„Proces legalizacije divljih objekata je veoma složen i težak posao. Pokušaj da se sprovede 2018. godine i iskustva iz tog perioda, pomogla su nam da sagledamo što bi trebalo promijeniti, gdje su se pojavljivali problemi, prepreke i zbog čega nije doveden do kraja, odnosno nije bio uspješan. Taj plan je predviđao legalizaciju objekata u skladu sa urbanističkim planovima, međutim, kako planska dokumentacija nedostaje (tako uostalom i nastaju nelegalni objekti), vrlo mali broj objekata je mogao da stekne legalni status. Mi smo sada ostavili širok opseg za legalizaciju, što znači da su, gotovo, potrebna samo tri opšta uslova da bi vlasnici mogli ući u proceduru i da bi legalizovali svoje objekte, a to su: da je objekat sagrađen prije jula 2025. godine i da se nalazi na ortofotu snimku koji smo uradili, da se ne nalazi na lokaciji od opšteg interesa, gdje prolaze put, pruga, dalekovod, gdje je vodoizvorište i slično, a treći uslov jeste da oni objekti koji nisu upisani u katastar kao nelegalni, moraju biti evidentirani, odnosno upisani u katastar u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona. Sada smo produžili rok za dodatnih šest mjeseci, ali moram naglasiti da februar 2026. nije bio rok predviđen za donošenje odluka, kako su mnogi razumjeli, već samo termin za predaju zahtjeva i dokumentacije. Ono što treba da se uradi jeste elaborat, da bi znali šta legalizujemo, i da se preda Upravi za nekretnine, odnosno katastru”, kazao je za Radio Bar i Bar info, ministar Radunović, koji je naglasio da će povoljni uslovi omogućiti da bude legalizovan veliki broj objekata, vjerovatno više od 100.000. Tačna cifra nelegalnih objekata još nije utvrđena, a kako je naveo Radunović, biće poznata tokom procesa legalizacije i prijave vlasnika.

„Uradili smo ortofoto snimak sa presjekom stanja u vrijeme donošenja Zakona o legalizaciji, za osam, devet mjeseci, napravićemo kontrolni snimak (dobili smo softer zahvaljujući kome ćemo najnoviji upariti sa prethodnim snimkom), čime će automatski biti detektovani svi objekti sagrađeni u međuvremenu. Građani bi sami trebalo da prijave svoje objekte, jer prvenstveno oni imaju koristi od toga. Ukoliko to ne urade, a inspekcijski organi utvrde na terenu da postoje nelegalni objekti, biće uklonjeni. Već je započeta procedura na Žabljaku, 136 objekata je ‘zapečaćeno’, podnijete prijave, a čim se zakonska procedura završi biće uklonjeni, neki već narednih dana. Mora konačno da se podvuče crta, država je dugo bila, da tako kažem, blagonaklona prema nelegalnim graditeljima. U početku je to bilo iz socijalnih razloga, jer nije mogla da obezbjedi svim građanima rješavanje stambenog pitanja, a kasnije je omogućavano iz političkih razloga, kupovine glasova”, kazao je Radunović, koji je na pitanje da li su nelegalno gradili funkcioneri bivše vlasti, ali i neki iz aktuelne, potvrdno odgovorio.

„Najmanje što može da uradi neko ko je na odgovornoj funkciji, a nelegalno gradi, jeste da podnese ostavku. U razvijenim, demokratskim državama, sa dugom tradicijom višestranačja, to je uobičajena stvar. U takvim zemljama je to nezamislivo, kod nas je, nažalost drugačije, ali korak po korak, takva praksa se mora iz korijena mijenjati. Ova Vlada je odlučna da uspostavi red u državi, ne samo kada je riječ o nelegalnim objektima, već i u svim ostalim segmentima, jer ulazak u EU, prije svega, zahtijeva od nas određene standarde i više neće biti prostora za tolerisanje bilo kakvih nelegalnih aktivnosti. ‘Crvena linija’ je, kada je u pitanju nelegalna gradnja, podvučena usvajanjem Zakona o legalizaciji. Nije nelegalna gradnja samo objekat bez dozvole, već i prekoračenje građevinske dozvole, u gabaritima, spratnosti. Moram reći da je veliki broj građana ozbiljno shvatio odredbe novog zakona i naše apele, većina je prestala sa nelegalnom gradnjom, ali još uvijek u nekim krajevima imamo takvih slučajeva. Pretežno se radi o investitorima sa strane, recimo na Žabljaku, veoma mali broj je Žabljačana koji grade bez dozvole. Inspekcijske službe nisu u mogućnosti da u kratkom roku obiđu sva gradilišta, a sa druge strane, ni opštine nisu spremne, sa inspekcijskim službama na lokalnom nivou, da odgovore zadatku. Poenta je da niko neće biti pošteđen, a kada se sruši prva kuća, bilo bi veoma neetički da bilo kome ‘progledamo kroz prste’ “, naglasio je Radunović.

