RB/BI: Suzana, počnimo od, u ovom trenutku, najvažnije aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore  – kada je počelo i do kada traje prijavljivanje visokoškolaca i poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja?

Mašanović: U toku je prijava poslodavaca, koja je počela 15. septembra, a traje do 15. oktobra do 12 sati. Slijedi prijava visokoškolaca kja traje do 15. novembra.

RB/BI: Ko sve može da se prijavi za Program stručnog osposobljavanja? Da li je dovoljno da je kandidat stekao visoko obrazovanje ili postoje i dodatni uslovi?

Mašanović: Pravo na prijavu imaju lica koja su završila fakultet, nemaju radno iskustvo u tom zanimanju, kao i da se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

RB/BI: Koliko je važno da se visokoškolci prijave u predviđenom roku i šta se dešava ako propuste rok?

Mašanović: U momentu kada se zatvori onlajn aplikacija, ne postoji mogućnost naknadne prijave. Zato je bitno da se ispoštuje rok.    

RB/BI: Kako izgleda procedura prijavljivanja? Gdje se kandidat prijavljuje i da li je potrebno da dolazi u Biro rada ili se sve može završiti elektronskim putem?

Mašanović: Što se tiče prijave, ona je elektronska i vrši se posredstvoim čitača lične karte. Postoje određeni programi koji se moraju instalirati ali, bez obzira što se prijava i odabir poslodavaca obavljaju onlajn, visokoškolci se moraju fizički prijaviti na biro, jer je jedan od uslova za biranje poslodavaca da se nalaze na evidenciji.   

RB/BI: Šta je potrebno od dokumentacije i na šta posebno treba obratiti pažnju prilikom popunjavanja prijave?

Mašanović: Za prijavu na biro potrebne su lična karta i radna knjižica (u kojoj je evidentirano da lice ima stečeno visoko obrazovanje). Za onjaln prijavu je potreban čitač lične karte, što je praksa od prošle godine. Za taj korak se moraju samostalno snaći, jer mi ne radimo elektronske prijave.

RB/BI: Kada je riječ o poslodavcima – ko sve može da se prijavi za učešće u Programu? Da li su to samo kompanije ili i javne ustanove, nevladine organizacije i drugi poslodavci?

Mašanović: Na Javni poziv za poslodavce koji je u toku, mogu se prijaviti poslodavci iz privatnog i javnog sektora, a koji djelatnost obavljaju na nivou Crne Gore.

RB/BI: Na koji način se određuje broj korisnika koje jedan poslodavac može angažovati?

Mašanović: Poslodavci uglavnom znaju propozicije, a jedna je da moraju obezbijediti mentora za određeno zanimanje. Odluka je prepuštena poslodavcu koji, u odnosu na veličinu kompanije, radi procjenu koji broj visokoškolaca mu je potreban.

RB/BI: Šta se dešava nakon što se završe prijave? Kako visokoškolac dolazi do konkretnog poslodavca i radnog mjesta?

Mašanović: Još u toku onjaln prijave, kada dođe do tog, posljednjeg koraka, na red stiže odabir poslodavaca. Dok prijavljivanje traje, imaju mogućnost da vide kako su rangirani kod određenog poslodavca, jer se ono vrši na osnovu prosjeka. Visokoškolci biraju kod kog poslodavca žele da budu radno angažovani. Ubrzo nakon prijave izlazi rang lista na kojoj se vidi ko je sa kim uparen.   

RB/BI: Dakle, kandidat može da bira više poslodavaca. Koliko najviše visokoškolaca može da radno angažuje?

Mašanović: Tako je. Može izabrati pet do sedam poslodavaca. Prijava visokoškolaca je sa 180 kredita koliko nosi Bečelor diploma, a za određena zanimanja je potrebno da ima 240 ili 300 kredita. O svim uslovima se vrlo precizno mogu informisati kroz uputstva koja imaju na uvid već tokom prijave. Znači, ako je, recimo, sporno nešto u vezi diplome, mogu se obratiti fakultetu u slučaju da je došlo do problema prilikom prijavljivanja na Zavod… Visokoškolci moraju da znaju da je nebitno da li će se prijaviti prvog ili posljednjeg dana, jer se rang lista mijenja cijelog mjeseca tokom kojeg traje prijavljivanje.

RB/BI: Koliko traje Stručno osposobljavanje i šta ono konkretno donosi mladom čovjeku – prije svega kada je riječ o sticanju prvog radnog iskustva?

Mašanović: Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci, od 15. januara do 15. oktobra. To je dobra prilika za mlade koji su završili fakultet da svoje znanje primijene u praksi i steknu iskustvo. Iako na većini fakulteta postoji mogućnost za sticanje i praktičnih znanja, radni angažman u firmi je potpuno drugačiji i, naravno, veći je nivo.

