuzetnu slavnu ratničku tradiciju, sa pobjedama od Tuđemila, Fundine, preko Grahovca, Vučjeg dola, do Mojkovačke bitke.

“Crnoj Gori potrebna moderna, profesionalna i interoperabilna vojska, opremljena po najvišim standardima, ali i vojska koja u svom temelju čuva vrijednosti odgovornosti, časti i služenja. Svako ulaganje države u vašu obuku, opremu, uslove rada i standard vaših porodica nije trošak. To je ulaganje u bezbjednost države, u stabilnost društva i u miran život svakog građanina Crne Gore. Država mora prepoznati teret koji nosite i odgovornost koju prihvatate”, rekao je predsjednik Milatović.

On je ovom prilikom odao počast i Dejanu Božoviću, „heroju našeg vremena koji je položio život braneći Crnu Goru od vatrene stihije”.

“Njegova žrtva nas podsjeća da patriotizam nije riječ koju izgovaramo, već odgovornost koju prihvatamo i djelo koje ostavljamo iza sebe. Slava mu i hvala! Vojnici Vojske Crne Gore treba da budu čuvari povjerenja građana, oslonac državi u najtežim trenucima i pouzdan partner saveznicima. Mir nikada nije dat jednom za svagda. Mir se čuva snažnim institucijama, odgovornom politikom, spremnošću da se djeluje i, prije svega, ljudima koji su spremni da svoju dužnost uvijek stave ispred ličnog interesa. Treba da nosite svoju uniformu s ponosom. Čuvajte ugled Vojske. Budite dostojni podviga vaših predaka i odgovorni prema generacijama koje dolaze. Živjela nam Vojska Crne Gore! Živjela Crna Gora“, poručio je predsjednik Milatović.

Među zvanicama, večeras su bili i resorni potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, potpredsjednici Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković i Nikola Camaj, ministri u Vladi Novica Vuković, Danilo Šaranović, Radoš Zečević, Zoran Jojić, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije…

Tokom programa prelet su obavili i helikopteri Vazduhoplovstva VCG. Uručene su odluke o proizvođenju u početni oficirski čin mladim oficirima koji su završili prestižne vojne akademije širom Evrope. Vojničku zakletvu položila je najmlađa klasa pripadnika VCG.

U okviru svečanosti, uručene su i pohvale Gardijskoj četi i Vazduhoplovstvu VCG za njihov profesionalizam, angažovanje i doprinos realizaciji zadataka i aktivnosti VCG.

Program koji je moderirao kapetan Filip Rakonjac završen je počasnim artiljerijskim plotunom, nakon čega je priređen svečani koktel za zvanice uz nastup Vojnog orkestra.

The post VIDEO: Dan Vojske Crne Gore svečano obilježen u Baru first appeared on BARinfo.

“Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a nakon kontinuiranog ličnog i institucionalnog zalaganja, u Medovskom zalivu, nadomak luke Šenđin, biće postavljena spomen-ploča crnogorskim dobrovoljcima stradalim 6. januara 1916. godine. Time će, prvi put u blizini mjesta ove velike tragedije, biti trajno obilježeno sjećanje na dobrovoljce koji su izgubili život na putu ka domovini” navodi se u saopštenju.

Kako je istaknuto, postavljanje spomen-ploče predstavlja rezultat istrajnog angažmana predsjednika Milatovića da se inicijativa koja postoji godinama konačno uspješno privede kraju. U tom procesu ostvarena je komunikacija sa nadležnim organima Republike Albanije, koji su iskazali spremnost da pruže doprinos realizaciji inicijative u skorijem roku. Time su stvoreni uslovi da se trajno obilježi mjesto stradanja crnogorskih dobrovoljaca i oda počast njihovoj žrtvi.

Medovska tragedija dogodila se na Badnji dan 1916. godine, kada su crnogorski iseljenici iz Sjeverne Amerike, na poziv kralja Nikole, krenuli nazad u Crnu Goru kako bi je branili u jednom od najtežih trenutaka njene istorije. Njihov put ka domovini prekinut je brodolomom u Medovskom zalivu, nadomak albanske luke Šenđin, u kojem je život izgubilo gotovo četiri stotine dobrovoljaca.

“Spomen-ploča će biti postavljena kao čin pijeteta prema ljudima koji su napustili svoje porodice, sigurnost i živote koje su gradili u dalekom svijetu, vođeni osjećajem dužnosti, pripadnosti i odanosti Crnoj Gori. Ovaj čin ima poseban značaj i za crnogorsko iseljeništvo, čija je veza sa domovinom kroz generacije ostala snažna i neraskidiva” navode iz Milatovićevog kabineta.

Dobrovoljci stradali kod Medove ostaju simbol odanosti Crnoj Gori i spremnosti da se, i sa kraja svijeta, odgovori na njen poziv.

“Postavljanjem spomen-ploče, u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Albanije, Crna Gora trajno čuva sjećanje na crnogorske dobrovoljce stradale kod Medove. Njihova žrtva ostaje trajna obaveza generacijama da pamte, poštuju i čuvaju vrijednosti slobode, pripadnosti i državnog dostojanstva” poručeno je iz kabineta Predsjednika.

The post U Medovskom zalivu biće postavljena spomen-ploča crnogorskim dobrovoljcima first appeared on BARinfo.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović je istakao da tradicija državnih odlikovanja seže još iz vremena Petra II Petrovića Njegoša, naglašavajući da se Crna Gora kroz istoriju branila i gradila ne samo snagom oružja, već prije svega znanjem, stvaralaštvom, humanošću i slobodarskim duhom svojih ljudi.

„Govoreći o značaju ovogodišnje ceremonije, predsjednik je kazao da jubilej obnove nezavisnosti predstavlja priliku da država iskaže zahvalnost onima koji su svojim radom, talentom i posvećenošću afirmisali Crnu Goru u zemlji i svijetu“, kaže se u saopštenju.

Među nagrađenima je Baranin Nikola Vučević, a nagradu je primio njegov otac Boro.

Orden crnogorske zastave II stepena dodijeljen je proslavljenom crnogorskom košarkašu Nikoli Vučeviću za izuzetna sportska dostignuća i doprinos afirmaciji Crne Gore u svijetu.

Kako je saopšteno, Vučević nije samo vanserijski sportista, nego i „skroman i uzoran čovjek čije ime svaki građanin Crne Gore izgovara sa ponosom širom svijeta.“

U obrazloženju je istaknuto da je Vučević ostavio dubok trag u NBA ligi nastupajući za Filadelfiju, Orlando, Čikago i Boston, uz dva nastupa na All-Star utakmicama, kao i da je obilježio jednu od najvažnijih epoha crnogorske reprezentativne košarke nastupajući na evropskim i svjetskim prvenstvima.

Milatović je na ceremoniji kazao da su svi ovogodišnji laureati svojim životnim djelom pokazali kako se pošten rad, talenat, znanje i ljubav prema domovini trajno ugrađuju u identitet države.