Nelegalna gradnja je decenijama cvjetala, kazao je ministar, a najugroženije područje, smatra, jeste bez konkurencije, Podgorica.

„Podsjetiću na ogromna nelegalna naselja, kao što su Kakarička gora, Malo brdo, Park šuma. Sve je to, uglavnom, starijeg datuma, a Žabljak je postao veoma atraktivan u tom smislu u novije vrijeme, kao i Ulcinj, posebno Štoj. U narednom periodu upravo ćemo se usmjeriti na primorje, počeli smo od Žabljaka, imajući u vidu vremenske prilike. Podgorica je uvijek u središtu pažnje, ali već neko vrijeme, nakon novog zakona, nema nelegalne gradnje u glavnom gradu. Ohrabrujemo sve građane da prijave svoje objekte za legalizaciju, jer to je za sve njih veliko olakšanje, jer stalno žive u strahu što će biti sa njihovom kućom, ne mogu da je valorizuju na pravi način, da se zaduže kreditno, ne znaju da li će djeci moći da je ostave na način da mogu da je koriste i raspolažu sa njom slobodno, bez ograničenja. Novi zakon je zabranio promet nelegalnih nekretnina, upravo zato da bi ljudi osjetili razliku u posjedovanju legalnog ili nelegalnog objekta. Ako bi omogućili promet nelegalnih objekata, mi bismo derogirali ono što radimo. Ostavili smo mogućnost nasljeđivanja, kod poklona roditelja djeci, to je ono što je po zakonu oslobođeno poreza na promet i, naravno, kod sudskih izvršenja, moguća je promjena vlasnika. Uslov je da svi ovi vlasnici, koji su na taj način stekli nekretninu, moraju ući u proces njene legalizacije”, objasnio je ministar Radunović.

Prilikom legalizacije biće kontrolisano da li su objekti građeni na geodetski i tehnički ispravan način, da li su bezbjedni, s tim što će za građevine do 200 kvadratnih metara, odnosno kuće, garanciju za to morati da da vlasnik, i u slučaju da se bilo što negativno desi, on podliježe krivičnoj odgovornosti. Za veće objekti potrebni su stručni elaborati iz raznih oblasti, i sa tim će biti upoznati vlasnici.

Sav posao u vezi sa nelegalnom gradnjom i njenim sprječavanjem, otežava nedostatak inspektora građevinske struke, i na lokalnom nivou i kada je riječ o centralnoj vlasti. Iz opština upozoravaju da, i kada se prijave zainteresovani za taj posao, sa odgovarajućom stručnom spremom, odustaju, jer ne žele da rade za 800 ili 900 eura.

„To je veliki problem, i nama, starješinama organa, predsjednicima opština, dosta ‘vezuje ruke’, jer za svaki posao, sa istom stručnom spremom, ne bi trebalo predvidjeti istu platu, kao što je to sada slučaj. Jer, nije isto kada neko sjedi u kancelariji i radi neki administrativni posao, ili kada treba po kiši, suncu, vjetru, ići na teren, raditi stručan i težak posao, često vrlo neprijatan, jer dolazi do sukoba i konflikta sa građanima, a mogućnost nagrađivanja je veoma mala. Posebno je taj problem izražen kada su potrebni inženjeri i arhitekte, koji su veoma traženi, jer oni mogu da se zaposle u privatnom sektoru za neuporedivo veće plate. Mi taj problem sada pokušavamo da riješimo tako što ćemo, za neke kategorije inspektora, omogućiti da taj posao obavljaju svršeni pravnici, ekonomisti i geodete. Oglasi su za inspektore, praktično stalno otvoreni, mogu da se prijavljuju zainteresovani, ali, nažalost, nema takvih. Zajedno sa mojim kolegama iz ministarstva, radimo na tome da dođe do korekcija u zakonu, kako bi mogli efikasno da funkcionišemo i radimo”, kazao je Radunović, koji je naveo da je novi zakon predvidio i povlastice za one koji su gradnjom nelegalnog objekta, sebi obezbjedili krov nad glavom.