RB/BI: Da li se nakon završenog programa kandidatima povećavaju šanse za zaposlenje i koliko poslodavci zapravo koriste ovaj program kao način da pronađu buduće zaposlene?

Mašanović: Dobro je što dosta visokoškolaca ostaje da radi u firmi u kojoj su odradili Stručno osposobljavanje. Moje kolege i ja savjetujemo visokoškolce da se tokom tih devet mjeseci “pokažu”. Ako su već birali firmu u kojoj žele da odrade pripravnički, treba da ostave utisak, pa je velika vjerovatnoća da će ih poslodavci zadržati i nakon isteka roka. Ako se to, ipak, ne desi, kada završe osposobljavanje imaće radno iskustvo, što je odlična preporuka prilikom apliciranja za drugi posao, imajući u vidu da će u CV- u moći da navedu da su završili prvi, a važan korak karijernog puta. To im automatski stvara mnogo veću šansu za zaposlenje.

RB/BI: Postoje li u Baru obrazovni profili za kojima poslodavci posebno tragaju, odnosno profili za koje je teže pronaći mjesto za stručno osposobljavanje?

Mašanović: Uglavnom se radi o nekim specifičnim zanimanjima koja se, možda, u Baru ne traže. Kod Stručnog osposobljavanja je dobro što mladi ljudi nisu vezani za grad u kome žive, već mogu birati na nivou Crne Gore. Naravno, treba imati u vidu da je plata fiksna i da putni troškovi nisu plaćeni.  

RB/BI: Šta biste savjetovali mladim ljudima koji su završili fakultet, ali još nijesu imali priliku da steknu prvo radno iskustvo?

Mašanović: Prijavljivanje za ovaj program je počelo već u septembru, kada organizujemo radionice kroz koje dobiju korisne smjernice i uputstva. Ovaj program je odlična prilika da se znanje iz knjiga primijeni u praksi. Savjetujemo ih da se odmah po završetku fakulteta prijave, a onima koji su u dilemi da li da nakon završetka akademskog obrazovanja naprave pauzu, sugerišemo da to ne čine, već da odmah počnu da rade.

RB/BI: I za kraj – gdje zainteresovani mogu dobiti sve dodatne informacije i kome mogu da se obrate ukoliko imaju nedoumicu prilikom prijavljivanja?

Mašanović: S obzirom da je prijava onlajn, mogu se suočiti sa nekim preprekama, ali smo za sva pitanja i eventualne prepreke, tu mi svakog radnog dana od 8 do 14 sati. Pomoći ćemo koliko je u našoj moći, a ako ništa drugo, uputićemo ih kojoj instituciji da se obrate kako bi problem što brže bio riješen.

The post Mašanović: Stručno osposobljavanje je dobra prilika za uspješan početak karijernog puta first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca zainteresovanih za učešće u Programu stručno osposobljavanje, koje već trinaestu godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Prijaviti se mogu svi poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijavljivanje je otpočelo 16. septembra, traje mjesec – do 16. oktobra. Podvlačim da je prilikom prijavljivanja na sajt eUprave potrebno obratiti pažnju, jer su privatni i javni sektor razdvojeni.

RB/BI: Kakva su iskustva, da li se prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali, ili se nadate i novim?

Mašanović: Uglavnom su to naši partneri iz ranijeg perioda. Međutim, dosta je i novih, koji se već sedmicama raspituju o proceduri prijavljivanja i budućim obavezama. Ima i onih koji se ne snađu u toj proceduri. Ipak, to je neznatan broj, jer su, uglavnom već registrovani u sistemu eUprave kao učesnici drugih projekata i programa. U svakom slučaju, rado ćemo im pomoći. Svim radnim danima sam u Birou i zaista mi ne predstavlja problem da izađem u susret i dam smjernice za jednostavnu proceduru. Važno je, ipak, da nakon elektronske prijave dođu u Biro, kako bismo provjerili da li je to što je prijavljeno i odobreno.

RB/BI: Bilo bi dobro da objasnite, zbog onih koji su još uvijek u dilemi da li da se prijave, zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Najveći stimulans poslodavcima bi trebalo da bude što dobijaju radnu snagu željnu i spremnu da primijeni ono što su naučili tokom školovanja. Ovo je vid stručnog usavršavanja, ustvari, demonstracija znanja u praksi. Poslodavci dobijaju za rad voljne i orne mlade ljude, pri čemu im je jedina obaveza da nam jednom mjesečno dostavljaju izvještaje koji su potvrda da su radno angažovani visokoškolci redovno dolazili i prilježno obavljali radne zadatke. Sve ostale formalnosti i procedure su obaveza zaposlenih u Birou.

RB/BI: Podsjetimo, ima li poslodavac pravo da posredstvom ovog programa, radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od mogućnosti da mladim uposlenicima obezbijede mentora koji će ih uputiti u posao. Broj visokoškolaca diktira veličina firme – dešava se da jedna angažuje i pet visokoškolaca.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?