„To su ljudi čija životna djela počivaju isključivo na radu, odricanju i vrhunskim rezultatima“, kazao je Milatović, dodajući da Crna Gora mora nastaviti da njeguje zajedništvo, kulturu sjećanja i vrijednosti građanskog, evropskog i multikulturalnog društva.

On je, na kraju ceremonije, svim laureatima i porodicama posthumno odlikovanih uputio čestitke, dok je građankama i građanima poželio srećan Dan nezavisnosti.

„Da je vječna nezavisna i evropska Crna Gora!“, poručio je Milatović.

The post Milatović na Cetinju povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore odlikovao Nikolu Vučevića first appeared on BARinfo.

.Predsjednik je ove godine prvi put od obnove nezavisnosti dodijelio Orden crnogorske nezavisnosti koji je posthumno uručen Branku Lukovcu, nekadašnjem ministru inostranih poslova Crne Gore i koordinatoru Pokreta za nezavisnu i evropsku Crnu Goru.

„Zahvaljujući predanom radu i vrhunskim profesionalnim dostignućima, Branko Lukovac je postao oličenje vrijednosti nezavisne i evropske Crne Gore. Kao izuzetan intelektualac i rodoljub, prepoznavao je važnost istorijskih procesa i nesebično ulagao svoje znanje i energiju u boljitak crnogorskog društva. Iza njega je ostala trajna zaostavština na koju mogu biti ponosni članovi njegove porodice, ali i svi oni koji baštine vrijednosti građanske, evropske i multikulturalne Crne Gore”, saopšteno je iz Kabineta.

Orden crnogorske zastave I stepena posthumno je dodijeljen Don Branku Sbutegi, humanisti, književniku, katoličkom svešteniku i jednom od najznačajnijih kulturnih stvaralaca savremene Crne Gore.

Orden crnogorske zastave II stepena dodijeljen je proslavljenom crnogorskom košarkašu Nikoli Vučeviću za izuzetna sportska dostignuća i doprinos afirmaciji Crne Gore u svijetu.

„Nikola nije samo vanserijski sportista, on je skroman i uzoran čovjek čije ime svaki građanin Crne Gore izgovara sa ponosom širom svijeta.“

U obrazloženju je istaknuto da je Vučević ostavio dubok trag u NBA ligi nastupajući za Filadelfiju, Orlando, Čikago i Boston, uz dva nastupa na All-Star utakmicama, kao i da je obilježio jednu od najvažnijih epoha crnogorske reprezentativne košarke nastupajući na evropskim i svjetskim prvenstvima.

Orden crnogorske zastave II stepena dodijeljen je muzičkoj grupi Perper za višedecenijski doprinos crnogorskoj kulturi i muzici.

Istaknuto je da je Perper tokom više od tri decenije postao kulturološki fenomen i jedan od simbola savremene crnogorske muzičke scene.

„Njihova pjesma ‘Goro moja’ postala je svojevrsna emotivna himna nezavisne Crne Gore i onog dana koji je, prije tačno dvadeset godina, svanuo u hiljadu boja”, stoji u saopštenju.

Orden crnogorske zastave II stepena uručen je i Jovanki Radičević, jednoj od najvećih sportistkinja u istoriji Crne Gore i legendi crnogorskog ženskog rukometa.

„Jovanka Radičević nije samo osvajačica prve i jedine olimpijske medalje za nezavisnu Crnu Goru; ona je jedna od onih sportistkinja koje su taj istorijski uspjeh pretvorile u trajni dio identiteta crnogorskog sporta“, saopšteno je i ukazano da je Radičević sa reprezentacijom osvojila olimpijsko srebro, evropsko zlato i evropsku bronzu, te da je sa 193 nastupa i 1.103 gola apsolutna rekorderka crnogorskog rukometa.

Predsjednik je kazao da su svi ovogodišnji laureati svojim životnim djelom pokazali kako se pošten rad, talenat, znanje i ljubav prema domovini trajno ugrađuju u identitet države.

„To su ljudi čija životna djela počivaju isključivo na radu, odricanju i vrhunskim rezultatima“, kazao je Milatović, dodajući da Crna Gora mora nastaviti da njeguje zajedništvo, kulturu sjećanja i vrijednosti građanskog, evropskog i multikulturalnog društva.

The post Milatović uručio odlikovanja na Cetinju: Evo ko su dobitnici first appeared on BARinfo.

Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode.

“Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas ista nije realizovana. Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji”, ističe se u saopštenju.

The post Milatović u martu otkriva spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi first appeared on BARinfo.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

SUTOMORE – PLAŽA I MOSTOVI

RB / BI: Postoji li ikakav plan za nasipanje plaže u Sutomoru, jer Vranštica i Ćeskota ne mogu toliko brzo da obnove plažu koliko brzo ona nestaje?

Raičević: Znamo i sami da je problematika sutomorske plaže posebno izražena nakon izgradnje tunela Sozina, a prirodni tokovi koji su je prihranjivali preusmjereni su negdje drugo. Planovi za nasipanje plaže su postojali. Sa sigurnošću znamo je da je Pomorski fakultet iz Splita svojevremeno radio studiju zaštite sutomorske i šušanske plaže kroz izgradnju podvodnih napera. Mislim da Morsko dobro ne odustaje od tog projekta i da sprovode određene aktivnosti u tom pravcu. Svjedočimo da je plaža iz godina u godinu sve manja i manja, tako da se nadam da projekat koji su radili eminentni stručnjaci iz Hrvatske može dati pozitivne rezultate.

RB / BI: Na manifestaciji “Śednik uz tikvanik” prikazan je film o tri prelijepa spičanska mosta koja nestaju pod uticajem građevinske mafije i nebrige. Može li ih Opština valorizovati barem kroz čišćenje okoline i uz postavljanje info tabli?

Raičević: Bio sam te večeri na događaju i prilično zabrinut i sa sjetom sam posmatrao taj film, jer on dovoljno govori o tome kolika je kolektivna nebriga prema kulturno-istorijskom nasljeđu prisutna u našem gradu. Ne želim da aboliram odgovornosti sebe ili moje kolege iz lokalne administracije, ali ono što sam na tom filmu vidio je apsolutni znak kolektivne nebrige svih koji gravitiraju ka tom prostoru, naravno i žive, i vjerovatno i sami zaboravljaju značaj tih objekata. Vrlo sam zainteresovan i nadam se da ću u komunikaciji sa saradnicima i kolegama sprovesti određene aktivnosti čišćenja o kojem je bilo riječi i te večeri, ali ja mislim da onaj film treba da nas dodatno podstakne da se potencijalno sprovedu određene zaštitne mjere, neki konzervatorski poslovi…

Mi smo na filmu vidjeli samo tri mosta, ima ih još puno. Mene je onaj film prilično motivisao da razmotrimo mogućnosti kako da usmjerimo pažnju u valorizaciju kulturne baštine, jer jako veliki broj stranaca posjećuje te lokalitete, posjećuje i lokalitet Brca. Zabrinjava činjenica da oni koji su još uvijek vlasnici tih objekata ne pokazuju dovoljno volje da krenu u valorizaciju, jer svaki može generisati dovoljno ekonomske dobiti za vlasnike. U razgovoru sa predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Spič – Sutomore sam dogovorio prošle sedmice da obiđemo te lokalitete, međutim vremenski uslovi nisu dozvolili, ali svakako ću u narednim danima lično da se uvjerim u ono što sam vidio na filmu.