„Postoje dvije vrste povlastica, jedna se odnosi na cijenu koju će da plate za legalizaciju, a druga je plaćanje na rate. Oni koji budu u startu uplatili cijeli iznos imaće popust od 20 posto. Cijene će određivati lokalne uprave, odnosno odluku donositi lokalni parlamenti, a zakon je predvidio da se popusti mogu kretati do pedeset posto na tarifu koju odrede. Za one kojima je objekat kuća u kojoj stanuju, odnosno objekat primarnog stanovanja, moći će da utvrđeni iznos po cijenama koje je utvrdila lokalna uprava, plate u 240 rata, a oni koji su gradili na državnom zemljištu, ali za potrebe primarnog stanovanja, biće u mogućnosti da zemlju koju otkupe od države, plate u 360 rata, dakle u roku od trideset godina. Trudili smo se da damo ove pogodnosti, kako bi legalizacija uspjela, jer sve u što krenemo da radimo i planiramo, moramo da imamo u vidu da to bude realno ostvarivo. Znamo koliki su prihodi naših građana, a posebno smo vodili računa o onima koji su gradili da bi sebi obezbijedili krov nad glavom, jer oni jedino imaju neko moralno opravdanje što su se odlučili na taj korak. Na primjer, ako bi objekat bio u ‘srednjoj zoni’, sa popustom od četrdeset posto, na 240 rata, za kuću od 200 m2, rata bi bila oko 30 eura, a možda i manje, što je vrlo povoljno, čini mi se, i podsticajno za vlasnike nelegalnih objekata. Zato vjerujem da će svi iskoristiti ovu priliku, jer u protivnom, ukoliko ne podnesu zahtjev i ne uđu u proceduru legalizacije, svaki takav objekat biće uklonjen, s tim da, ako je sagrađen na državnom zemljištu, biće oduzet, država će ga legalizovati i prenijeti u svoje vlasništvo”, objasnio je Radunović, koji je naveo da svi vlasnici koji su zahtjev podnijeli u prethodnom pokušaju legalizacije prije nekoliko godina i čiji objekti su upisani u katastar „ne moraju nanovo aplicirati, već mogu da izaberu da li će im se cijena i uslovi formirati u skladu sa starim ili novim zakonom”.

S obzirom na pogodnosti koje nudi nova zakonska regulativa, ministar Radunović preporučuje ostvarivanje ovog prava u skladu sa Zakonom o legalizaciji iz 2025. godine.

Objekti do 200 kvadratnih metara i od 200 do 500 kvadratnih metara su u nadležnosti opština, i vlasnici lokalnim upravama treba da podnesu zahtjev. Za objekte veće od 500 kvadratinih metara nadležna je Uprava za legalizaciju, koja se upravo osniva i počeće sa radom prvog januara. Svi zainteresovani i do tog datuma mogu podnositi prijave lokalnim upravama, koje će ih proslijeđivati resornom ministarstvu.

„Biće formirane komisije od najmanje tri člana, koje će morati da obiđu svaki objekat prijavljen za legalizaciju, posebno je to važno za one građene na državnom zemljištu, kako bi se utvrdilo koja je to kvadratura potrebna za objekat osnovnog stanovanja, jer ne možemo dozvoliti da takvi vlasnici otkupe više zemlje od toga. Komisija mora biti sastavljena od ljudi različitih, potrebnih struka i stručnosti, a s obzirom da imamo na desetine hiljada takvih objekata, biće potrebno značajno vrijeme za taj posao. Zato mi nismo oročili trajanje Zakona o legalizaciji, ali jesmo rok za podnošenje zahtjeva i upis u katastar. Oročeno je i trajanje i rad Uprave za legalizaciju na pet godina, jer je ona nadležna za objekte 500 kvadratnih metara plus, čiji su vlasnici najčešće pravna lica, iza kojih stoji krupan kapital. Oni imaju rok od pet godina za legalizaciju, da bi se što prije priveli pravdi i pravu. Sa druge strane, onemogućili smo korišćenje takvih objekata u komercijalne svrhe. Imaju rok od dvije godine da započnu proces legalizacije, ko to ne uradi, neće moći da izdaje objekat, da osniva u njemu firme, što znači da će praktično biti bezvrijedan. To se odnosi i na hotele, kojih ima u veoma velikom broju, samo u ulcinjskoj opštini, uključujući i manje objekte tog tipa, više od 150”, istakao je Radunović.