Mašanović: Bilo ih je i iz privatnog i iz javnog sektora. Međutim, s obzirom da se je prijava realizuje elekronskim putem, mi nemamo uvid u prijave iz javnog sektora. Svake godine nam se prijavi 100 do 130 poslodavaca za 200 do 230 radnih mjesta.

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Čim dođe septembar, viskoškolci pohrle u Biro rada. Razlog je što tada završavaju poslednje ispite, pa jedva čekaju da vide listu poslodavaca koji su u ponudi. Pritom se i obraduju što nisu teritorijalno vezani za Bar, već radnu praksu mogu da obavljaju u gradu po izboru. Naravno, napomenemo im da uz platu nemaju mogućnost da dobiju putne troškove.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se realizuje i kakva su iskustva?

Mašanović: Ono se obavlja elektronski. Prilikom prijavljivanja visokoškolci vide gdje su kod poslodavaca rangirani. Savjetujem ih da na to obrate pažnju, jer ako poslodavac traži tri lica, a oni su rangirani kao peti, sedmi, nužno je da „iskombinuju“ i da se „prebace“ kod poslodavca kod koga su prvi ili drugi na listi. Ključnu ulogu igra prosjek ocjena tokom studiranja.

RB/BI: Kako rješavate situaciju, pretopstavljam da ih je tokom proteklih 12 godina bilo, kada poslodavci i visokoškolci ostanu neupareni?

Mašanović: Spisak izađe najkasnije do kraja novembra, pa imamo priliku da tokom decembra, u saradnji sa poslodavcima, provjeravamo da li postoji mogućnost uparivanja. Najveći problem je ako na evidenciji nemamo lice sa studijskog programa za koji postoji potražnja od strane poslodavca. Ipak, pokušavamo da, u saradnji sa eUpravom i Zavodom za zapošljavanje dođemo do rješenja.

RB/BI: Pozabavimo se sada statistikom i onim što će, svakako, interesovati visokoškolce koji žele da se prijave – koliko njih, nakon devetomjesečne prakse, nastavi radni angažman kod istog poslodavca? Šta pokazuju iskustva iz prethodnih godina?

Mašanović: Ne bih se prilikom procjene rukovodila procentima, ali ću reći da ih je dosta. Pogotovo jer su visokoškolci ti koji biraju firme, pa je logično da se trude i žele da ostave dobar utisak. Sa druge strane, kada poslodavac vidi da je mladi čovjek zainteresovan, radan, spreman da uči, zadržaće ga u svom timu i poslije isteka devet mjeseci.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Mjesečna nadoknada za učesnike koji angažman završavaju 15. oktobra, je 450 eura. O eventualnim promjenama iznosa, informaciju ćemo dobiti iz resornog ministarstva.

RB/BI: Koje je radno vrijeme Biroa rada Bar kada vam se visokoškolci mogu obratiti ukoliko imaju neke nedoumice i pitanja?

Mašanović: Sa strankama radimo od osam do 14 sati. Iako nam visokoškolci već dolaze u želji da se informišu, ne možemo im dati precizne podatke, jer je prijava poslodavaca još uvijek u toku. Objasnimo im da procedura podrazumijeva dva koraka – provjera diplome i prijava kod Zavoda. Najviše ih uznemiri kada dođe do neke administrativne greške (pogrešno upisan matični broj ili ime i prezime). Međutim, takve greške se rješavaju u roku od nekoliko minuta. Za sada imaju obavezu da se redovno prijavljuju u Zavodu za zapošljavanje, a nakon 16. oktobra naša su vrata otvorena i spremni smo da pomognemo koliko god smo u mogućnosti.

RB/BI: Kada nova generacija visokoškolaca startuje na posao? Do ove godine je taj datum bio 15. januar.

Mašanović: Tako će biti i ovoga puta. Nova generacija počinje sa radnim angažmanom 15. januara, kada se i potpisuju ugovori. Poslodavac potom Zavodu dostavlja ugovore, na osnovu čega u Birou popunjavamo dokumentaciju koju prosljeđujemo Ministarstvu. Krajem januara bude gotov izvještaj za prvih 15 dana, kako bi već početkom februara dobili platu za pola mjeseca.

The post Počelo prijavljivanje poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu Stručno osposobljavanje, koje već 12-u godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Pravo da podnesu prijavu imaju poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijava se radi elektronskim putem, preko sajta e-Uprave, a traje do 16. oktobra, do podneva. Nakon obrade podataka i formiranja rang lista poslodavaca (za šta će biti potreban jedan dan), počinje prijava visokoškolaca. Uglavnom se prijavljuju poslodavci koji su učestvovali i ranijih godina, pa je potrebno samo  da otvore svoj nalog koji već postoji u evidenciji. Ako se prijavljuju po prvi put, moraju se registrovati na sajtu e-Upravu. Međutim, većina njih je, s obzirom da e-Upravu koriste za obračun plata, već registrovana, što olakšava proces. Kada se uđe na sajt, postoji „prozor“ Stručno osposobljavanje, čijim otvaranjem se upoznaju sa svim koracima koje treba slijediti za uspješno podnošenje prijave.