PRIMORKA, KRAJINA

RB / BI: U čijem je sada vlasništvu kompleks kompanije “Primorka”. Imate li informaciju da će se tu graditi hotel?

Raičević: Dosta sam puta čuo da na tom lokalitetu treba da se grade i hoteli i stambeni kompleksi, pa je čak bilo i najavljeno otvaranje lanca hipermarketa svjetskog renomea. Nisam upoznat sa tim planovima. Ono što znam sa sigurnošću je da se još uvijek vodi sudski spor i postavlja pitanje na koji način će se okončati. Neizvjesnost koja prati cjelokupnu priču, odnosno neizvjesnost u dijelu raspolaganja imovine, nešto je što me lično zabrinjava, jer smatram da je “Primorka” mogla, a još uvijek može, da bude pokretač ekonomskog razvoja u našem gradu.

RB / BI: Kako “još uvijek može” kad više ništa nema tamo?

Raičević: Može, može, vjerujte da može. Bilo je zainteresovanih privrednih subjekata i iz zemlje i iz regiona koji su htjeli ponovo da pokrenu proizvodnju. Ja želim da vjerujem da tako nešto može i da ćemo doći u poziciju da tako nešto realizujemo u narednom periodu.

RB / BI: Opština decenijama ne ulaže ništa u Krajinu i Šestane, ništa se nije otvorilo, mladi odlaze u inostranstvo, a mi stariji u Ulcinj i Bar, zašto je to tako?

Raičević: To je pitanje koje zahtijeva širu elaboraciju i nikako nije vezano za rad lokalne uprave u prethodna dva mandata, već je to višedecenijska problematika ovog kraja. Iseljavanje iz Krajine i Šestana je počelo pedesetih ili šezdesetih, naravno u prirodi je čovjeka da traži bolje uslove za život, i negdje je to manje-više perspektiva svih razvijenih zemalja. Svjedočimo takođe još jednoj situaciji u našem komšiluku – Hrvatska, s obzirom da je članica EU i da je evropsko tržište otvoreno i za angažman radne snage iz drugih zemalja, takođe bilježi značajnu stopu iseljavanja.

Što se tiče samih uslova, odnosno investicije Opštine, mi iz godinu u godinu značajna sredstva ulažemo u infrastrukturu i Krajine i Šestana. Dovoljno je samo pogledati koliko je putnih pravaca u prethodnoj godini asfaltirano. Dosta često smo znali da budemo i kritikovani zbog toga što toliko investiramo i toliko ulažamo u Krajinu i Šestane, posebno u putnu infrastrukturu, pa dođu i pitaju – kome vi to radite, kome vi to asfaltirate? Upravo je želja svih nas da kroz izgradnju putne infrastrukture animiramo i podstaknemo sve naše sugrađane koje imaju imovinu na tim lokalitetima, da se vrate ognjištima, da pokrenu neki biznis.

Ima dobrih primjera, prije par dana sam razgovarao s jednom mladim čovjekom iz Ostrosa koji na porodičnom imanju želi da pokrene sopstveni biznis, otvara farmu koza. Baviće se proizvodnjom mlijeka i sira, a sve će to uvezati sa turizmom. Jako je dobro što za ovakve inicijative postoje mehanizmi podrške Europske unije, tako da treba iskoristiti sve te prilike koje nam se otvaraju.

TROVANJE PASA, STAZA PORED KATEDRALE

RB/ BI: Može li se stati na put masovnom trovanju uličnih pasa koje uvijek počinje pred novu godinu? Otrovan je još jedan pas u Ilinu, prije nekoliko dana jedan kod “Idee” i fale dva sa marine.

Raičević: Prilično sam zabrinut zbog činjenice da, i pored toga što imamo najmodernije, najsavremenije sklonište za napuštene životinje na Kufinu, koje je opravdalo ne samo naša očekivanja ispred lokalne administracije, već i predstavnika nevladinog sektora koji se bave zašitom životinja, još uvijek u našem gradu postoje ljudi koji su spremni da se na tako jedan zvjerski način obračunaju sa životinjama. Na žalost postoje. Ja i ovom prilikom apelujem na sve koji se možda osjećaju ugroženim ili im neki od pasa smeta, da pozovu službe našeg lokalnog preduzeća koje upravlja skloništem za napuštene životinje, da na human način dođemo do pozicije da ih zbrinemo. Pokazali smo više puta da to umijemo, uz veliku pomoć i podršku nevladinog sektora. Osuđujem takav čin i molim moje sugrađane da ne praktikuju nešto što su pokušaji koji ne šalju lijepu sliku o našem gradu.

RB/ BI: Ne treba ni da govorimo da otrov potencijalno donosi opasnost za djecu?

Raičević: Nažalost, o tome se ne razmišlja, ali molim sve koji praktikuju tako nešto da prestanu sa tim praksama. Lično me zabrinjava da su napuštene životinje dominantno bili vlasnički psi čije gazde prosto ne žele više da vode brigu njima, pa ih prepuste samom skloništu ili pošalju na udomljavanje. Raduje činjenica da je jako veliki broj pasa kroz aktivnosti skloništa udomljeno, tako da to treba dodatno da promovišemo, da praktikujemo, i da se svi zajedno izborimo sa ovim anomalijama u našem društvu.

RB / BI: Ovo nije pitanje, već molba desetak slušalaca gradonačelniku. Možete li dati nalog da se izgradi pješačka staza od ćoška Kongrapovih zgrada pored katedrale do Bulevara, jer je neophodna, pogotovo kad su kiše. To je jedini slijepi dio grada što se prolaska pješaka tiče.

Raičević: Igrom slučaja, dosta često prolazim tim dijelom grada. Nažalost, mnogi naši sugrađeni su u velikom izazovu kako da prođu tuda, posebno roditelji, odnosno majke sa malom djecom u kolicima. Pokušaćemo da ponudimo kvalitetno rješenje, da se izgradi trotoarska staza, odnosno pješačka komunikacija koja će povezati Kongrapove zgrade sa Bulevarom dinastije Petrović. Mislim da je to više nego opravdana inicijativa i zahvaljujem na ovom pitanju, s nadom da ćemo vrlo brzo reagovati u tom dijelu.