Objekti koji su se “našli” na trasama značajnih puteva i pruga, predviđenih Prostornim planom Crne Gore, kakvih ima i u Baru, i to najčešće, mnogo davno, neće moći da budu legalizovani.

„Kao što sam kazao, svi objekti koji su na lokacijama predviđenim za prolazak puteva, pruge, dalekovoda, vodovoda, neće moći da budu legalizovani, jer bi time ugrozili javni interes. Za legalne objekte na takvim mjestima, važi zakonsko pravilo da onog momenta kada država odluči da gradi infrastrukturu od opšteg, javnog interesa na tim lokacijama, objekti ulaze u proces eksproprijacije. Meni je poznat slučaj u Baru, mnogo mi je žao, ali ljudi su gradili kuće na tim mjestima, iako su znali da je tu predviđena trasa za prugu. Prostorni plan Crne Gore je usvojen do 2040. godine, nije uobičajeno da se takav akt mijenja, jer je to veoma zahtjevna procedura. To su za pojedince krupni interesi, ali za državu prioritetno je ono što zadovoljava šire, društvene potrebe. Crna Gora nije Rusija, sa beskrajnim prostorom i mogućnostima da se bira na kojim lokacijama može prolaziti značajna infrastruktura. Mi imamo gusto naseljeno područje na jugu naše države. Ja sam voljan, ako bude postojala politička volja kod drugih subjekata, da sve učinimo da pomognemo tim ljudima, ali nekada je to nemoguće”, kazao je ministar, koji je na pitanje o legalizaciji crkve na Rumiji odgovorio: „Ukoliko bude prijavljena za legalizaciju, biće tretirana kao i svi ostali objekti nastali prije 2025. godine”.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pružiće podršku lokalnim upravama u procesu legalizacije, koji je komplikovan, zahtjevan, i odgovoriće na sve nedoumice.

„U hodu se pojavljuju brojni problemi, jer nedostaje stručan kadar, administrativni kapaciteti, građevinski inspektori. Za neke poslove, mnogo je lakše kada se rade sa državnog nivoa. Decentralizacija je bila zahtjev opština, mi smo je podržali u dijelu donošenja planova i uređenja prostora, ali nisam siguran da je to dobro. Ne možemo se u tom smislu ugledati na neke druge zemlje, poput Njemačke ili Francuske, čije lokalne uprave imaju značajan kadrovski potencijal i ekonomsku moć. Kod nas, opštine nemaju potencijal da obezbijede funkcionisanje u punom smislu svih neophodnih organa. Potrebno je četiri do pet agencija, koje će se baviti planovima od lokalnog značaja, i u tom smislu pozdravljam sporazum koji su potpisali predsjednici opština Tivat, Kotor i Herceg Novi o zajedničkom planiranju i uređenju prostora, čime će se baviti Agencija za razvoj Herceg Novog. Slično će uraditi u Nikšiću, Beranama, a u Baru bi trebalo da bude formirana zajednička Agencija za Bar i Ulcinj. U svakom slučaju, pomoći ćemo koliko budemo u mogućnosti”, zaključio je Radunović.

The post Ministar Radunović: Nakon Žabljaka, inspekcijske službe će se fokusirati na nelegalne objekte na primorju first appeared on BARinfo.

Poštovani ,

Dostavljamo Vam predlog i sugestiju na Nacrt izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar, u dijelu planirane saobraćajne infrastrukture (planirana trasa autoputa) sa apelom  za njeno izmiještanje, jer planirana trasa- koridor ugrožava jedinstveni areal- kompleks od više desetina hiljada stabala maslina (neprocjenjive starosti i vrijednosti) na potezu Sustaš, Marjal, Spilice i Stari Bar (KO Sustaš i KO Stari Bar)

Naime, planiranim Nacrtom PUP-a Bara, koji se nalazi na javnoj raspravi, upoznati smo i neprijatno iznenađeni činjenicom da, prema tom planskom dokumentu, planirana trasa autoputa (tj.njegov planirani  koridor), u potpunosti i cijelom svojom širinom, zalazi u jedinstveni maslinarski areal i svojim zahvatom prolazi, i bukvalno, njegovom sredinom, cijepajući,  uništavajući  i u nepovrat odnoseći jedinstveni, a do sada sačuvani prostor, gdje se na nekoliko kvadratnih kilometara, nalazi blizu 80 hiljada maslinovih stabala starih po nekoliko vjekova. Sablažnjava nas činjenica da neko može i pomisliti na projektovanje saobraćajnice preko maslinovih zasada antičke starosti i ugrožavanje najljepšeg prostora iznad Bara, koji služi u poljoprivredne, turističke, rekretarivne i ekološke svrhe.