RB/BI: Kazali ste da se uglavnom prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali u projektu prethodinih godina. Bilo bi dobro da za one koji još uvijek razmišljaju da li da se prijave, objasnite zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Svakodnevno odgovaramo na brojne pozive sa upitima kakva je procedura, koje su njihove obaveze… Objasnimo im da je glavna obaveza da jednom mjesečno dostavljaju potvrdu da su visokoškolci redovno dolazili, jer im se na osnovu toga radi obračun plata. Kada govorimo o benefitima, poslodavci treba da imaju na umu da dobijaju mladu, obrazovanu radnu snagu željnu znanja, sa voljom da naučeno primjenjuju i u praksi. Što se tiče poslodavaca koji po prvi put žele da se uključe u projekat, uglavnom ih interesuje kakva je struktura na Birou.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od veličine firme, a neko je pravilo da se na dva visokoškolca rasporedi jedan mentor koji ih upućuje u posao. Mentor se i potpisuje na izvještaje koji svjedoče da je visokoškolac valjano obavljao posao.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina bili najbrojniji poslodavci?

Mašanović: U posljednje vrijeme se visokoškoci više odlučuju za rad u javnom sektoru.

RB/BI: Zašto „bježe“ od privatnog sektora?

Mašanović: Ne znam šta je razlog tome, posebno ako se zna da, ako se dobro pokažu, ostanu u radnom odnosu i poslije isteka devetomjesečne radne prakse. Ja nemam uvid u javni sektor, jer mi isključivo pratimo privatni sektor i prijave poslodavaca. Osim toga, na mjesečnom nivou pratim i rad visokoškolaca, jer imam priliku da popričam sa njima kada nam donesu izvještaj…

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Iako prilikom izbora firme, kompletnu proceduru rade online, dosta njih dođe do nas u Biro rada, sa željom da pita, posavjetuje se s nama, zamole nas da im damo više podataka o firmi koja im je u tom momentu interesantna. Mladi su danas veoma snalažljivi, preko sajtova lako dođu do podataka o firmama, a predmet interesovanja su im mahom one u kojima bi mogli da steknu praktično iskustvo i prošire znanje. Raspituju se i o kadru koje su te firme iznjedrile, nastoje da dođu do svih podataka (koliko su u prilici), pa bih rekla da ne prepuštuju ništa slučaju.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje i kakva su dosadašnja iskustva?

Mašanović: S obzirom da je uparivanje elektronsko, već nakon prijave u kojoj je naznačio za koju firmu je zainteresovan, visokoškolac ima uvid koliko ih se već prijavilo za to mjesto i kako je, s obzirom da je prosjek najbitniji, on rangiran. U slučaju da je neko drugi više rangiran, imajući u vidu da može da izabere čak sedam firmi, postoji prilika da se odluči za neku drugu.

RB/BI: Da li se ranijih godina dešavalo da neko od prijavljenih poslodavaca ili visokoškolaca ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se zato što kod podnošenja prijave postoje tri koraka. Na primjer, poslodavac u potrazi za visokoškolcem odredi da li želi nekog sa završenim fakultetom iz društvenih, tehničkih, prirodnih nauka… Drugi korak je da precizno odredi oblast, a treći studijski program. Dešava se da tu dođe do nekih neslaganja, ali se za neuparene otvori drugi krug. Odluku kod kog poslodavca žele da rade, mogu da mijenjaju dok ne istekne rok za prijavu, kada se gasi aplikacija koja omogućava učešće u projektu.

RB/BI: Da se ovaj projekat pokazao kao veoma uspješan, svjedoči i podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne prakse nastavilo radni angažman kod istog poslodavca.

Mašanović: To potvrđuje ono o čemu smo govorili – da se oni dosta raspitaju, pa idu ciljano ka odabiru poslodavca kod kojeg postoji šansa da produže angažman. Naravno, trude se, dokazuju, što im sve daje šansu da se nakon isteka praksene vraćaju na Biro rada.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Još uvijek je 450 eura. Ako bude izmjena, na vrijeme ćemo ih obavijestiti. Projekat počinje 15. januara. Poslodavac prije toga ima obavezu da sa visokoškolcem sklopi ugovor, na osnovu čega se pravi aplikacija za isplatu.  

The post Mašanović: Šansa za mlade da se usavrše, napreduju i zaposle first appeared on BARinfo.