NAPLAĆIVANJE PARKINGA

RB / BI: Mnoge zgrade u Baru su za vrijeme SFRJ bile vlasnice parkinga i prostora ispred njih i malih garaža. Etažni vlasnici danas bi trebalo da imaju naslijeđeno to pravo. Po kom osnovu će Opština Bar naplaćivati nama parking na mjestu koje pripada nama?

Raičević: Svakako bi morali da se vratimo 30, 40 ili 50 godina unazad, pa da pogledamo i malo konsultujemo arhivu kako su te stambene jedinice dodjeljivane, ali mislim da ni u jednom od tih ugovora ili ovlašćenja ili ugovora o poklonu ili kako god je to već bilo definisano, nije stajalo da je zagarantovano pravo na parking prostor ispred samog stambenog objekta. Ništa drugačije neće biti u Baru nego u svim drugim opštinama u Crnoj Gori, s obzirom da Bar među posljednjima uvodi parking-servis.

RB / BI: Očekivano pitanje – kada će početi rad parking servisa?

Raičević: S obzirom da je Skupština Opštine tek skoro usvojila cjenovnik usluga, pripremne aktivnosti na terenu se sprovode, obilježavaju se parking mjesta, očekuje se nabavka dodatne opreme za službu Komunalne policije koja će vršiti nadzor nad sprovođenjem, odnosno nad propisnim ili nepropisnim parkiranjem. Čim se ta oprema nabavi, odnosno čim se završe još neke administrativne procedure koje moraju da budu zadovoljene da bi sam parking-servis počeo da radi, u narednih par mjeseci sigurno treba očekivati tako nešto.

RB / BI: Najlakše je iscrtati i naplaćivati, prvo treba svijest naroda dovesti do tog da ne koriste dva parking mjesta, recimo…

Raičević: Svjedočimo prethodnih dana da je i samo iscrtavanje, odnosno obilježavanje parking mjesta ispred mnogih stambenih zgrada u Baru, bilo jedan vid prilagođavanja, s obzirom da nema više parkiranja i zauzimanja više parking mjesta, već se moraju uklopiti u ono što je obilježeno. Taj proces prilagođavanja jeste suština formiranja samog parking-servisa, da uvedemo komunalni red u ovu oblast koja je pokazala da je, i pored tih benefita sa kojima smo raspolagali, bilo evidentno i bahato ponašanje. Ovo je samo način da se izborimo sa takvim pojavom u našem gradu.

MUTNOĆA VODE S KAJNAKA

RB / BI: Kako je moguće da nakon svake jače kiše danima voda za piće sa Kajnaka nije upotrebljiva? Izračunali smo prijatelji i ja da je u ovoj godini to bilo više od mjesec dana. Moramo da izdvajamo novac za vodu iz samoposluge, pored Vodovoda koji naplaćuje svoje usluge?

Raičević: Želim da vjerujem da je upravo ova pojava pokazatelj i dokaz da se u lokalnom Vodovodu itekako vodi računa o kvalitetu vode za piće i da se sve analize sprovode pravovremeno. Da li dolazi do određenog zamućenja? Sigurno da dolazi, ali to opet nije samo pitanje koje možemo da usmjerimo ka Vodovodu. Dolazi do određenih promjena u prirodi, s obzirom da je manje-više naš grad orijentisan ka vodoizvorištima koji su snabdijevali cjelokupan grad, ali izdašnost je iz godinu u godinu sve manja.

Upravo ovih dana se završava jedna značajna investicija, to je nastavak izgradnje magistralnog cjevovoda od Mirovice do Biskupade sa ciljem da iskoristimo dodatno kapacitete rezervoara Regionalnog vodovoda u Zaljevu, jer smo prethodne godine utvrdili da je izdašnost vodoizvorišta Zaljevo značajno manja. Imamo određenih izazova i u dijelu Kajnaka, koji se dešavaju i ljudskim nemarom, pa utiču na izdašnost i kvalitet same vode, tako da je dobro što u tom dijelu imamo pravovremene kvalitetne reakcije od strane vodovodnog preduzeća. Ne zaboravite, obaveza je tog privrednog društva da obezbeđuje kvalitetnu i sanitarno ispravnu vodu za piće. Potpuno je normalno da dođemo u poziciju da usred obilnih padavina, posebno u jesenjem periodu, dođe do zamućenja, nije bolje ni u Podgorici, naprotiv. Dešava se takođe i da dođe do zamućenja vodoizvorišta Bolje sestre i Vrelo – Čanj, tako da su to očigledno neke stvari gdje priroda pokazuje svoju snagu.

RB / BI: I mi ljubomorno volimo da kažemo da je naša voda najljepša na svijetu.

Raičević: Budite sigurni da jeste.

PREDSJEDNIK DRŽAVE, OPOZICIJA

RB / BI: Tokom sjednice 24. novembra bili su primjetni neočekivano isti ili slični stavovi Vas i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića o budućnosti Bara. Vrlo brzo nakon toga bili ste skupa u okviru akcije “Boranka”. Šta se politički krije iza tog novog prijateljstva?

Raičević: Nema tu nikakve prikrivene igre. Ja apsolutno uvažavam instituciju predsjednika države. On pokazuje spremnost i volju da komunicira i da se upozna sa problemima koji prate nas u našem gradu. U pripremi njegovog dolaska u opštinu Bar iskazao je spremnost i da se susretne sa građanima i razgovara sa njima. Takođe je bio gost ovdje u Radio Baru. U razgovoru koji sam imao sa njegovim savjetnicima i timom sam istakao ono što zaista smatram da jesu apsolutni prioriteti u dijelu razvoja našeg grada. Došlo je do poklapanja u dijelu mog govora i govora predsjednika države, i to u dijelu dodatnih iskorištavanja kapaciteta same Luke Bar koja je prepoznata kao najjači ekonomski generator u našem gradu. I on je poslao poruku, a i ja, da Vlada Crne Gore mora konačno da se jasno opredijeli i da napravi određenu strategiju vezanu za Luku. Mislim da je to manje-više svima nama u Baru jasno, tako da tu nema apsolutno nikakve skrivene namjere.

RB / BI: Zašto kad pravite planove i programe rada Opštine ili Budžet nikad ne poslušate prijedloge opozicije, ima ih izvanrednih, a vi ih čak i ne saslušate?

Raičević: Ja lično pročitam i upoznam se sa svim izvještajima koji su upućeni, odnosno prijedlozima koji su upućeni tokom javne rasprave. Nije istina da nismo prihvatali inicijative, više puta smo to radili. Igrom slučaja, sjećam se, prije dvije ili tri godine od opozicije je bio upućen prijedlog da se značajno uvećaju sredstva za ono što sprovodimo u kontinuitetu i ovih dana jeste aktuelno – sredstva za medicinski potpomognutu oplodnju.

Na prijedlog opozicije došlo je do uvećanja tih sredstava i vidimo da je to bilo više nego opravdano. Dosta često ih saslušamo, te prijedloge dosta često uvažimo, naravno ne mogu baš svi biti uvaženi, ni prihvaćeni, pogotovo što neke ideje, ako bi trebale da budu inkorporirane u Budžetu, moraju pratiti određenu proceduru. Lako je predložiti ideju, ali ako nemate to jasno pozicionirano i isplanirano u budžetu, teško da može doći do realizacije.