Prostor Sustaša, Marjala, Spilica, Velembusa i Starog Bara, sa očuvanim hiljadugodišnjim stablima maslina, predstavlja raritet i unikat, u prostornom smislu, ne samo  u Crnoj Gori, već i u ovom dijelu Mediterana i Evrope. Svaki stranac koji zna šta je očuvani prostor i kult masline, zadivljen je i očaran ovom ljepotom, ambijentom, te poljoprivrednim i ekološkim vrijednostima.

Njegovo ugrožavanje bio bi najstrašniji ekološki, kulturni i poljoprivredni zločin, suprotan Ustavu i svim važećim zakonima, a prvenstveno Zakonu o maslinarstvu koji predviđa rigorozne kazne i za uništavanje čak i samo jednog,  maslinovog stabla starijeg od stotinu godina. Pošto je ovdje riječ o zasadima od preko 80 hiljada stabala, od kojih je svako starije od sto godina, možemo zamisliti koliko bi to tek težak zločin bio – protiv maslinarstva, maslinara i Bara, kome je uzgoj maslina najstarija kulturna i civilizacijska tradicija.

Ujedno, napominjemo, da se iznad ovog areala maslina, graničeći sa njime i njegovim obodom, proteže prostor brda Mukoval, koji je obrastao šikarom i makijom i u kome nema niti jedno maslinovo stablo i gdje bi se mogla izmjestiti planirana trasa auto-puta.

U ime više stotina naših članova, maslinara i  članova njihovih porodica, kao dva reprezentativna udruženja koja okupljaju maslinare i rade na  zaštiti, njegovanju i prezentaciji maslinarstva i zaštiti maslina, obraćamo Vam se, shodno propisanoj proceduri i terminima, predlogom i sugestijom izmjene Nacrta PUP-a,  kroz izmiještanje planirane trase autoputa izvan, odnosno iznad ovog ogromnog i jedinstvenog areala sa hiljadugodšnjim zasadima maslina, navodi se u dopisu kojeg potpisuju predsjednik UO Udruženja maslinara “Antivari”, Jovica Martinović i predsjednik UO NVO “Maslinijada – Stari Bar”, Suljo Mustafić.

The post Maslinari uputili dopis Ministarstvu sa predlogom i sugestijama na Nacrt izmjena i dopuna PUP-a first appeared on BARinfo.

Prezentacija se realizuje povodom Javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar i Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu,  koja je u toku i traje do 11.aprila.

Prijedlozi, sugestije i komentari na planski dokument mogu se dostavljati resornom Ministarstvu planiranja, urbanizma i državne imovine putem pošte na adresu IV Proleterske brigade br.19, Podgorica, predajom na arhivi Ministarstva svakog radnog dana u terminu od 8 do 13 časova, kao i putem elektronske pošte slanjem na adresu pupbar@mdup.gov.me , zaključno sa 11.04.2025.godine.

Nacrt planskog dokumenta i Izvještaja dostupni su na zvaničnoj web stranici Ministarstva www.gov.me/mdup/javne-rasprave .

Pozivamo sve zainteresovane stručnjake, organizacije i pojedince da podnošenjem prijedloga i sugestija doprinesu izradi kvalitetnih tekstova navedenih akata.

The post Javna prezentacija Nacrta Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar first appeared on BARinfo.

On je na konferenciji za novinare kazao da ćemo do 20. ili 25. marta dobiti nove zakupce plaža i privremenih objekata, što je, prema njegovim riječima, više nego dovoljno da se sezona pripremi.

Radunović je saopštio da je Vlada pokrenula proces da se obezbijedi da država ne diskriminiše nikoga, “i da ne postoje ljudi kojima može da bude sve i drugi kojima ne može da bude ništa”.