RB/ BI: Kad smo kod toga, u razgovoru sa nekim mojim kolegama iz Crne Gore, shvatio sam da su vrlo začuđeni količinom novca koji Opština odvaja za vještačku oplodnju.

Raičević: Mislim da smo bili prva opština u Crnoj Gori koje je počela sa tim projektom i bili smo prilično zabrinuti kako ćemo da ga sprovedemo i realizujemo, s obzirom da nema dovoljno znanja među zaposlenima u lokalnoj administraciji. Zato smo se oslonili na ljude koji su stručnjaci u toj oblasti, koji nam daju smjernice, pomažu kako da koncipiramo taj plan, i vjerujte da sam bio prilično iznenađen, a s druge strane i zadovoljan, što smo bili u poziciji da već tokom drugog javnog poziva uvećamo ta sredstva, pomognemo mnogim parovima ili drugima koji žele da pokuše i da se ostvare kao roditelji. Mislim da je to jedan od dobrih projekata, primjer dobre prakse koji mnoge druge opštine ovih dana prihvataju i inkorporiraju u svojim budžetima.

The post Predsjednik Opštine odgovara slušaocima (1): Sutomore, Primorka, parking, Vodovod… first appeared on BARinfo.

Podrška akcijašima danas je došla sa samog vrha države – u Boranku se uključio i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Predsjednika su dočekali stroj pripadnika Mornarice VCG ispred kojeg je Milatoviću raportirao komandant Mornarice komodor Darko Vuković, te stroj izviđača koji je predsjednika države pozdravio gromkim izviđačkim pozdravom. Predsjednik Milatović je potom na Golom brdu zasukao rukave i zajedno sa članovima i članicama svoje pratnje dao lični doprinos sadnjom većeg broja sadnica.

“Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje na poziv SICG, jer na ovaj način dajemo primjer svima kako se čuva i voli Crna Gora. Javno se zahvaljujem SICG na ovoj izvanrednoj akciji i svemu što rade za Crnu Goru. Sa nama su i pripadnici Mornarice VCG, službenici Opštine Bar sa predsjednikom Opštine, predstavnici svih drugih institucija, velika je sinergija, i tu sam da podržim akciju i da pošaljem važnu poruku – da je ekološka Crna Gora u temeljima naše državnosti i da moramo da  čuvamo Crnu Goru najviše kroz ovaj ekološki pristup”, rekao je Milatović.

U današnjoj akciji učestvovali su volonteri svih generacija. Sa izviđačima iz više gradova, pored mornara VCG, učenika-članova izviđačkog odreda “Sea scouts” međunarodnih škola iz Tivta, nevladinih organizacija i sportskih klubova iz Bara, odbornika SO Bar, te mještana Sutomora, bili su i službenici Opštine Bar i opštinskih preduzeća predvođeni predsjednikom Opštine Dušanom Raičevićem, sa kojim su bili i potpredsjednik Opštine Damir Rašketić i menadžerka Opštine Stanislava Tanja Bardić. U akciji su učestvovali i direktor Radio Bara Ivan Jovović, načelnik Komunalne policije Safet Kočan, opštinski sekretar za sport i mlade Goran Simić…

Raičević je ovom prilikom najavio da će pošumljavanje u Baru uslijediti i na drugim opožarenim područjima.

“Već treći put smo ovim povodom na Golom brdu, uz prisustvo velikog broja građana i što me još više raduje i velikog broja zaposlenih u opštini koji su neradni dan posvetili ovoj akciji. Počeli smo pripremu ovog terena još prije dvije godine nakon dva velika požara koji su zahvatili Golo brdo, i kroz sve te aktivnosti očekujemo sjajne rezultate. Sa nama je na naše veliko zadovoljstvo i predsjednik Milatović, vjerujem da ćemo nastaviti ove akcije i na drugim lokalitetima, prije svih na Volujici, ali i na drugim ove godine opožarenim lokacijama. Nadam se da će ovo biti primjer dobre prakse, ovakvih akcija je falilo, posljednja koju pamtimo je bila još osamdesetih godina prošlog vijeka i moramo usmjeravati omladinu da se uključi aktivno u zaštitu životne sredine, jer sve ovo radimo zbog budućih generacija”, naglasio je Raičević.

Predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović ukazao je na značaj ovakvih akcija, zahvalivši na podršci svima koji su ovom prilikom stali uz izviđače, akcentujući predsjednika države Milatovića i predsjednika Opštine Bar Raičevića:

“Prisustvo predsjednika države nam je važna poruka da radimo dobar i ispravan posao. U moru svih aktivnosti koje naše institucije imaju, drago nam je da su ovdje u jednom neradnom danu koji smo učinili veoma radnim. Posadićemo na Golom brdu 50.000 sadnica, vratićemo mu stari sjaj jer je u protekle dvije godine već došlo nakon požara do erozije šumskog tla, uradićemo sve što je do nas da to zaustavimo. Opština Bar je najveći naš pokrovitelj ove godine, ovo je zajednička želja svih nas da napravimo dobre stvari i Crna Gora mora da opravda epitet ekološke države. Mnogo dobra stvar je što je ovdje sve više  mještana Bara i Sutomora, to nas hrabri, tim prije što ova akcija neće trajati samo sada, nego još narednih deset godina”, poručio je Vukadinović.

Među akcijašima je danas bio i Željko Karanikić iz Rotari kluba Bar, koji je učestvovao u ovakvim akcijama još prije skoro pola vijeka. Mišo Brnjada je došao kao i prethodna dva puta sa ašovom, ne skrivajući želju da poboljša lični rekord, jer je do sada posadio već 104 sadnice na Golom brdu. Barski vatrogasci, predvođeni komandirom Acom Vulevićem, ovog puta imali su neuporedivo lagodniji i lakši posao na Golom brdu nego prije dvije godine kada su se na istom mjestu žestoko i uspješno borili protiv vatrene stihije:

“Ovo je izuzetno lijepa akcija koju treba nastaviti na drugim opožarenim lokacijama, jer su naše šume od ogromnog značaja i za naše društvo u cjelini i za ljepotu naše države. Tu sam sa kolegama iz Službe zaštite, mnogo je lakše nego prije dvije godine kada je bilo mnogo, mnogo vrelije”, istakao je Vulević.

Više od stotinu učesnika današnje Boranke dali su snažan doprinos da Golo brdo uskoro na terenu dobije drugu sliku. Akcija se nastavlja i u nedjelju 30. novembra uz učešće zaposlenih više kompanija koje podržavaju “Boranku”.

The post VIDEO: Uspješno realizovana Boranka na Golom Brdu first appeared on BARinfo.

Milatović je naglasio da Luka Bar predstavlja jedan od ključnih državnih resursa i strateških potencijala Crne Gore.

“Luka Bar je ogroman potencijal naše države. Njeno jačanje znači jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pozicioniranje Crne Gore kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u Crnoj Gori i region”, naveo je Milatović.

Predsjednik je istakao da je neophodno strateško djelovanje države u nekoliko ključnih oblasti. U tom kontekstu, osvrnuo se i na odluku prethodnih vlasti da 30-godišnju koncesiju nad dijelom lučkog područja dodijele kompaniji Port of Adria, ocjenjujući da se takav potez pokazao strateški pogrešnim, naročito imajući u vidu da ta kompanija godinama posluje sa gubitkom, što onemogućava potpunu valorizaciju kapaciteta i razvojne mogućnosti Luke Bar.

Milatović je poručio da se mora pronaći rješenje koje će biti u interesu i države i investitora, naglašavajući da se kao najbolje i dugoročno najkorisnije rješenje nameće ponovno objedinjavanje Luke Bar kroz kupovinu Port of Adria od strane države.

Kako je istakao, takav potez bio bi od posebnog značaja za razvoj kompletnog lučkog sistema, jer bi se obezbijedilo jedinstveno upravljanje, veća operativna efikasnost i optimalna iskorišćenost svih postojećih kapaciteta.

Ukazao je na važnost boljeg organizovanja željezničkog prevoza tereta koji stiže u luku, kao ključne karike u lancu transporta i logistike. Predsjednik je poručio da je važno da svi akteri u sistemu budu snažno usmjereni na unapređenje operativnosti i konkurentnosti željezničkog teretnog saobraćaja.

Takođe, Milatović je naglasio da je neophodno kontinuirano ulaganje u željezničku infrastrukturu, uz temeljnu rekonstrukciju pruge, posebno dijela koji povezuje Bar sa unutrašnjošću i regionalnim tržištima.

 “Za ove procese potrebna je jasna državna vizija. Ako želimo da Luka Bar bude motor razvoja Bara i cijele Crne Gore, moramo strateški i dugoročno ulagati u transportne i logističke kapacitete”, naveo je.

Predsjednik je istakao da Luka Bar, zahvaljujući dubokom akvatorijumu, poziciji i raspoloživom prostoru, može postati jedan od najznačajnijih logističkih centara u regionu, uz adekvatnu podršku države i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija.

 “Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje – kao snažan, integrisan i konkurentan sistem koji doprinosi razvoju grada Bara i cijele Crne Gore”, zaključio je.

The post Milatović: Država da otkupi Port of Adria i objedini Luku first appeared on BARinfo.

RB/BI: Danas ste u Baru povodom Dana opštine. Kako doživljavate ovaj grad, njegove razvojne potencijale, realizovane projekte?

Milatović: Najprije želim da građankama i građanima Bara čestitam Dan opštine, Dan oslobođenja, značajan praznik. Ovo je lijepa prilika da podvučemo crtu, da u sinergiji sa lokalnog i državnog nivoa, sagledamo šta smo dobro radili, šta nismo, gdje bismo u narednom periodu trebali bolje da funkcionišemo. Bar je izuzetno važan grad za Crnu Goru, sada već treći najveći u našoj državi. Dugo je bio na četvrtom mjestu, kada je riječ o broju stanovnika, ali već je u tom smislu prestigao Bijelo Polje. Dakle, najveći na našem primorju, lučki grad, brojni značajni projekti su pred njim. Kapacitet Luke Bar nije u potpunosti iskorišćen, i u narednom periodu fokus moramo staviti na to, povezati je puno bolje sa ostatkom Crne Gore i zemljama u regionu. Volio bih da put koji gradimo prema sjeveru Crne Gore, zapravo bude auto-put od Luke Bar do Boljara i dalje ka Srbiji, Mađarskoj i drugim destinacijama. Danas ću na svečanoj sjednici SO Bar iznijeti plan razvoja Bara onako kako ga ja vidim, a to je Bar kao transportno čvorište, grad koji leži na obali Jadranskog mora i Skadarskog jezera, što smatram, takođe, neiskorišćenim potencijalom. Građani Bara, su isto tako, značajan resurs i ono što je neophodno je da se širom Crne Gore mladim ljudima pruži šansu za posao, meritokratija mora biti vodeći princip. Za uspjeh u životu potrebno je da se mnogo uči i radi, a ne da se dolazi do posla preko partijskih veza. To su poruke koje želim da uputim danas, ovdje u Baru, ali i drugdje, u bilo koji grad kada dođem.

RB/BI: Uvijek ističete da bi svaki grad, opština, trebalo da ima generator razvoja. Dakle, vi vidite Luku Bar ovdje kao ključni razvojni potencijal, je li tako?

Milatović: Da, Bar ima i druge preduslove za razvoj, ali Luka Bar jeste najznačajnija, jer to je jedina luka u Crnoj Gori koja ima takve kapacitete. Kada je uporedimo, recimo samo sa lukom Kopar u Sloveniji ili Ploče u Hrvatskoj, jasno je koliko je neiskorišćen potencijal barske luke.

RB/BI: Ali, zato je potrebna podrška države – infrastruktura, putevi, željeznica, složićete se da je to kod nas u veoma lošem stanju?

Milatović: Apsolutno. U tom kontekstu dobili smo od EU grant za rekonstrukciju pruge od Bara do Podgorice, radi se o značajnim sredstvima, mislim 112 miliona eura. Radovi bi trebalo da otpočnu naredne godine, ali, nažalost, sve to sporo ide, ili zbog birokratije ili neznanja ljudi koji donose odluke. To koči razvoj cjelokupne Crne Gore. Mi moramo puno brže da radimo. Naša javna administracija, centralna vlast, moraju imati bolju saradnju sa lokalnim upravama. Nadležnosti su jasne, ali neophodna je kvalitetnija sinergija.

RB/BI: Da li je ograničavajući faktor, i kako to komentarišete, što je u Baru na vlasti, za razliku od većine gradova, opozicija?

Milatović: To ne smije da bude ograničavajući faktor. U prethodnom periodu, prije promjene državne vlasti, imali smo slučajeve da su se neke, tada opozicione opštine, žalile, kao što su, na primjer, Berane, Herceg Novi, da ne dobijaju adekvatnu pažnju od centralne vlasti. Ne bih volio da je to i danas tako, sa Barom ili opštinom Bijelo Polje. Razgovaraću danas sa predsjednikom barske lokalne uprave o tome, ali Bar kao treći grad u Crnoj Gori, kao što sam kazao, lučki grad sa značajnim istorijskim nasljeđem i kulturnom baštinom, mora da dobije značajno veću pažnju od strane centralne vlasti.

RB/BI: Bar baštini dugu tradiciju multietničkog, multivjerskog sklada, i antifašističko nasljeđe. Koliko je to važno, posebno danas kada često svjedočimo raspirivanju nacionalističkih strasti?