“Stari zakupci plaža ugovore doživljavaju kao da su to ugovori sa njihovim precima i da im je to od nekoga ostalo, ne vodeći računa da postoji još građana koji bi željeli da možda pruže i bolje rezultate. Za to služe tenderi”, objasnio je Radunović.

On je izrazio negodovanje reakcijama pojedinih predstavnika nekih lokalnih samouprava i članova Vlade, koji su protežirali da se bez takmičenja nekim ljudima po starim cijemama omogući da ovaj važni resurs koriste.

Radunović je poručio da su benefiti za državu ogromni.

“Prvo, uvodimo red u ovaj veliki problem koji smo imali. Na prethodnim tenderima su se javljale i kriminalne grupe koje su ucjenjivale druge ponuđače, kako bi povukli aplikacije. To više neće biti moguće u Crnoj Gori, makar u resoru koji ja kontrolišem. Ovog puta samo spremili tenderske uslove na kojima moj rođeni sin preko veze ne bi mogao da dobije ništa”, upozorio je Radunović.

On je dodao da apsolutno niko ne zna ni ko učestvuje, tako da ne može ni da vrši pritisak na te ljude.

“Na taj način vladavinu prava uvodimo u ovu oblast u kojoj ona je bila na klimavim nogama”, rekao je Radunović.

Početne cijene zakupa biće dosta više, a kroz licitacije će se doći i do mnogo viši iznosa.

“Minimalna korist za državu biće 15 miliona EUR po početnim cijenama, a mi očekujemo da to bude barem duplo, do 30 miliona”, precizirao je Radunović.

Prema njegovim riječima, najveći problem je evidentiran u Ulcinju. Premjeravanjima se došlo do podataka da su skoro sve plaže u tom gradu imale duplo više kvadratnih metara nego što su plaćale.

“Tu se radilo o nekoj vrsti vjerovatno korupcije prema ne znam kome, da li su u pitanju bile geodetske kuće ili ljudi iz Morskog dobra, neću da ulazim u to, ali da ne bismo ništa rizikovali, ovog puta je Morsko dobro organizoavlo geodetsku kuću koja je vršila snimanje svih parcela”, rekao je Radunović.

On je dodao da zakupaca više nema, jer su ugovori istekli, i svi su ravnopravni pred državom da učestvuju.

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.

Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na prethodnoj sjednici.

The post Tender za zakup plaža do kraja sedmice first appeared on BARinfo.

„Imajući u vidu strateški značaj i cjelokupnu važnost izgradnje zatvorenog olimpijskog bazena u Baru, kako za naš grad tako i za cjelokupnu sportsku infrastrukturu države, Opština Bar je u cilju ponovnog raspisivanja Konkursa za idejno arhitektonsko rješenje zatvorenog olimpijskog bazena sa pratećim sadržajima u Baru pokrenula postupak pribavljanja urbanističko-tehničkih uslova od strane Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kako bi stvorila uslove za sprovođenje daljih aktivnosti na realizaciji ovog važnog projekta.

U tom cilju smo još 14. septembra 2023. godine predali zahtjev nadležnom ministarstvu za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za lokaciju: urbanistička parcela UP5, zona ‘B’, blok 4, u zahvatu DUP-a ‘Topolica III’ – izmjene i dopune, koju formiraju katastarske parcele br. 4962/1, 6455/2, 4722/2 i djelovi katastarskih parcela br. 4959/10 i 6439/20, sve KO Novi Bar, opština Bar.

Uprkos činjenici da smo nakon inicijalnog zahtjeva iz septembra mjeseca uputili još tri urgencije i to 03. i 30. novembra 2023. godine, kao i 25. januara ove godine, do današnjeg dana Opštini Bar još uvijek nisu izdati urbanističko-tehnički uslovi, iako su rokovi za izdavanje ovih uslova jasno definisani pozitivno pravnim aktima.

Ovim putem i na ovaj način apelujemo na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da u što skorijem roku postupe po zahtjevu Opštine Bar u pogledu izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, kako bi Opština Bar raspisala i realizovala Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, kako bi izradili glavni projekat i stvorili sve uslove da već u drugoj polovini ove godine imamo raspisan izvođački tender za ovaj važan infrastrukturni projekat, ne samo za Bar, već i za Crnu Goru“, navodi se u saopštenju.

The post Nenezić: Uprkos urgencijama Opštine Bar, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i dalje ne reaguje first appeared on BARinfo.