Milatović: Antifašizam je u temeljima moderne, savremene Crne Gore, ja to uvijek ističem. To je u temeljima naše državnosti. Baklja koja je upaljena ovdje, u barskoj opštini 13. jula 1941. godine, na Virpazaru, obavezuje nas da mračne ideologije koje su pobijeđene u Drugom svjetskom ratu, nikada više ne dobiju podršku. Budućnost Crne Gore je u našoj harmoniji. Jesmo mala zajednica, sa različitostima, etničkim i vjerskim, ali to jeste naše bogatstvo. Ja sam tako vaspitavan, a sve dolazi iz porodice. Naravno, dodatno nadograđujemo sebe kroz obrazovanje. Zato je važna edukacija mladih, zato su važne i poruke koje dolaze od nas, političara. Ja sam čovjek, prepoznat, nadam se, po tome što upravo šaljem poruke pomirenja i značaja multietničkog i multivjerskog sklada. Ne govorim šta neko treba da bude i kako da se izjašnjava, ali uvijek ističem da smo svi ravnopravni i jednaki – građani Crne Gore, koji moramo da poštujemo Ustav i zakone ove zemlje, bez obzira na nacionalnost, etnički osjećaj, koji svako od nas posjeduje.

RB/BI: Trudite se da dobru saradnju, prijateljske i diplomatske odnose, uspostavite i na međunarodnom nivou. Ova jesen je za Vas bila veoma dinamična, gotovo je nemoguće nabrojati koje ste zemlje posjetili. Upravo ste se vratili iz Amerike, prije toga u Švedskoj (bila je to prva posjeta našeg predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti) Briselu, Njujorku, gdje ste razgovarali sa predsjednikom Trampom, ali i predsjednicima nekih azijskih zemalja. Bili ste i u Danskoj, Finskoj, krajem oktobra na Pariškom mirovnom forumu, sastali se sa francuskim predsjednikom Makronom i brojnim drugim. Što to govori, da li se vraća ugled naše zemlje u svijetu i znači li to korak bliže EU?

Milatović: Naravno. Svi ti susreti predstavljaju korak naprijed kada je u pitanju međunarodni ugled Crne Gore. Upravo sam se vratio iz Amerike, gdje smo na izuzetnoj ceremoniji obilježili 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa sa tom značajnom zemljom, možda i presudnom u nekim istorijskim događanjima. Ona je bila ključna i u procesu našeg pristupanja NATO savezu. Sada, u kontekstu složenog geopolitičkog trenutka, vidimo koliko je to bilo važno. Mnoge sastanke ste spomenuli, koji se dodatno tiču i našeg budućeg članstva u EU. To je ključni strateški prioritet spoljne politike. Imamo veliku šansu da budemo generacija koja je uvela zemlju u EU, i to je mogućnost koju ne smijemo da propustimo. Naći zajednički imenitelj za sve naše građane, jer evropske integracije znače bolji i kvalitetniji život za sve nas. To nije priča i tema koja se izgovara tek tako. Ona znači da ćemo unaprijediti institucije, da ćemo poboljšati vladavinu prava, da moramo staviti fokus i na unapređenje života u ekonomskom smislu. Zato uvijek pozivam sve političke aktere da se ujedinimo oko tog cilja, bez obzira na razlike koje postoje i koje su unutrašnje u svjetlu raznolikih svjetonazora ili drugačijih politika. U tom smislu i opštine igraju ključnu ulogu. To je poruka koju imam i prema opštini Bar, koja ima svoje mjesto u cijeloj našoj evropskoj priči.

RB/BI: U Americi ste se susreli sa njihovim senatorima, održali ste predavanje na Univerzitetu u Vašingtonu, pominjan je i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana. Očigledno je da su SAD fokusirane na ovo područje i njegov dalji razvoj, zar ne, bez obzira na, ponekad, oprečne stavove u odnosu na EU?

Milatović: Da, i upravo iz tog razloga sam imao brojne sastanke sa senatorima, a znamo koliko je značajna senatorska funkcija u američkom društvu. Dragocjen je bio razgovor sa uglednim kongresmenima koji dobro poznaju prilike na Balkanu. Stavio sam u fokus Crnu Goru, imao važne sastanke u State Departmentu. Jasno je da Amerika prati dešavanja i da je zainteresovana za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana. Crna Gora bi u tom smislu mogla da bude i primjer kako bi trebalo da funkcionišemo svi u regiji. Mislim da nas i Evropljani tako trenutno posmatraju. Zato i ova priča da postanemo 28. članica EU do 2028. godine, važna je i za Evropljane, jer bi oni na taj način poslali poruku i drugim zemljama kandidatima da se reforme isplate, da se isplati nova politička kultura, koju se i ja trudim da predstavljam. Oni žele kroz Crnu Goru da daju nadu i svim ostalim zemljama kandidatima.

RB/BI: Kakvi su impulsi iz Francuske? Predsjednik Makron je ranije zastupao stav da nijednu državu ne treba primiti u EU dok se sama ne reformiše u punom i pravom kapacitetu. Razgovarali ste sa njim u Parizu, kakva su njegova razmišljanja danas?

Milatović: Mi smo u veoma u dobrim odnosima, drago mi je što sam stekao utisak da me doživljava kao kredibilnog i pouzdanog partnera i saveznika, jer Francuska je veoma važna zemlja, sa aspekta procedura i donošenja odluka u EU- i. Mi razgovaramo i sa predstavnicima Komisije ali ona, ipak, ima više tehničku ulogu. Oni koji donose ključne odluke, pa i o proširenju, jesu države članice. Među njima značajno mjesto ima Francuska. Kontinuirani razgovor sa donosiocima odluka je neophodan. Osim sa Makronom, razgovarao sam sa predstavnicima Vlade i Skupštine Francuske. Svaki susret koristim da im ukažem na progres koji je napravljen u Crnoj Gori, ali i da otvoreno govorimo o izazovima. Oni razumiju takav iskren pristup i uvažavaju ga.

RB/BI: Razgovarali ste, dakle, sa brojnim državnicima, kažete da postoji raspoloženje da Crna Gora postane članica EU, i da su realne šanse da se to dogodi 2028. godine. Međutim, bez vladavine prava to je nemoguće. Nikako da se izaberu članovi Ustavnog suda, kako bi on bio kompletiran i funkcionalan, što je jedan od važnih preduslova. Vi ste predložili kandidata, nije prihvaćen, nisu ni oni koje je delegirao parlament. U međuvremenu ste imali konsultacije sa poslanicima, kakvi su rezultati tih razgovora, postoji li mogućnost da Ustavni sud konačno profunkcioniše?

Milatović: O vladavini prava ne može se govoriti bez zaokruženog i funkcionalnog Ustavnog suda. Trenutno su brojne odluke na čekanju, ne mogu se donijeti jer ne postoji potrebna većina. Takvo stanje, nažalost, traje unazad tri, četiri godine, jer nikako da oni koji odlučuju o tome, a to su poslanici Skupštine Crne Gore, riješe to pitanje od javnog interesa. Čini mi se da partijske trgovine upravo koče taj proces, ali i naš demokratski razvoj i evropski put. Ja sam uradio sve što je bilo u mojoj moći. Moje ustavno pravo jeste da predložim kandidata.

RB/BI: Kako su protekle konsultacije, ima li izgleda za kompromis?

Milatović: Ja sam organizovao konsultativne sastanke jer je, navodno, nedostatak razgovora, bio razlog neizglasavanja kandidatkinje u prvom krugu. Nakon obavljenog kruga konsultacija, stekao sam utisak da kandidatkinja koju sam predložio ima široku podršku. To je jedini kandidat, smatram u ovom trenutku, koji bi mogao da bude podržan i od pozicije i od opozicije, što već samo po sebi govori da se radi o kvalitetnom kandidatu. Ja sam optimista. Ukoliko se to ne desi, mislim da politički akteri nemaju više opravdanja da govore o vladavini prava, jer je na njima odgovornost da to pokažu na djelima.

RB/BI: Za ulazak u EU, ali i na unutrašnjem planu, bitne su stabilne, razvijene institucije, ali isto tako je važna i stabilna vlast. Vi ste često u konfliktu sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, često vraćate Skupštini zakone, to ste i nedavno učinili sa Zakonom o nepokretnostima. Zbog čega, što su Vaše najveće zamjerke aktuelnoj vlasti?

Milatović: Vrlo je jednostavan odgovor – ja sam u konfliktu sa njima uvijek kada treba da se brani Ustav, istina i zakon, i sa njima ili bilo kim drugim. Svaki put kada vratim neki zakon, to uradim veoma argumentovano. Da su me više puta poslušali kada sam ih upozoravao na određene stvari, mi bismo sada, vjerovatno, već bili u situaciji da zatvorimo dvadesetak poglavlja, a ne samo sedam, do sada. Ova Vlada je za nešto više od dvije godine uspjela da zatvori samo četiri poglavlja. To je izuzetno loš tempo u odnosu na potencijal koji je postojao. Na primjer, upozoravao sam kada je u Skupštini donošen Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da se radi o netransparentnom ugovoru, koji ne štiti dovoljno interese Crne Gore, koji je protivustavan, u suprotnosti sa brojnim crnogorskim zakonima. Upozoravao sam kada je riječ i o Zakonu o razvojnoj banci i mnogim drugim. U svim tim slučajevima dobili smo potvrdu od EU da to treba da bude upravo onako kako sam ja preporučivao, vrlo iskreno i dobronamjerno. Da su me više slušali, državi bi bilo puno bolje i naš evropski put bi značajnije brže tekao nego što je to sada.

RB/BI: Ono što posebno zanima građane, iako to nije direktno u Vašoj ingerenciji, jeste životni standard. Vi ste upravo sa gospodinom Spajićem došli na vlast zahvaljujući programu “Evropa sad“. Međutim, sada svjedočimo tome da je inflacija gotovo anulirala njegove početne efekte. Vi ste ekonomista, završili ste fakultet sa čistom desetkom, kako to komentarišete, je mi već imamo evropske cijene, čak i više nego u mnogim evropskim gradovima, pa i metropolama, ali nemamo evropske plate?

Milatović: Nažalost, imamo evropske cijene, a nizak crnogorski standard. Moram i u ovom odgovoru da budem potpuno iskren i da kažem da sam više očekivao od ove Vlade, kada je u pitanju ekonomski standard građana, i generalno kada govorimo o ekonomskoj politici. Kada sam bio ministar ekonomije, naša ekonomija je rasla od 2021. godine 13 posto, 2022. sedam posto. Unazad dvije godine taj rast je 2-3 posto. Mi trenutno bilježimo najniži ekonomski rast u posljednjih petnaest godina, a imamo izuzetno visoku inflaciju. Umjesto da imamo ekonomski rast od 5, 6, 7 posto, mi imamo toliku inflaciju. Znači, nešto ne funkcioniše kako treba. Ja ne vidim smislenu raspravu, niti predložene politike koje bi zemlju vodile ka boljem ekonomskom stanju. To je veliki problem za ovu Vladu, a prije svega, veliki problem za naše građane.

RB/BI: G-dine Milatoviću, žao mi je što je bilo malo prostora, zbog Vaših obaveza za ovaj intervju, ostalo je dosta neobrađenih pitanja, jer Vi uvijek kada ste u posjeti nekom gradu, trudite se da razgovarate sa građanima i obiđete značajne institucije. Jeste li to uradili i danas u Baru?

Milatović: Prije nego što sam došao u vaš studio, obišao sam Komandu naše Mornarice. Trenutno radimo puno na modernizaciji naše Vojske. Naredne godine ćemo, nadam se ovdje otvoriti novu upravnu zgradu Mornarice, u toku je nabavka novih vojnih brodova. U fokusu je osnaživanje naše Mornarice. Posjetio sam i brod “Jadran” koji je tokom zime stacioniran u Baru, prisustvovaću svečanoj sjednici SO Bar, nakon toga, zajedno sa predsjednikom opštine posjetiti Luku Bar, razgovarati sa rukovodstvom opštine. U kontinuitetu razgovaram sa čelnim ljudima opština, jer smatram da je to negdje i uloga predsjednika države. Ne moramo u svemu da se slažemo, ali moramo da razgovaramo, jer tako može doći do novih ideja, koje bi bile na zadovoljstvo građana Bara i Crne Gore. Jesam optimista, i kada je u pitanju Bar i naše evropske integracije, ali uvijek pozivam na više rada, discipline, planiranja, jer ništa ne pada sa neba. U životu značajan napredak i ekonomski i svaki drugi, pa i lični, dolazi kao rezultat velikog rada i odricanja. To jeste politika koju ja promovišem.

RB/BI: Pokrenuli ste inicijativu za postavljanje spomen ploče u Medovi crnogorskim dobrovoljcima izginulim u Prvom svjetskom ratu. S obzirom da se bliži godišnjica tog tragičnog događaja, 6. januara i obilježavanje 110 godina od kada se desio, šta je bilo sa tim predlogom?

Milatović: Da, pokrenuo sam to pitanje, očekujem da se realizuje postavljanje spomen ploče. U stalnom sam kontaktu sa predsjednikom Albanije. Biće to naša zajednička inicijativa, kojom ćemo dodatno pokazati dobrosusjedske odnose između Crne Gore i Albanije. Želio sam da tim činom dam i svoj lični pečat i izrazim divljenje nevjerovatnoj žrtvi koju su dali naši crnogorski dobrovoljci ovoj zemlji. Moramo da cijenimo žrtve naših predaka, koji su svoje živote ugradili u slobodu, nezavisnost i suverenost Crne Gore.

The post Predsjednik Jakov Milatović: Bar grad značajnog potencijala, istorijskog nasljeđa i kulturne baštine first appeared on BARinfo.