RB/BI: Suzana, počnimo od, u ovom trenutku, najvažnije aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore  – kada je počelo i do kada traje prijavljivanje visokoškolaca i poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja?

Mašanović: U toku je prijava poslodavaca, koja je počela 15. septembra, a traje do 15. oktobra do 12 sati. Slijedi prijava visokoškolaca kja traje do 15. novembra.

RB/BI: Ko sve može da se prijavi za Program stručnog osposobljavanja? Da li je dovoljno da je kandidat stekao visoko obrazovanje ili postoje i dodatni uslovi?

Mašanović: Pravo na prijavu imaju lica koja su završila fakultet, nemaju radno iskustvo u tom zanimanju, kao i da se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

RB/BI: Koliko je važno da se visokoškolci prijave u predviđenom roku i šta se dešava ako propuste rok?

Mašanović: U momentu kada se zatvori onlajn aplikacija, ne postoji mogućnost naknadne prijave. Zato je bitno da se ispoštuje rok.    

RB/BI: Kako izgleda procedura prijavljivanja? Gdje se kandidat prijavljuje i da li je potrebno da dolazi u Biro rada ili se sve može završiti elektronskim putem?

Mašanović: Što se tiče prijave, ona je elektronska i vrši se posredstvoim čitača lične karte. Postoje određeni programi koji se moraju instalirati ali, bez obzira što se prijava i odabir poslodavaca obavljaju onlajn, visokoškolci se moraju fizički prijaviti na biro, jer je jedan od uslova za biranje poslodavaca da se nalaze na evidenciji.   

RB/BI: Šta je potrebno od dokumentacije i na šta posebno treba obratiti pažnju prilikom popunjavanja prijave?

Mašanović: Za prijavu na biro potrebne su lična karta i radna knjižica (u kojoj je evidentirano da lice ima stečeno visoko obrazovanje). Za onjaln prijavu je potreban čitač lične karte, što je praksa od prošle godine. Za taj korak se moraju samostalno snaći, jer mi ne radimo elektronske prijave.

RB/BI: Kada je riječ o poslodavcima – ko sve može da se prijavi za učešće u Programu? Da li su to samo kompanije ili i javne ustanove, nevladine organizacije i drugi poslodavci?

Mašanović: Na Javni poziv za poslodavce koji je u toku, mogu se prijaviti poslodavci iz privatnog i javnog sektora, a koji djelatnost obavljaju na nivou Crne Gore.

RB/BI: Na koji način se određuje broj korisnika koje jedan poslodavac može angažovati?

Mašanović: Poslodavci uglavnom znaju propozicije, a jedna je da moraju obezbijediti mentora za određeno zanimanje. Odluka je prepuštena poslodavcu koji, u odnosu na veličinu kompanije, radi procjenu koji broj visokoškolaca mu je potreban.

RB/BI: Šta se dešava nakon što se završe prijave? Kako visokoškolac dolazi do konkretnog poslodavca i radnog mjesta?

Mašanović: Još u toku onjaln prijave, kada dođe do tog, posljednjeg koraka, na red stiže odabir poslodavaca. Dok prijavljivanje traje, imaju mogućnost da vide kako su rangirani kod određenog poslodavca, jer se ono vrši na osnovu prosjeka. Visokoškolci biraju kod kog poslodavca žele da budu radno angažovani. Ubrzo nakon prijave izlazi rang lista na kojoj se vidi ko je sa kim uparen.   

RB/BI: Dakle, kandidat može da bira više poslodavaca. Koliko najviše visokoškolaca može da radno angažuje?

Mašanović: Tako je. Može izabrati pet do sedam poslodavaca. Prijava visokoškolaca je sa 180 kredita koliko nosi Bečelor diploma, a za određena zanimanja je potrebno da ima 240 ili 300 kredita. O svim uslovima se vrlo precizno mogu informisati kroz uputstva koja imaju na uvid već tokom prijave. Znači, ako je, recimo, sporno nešto u vezi diplome, mogu se obratiti fakultetu u slučaju da je došlo do problema prilikom prijavljivanja na Zavod… Visokoškolci moraju da znaju da je nebitno da li će se prijaviti prvog ili posljednjeg dana, jer se rang lista mijenja cijelog mjeseca tokom kojeg traje prijavljivanje.

RB/BI: Koliko traje Stručno osposobljavanje i šta ono konkretno donosi mladom čovjeku – prije svega kada je riječ o sticanju prvog radnog iskustva?

Mašanović: Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci, od 15. januara do 15. oktobra. To je dobra prilika za mlade koji su završili fakultet da svoje znanje primijene u praksi i steknu iskustvo. Iako na većini fakulteta postoji mogućnost za sticanje i praktičnih znanja, radni angažman u firmi je potpuno drugačiji i, naravno, veći je nivo.

RB/BI: Da li se nakon završenog programa kandidatima povećavaju šanse za zaposlenje i koliko poslodavci zapravo koriste ovaj program kao način da pronađu buduće zaposlene?

Mašanović: Dobro je što dosta visokoškolaca ostaje da radi u firmi u kojoj su odradili Stručno osposobljavanje. Moje kolege i ja savjetujemo visokoškolce da se tokom tih devet mjeseci “pokažu”. Ako su već birali firmu u kojoj žele da odrade pripravnički, treba da ostave utisak, pa je velika vjerovatnoća da će ih poslodavci zadržati i nakon isteka roka. Ako se to, ipak, ne desi, kada završe osposobljavanje imaće radno iskustvo, što je odlična preporuka prilikom apliciranja za drugi posao, imajući u vidu da će u CV- u moći da navedu da su završili prvi, a važan korak karijernog puta. To im automatski stvara mnogo veću šansu za zaposlenje.

RB/BI: Postoje li u Baru obrazovni profili za kojima poslodavci posebno tragaju, odnosno profili za koje je teže pronaći mjesto za stručno osposobljavanje?

Mašanović: Uglavnom se radi o nekim specifičnim zanimanjima koja se, možda, u Baru ne traže. Kod Stručnog osposobljavanja je dobro što mladi ljudi nisu vezani za grad u kome žive, već mogu birati na nivou Crne Gore. Naravno, treba imati u vidu da je plata fiksna i da putni troškovi nisu plaćeni.  

RB/BI: Šta biste savjetovali mladim ljudima koji su završili fakultet, ali još nijesu imali priliku da steknu prvo radno iskustvo?

Mašanović: Prijavljivanje za ovaj program je počelo već u septembru, kada organizujemo radionice kroz koje dobiju korisne smjernice i uputstva. Ovaj program je odlična prilika da se znanje iz knjiga primijeni u praksi. Savjetujemo ih da se odmah po završetku fakulteta prijave, a onima koji su u dilemi da li da nakon završetka akademskog obrazovanja naprave pauzu, sugerišemo da to ne čine, već da odmah počnu da rade.

RB/BI: I za kraj – gdje zainteresovani mogu dobiti sve dodatne informacije i kome mogu da se obrate ukoliko imaju nedoumicu prilikom prijavljivanja?

Mašanović: S obzirom da je prijava onlajn, mogu se suočiti sa nekim preprekama, ali smo za sva pitanja i eventualne prepreke, tu mi svakog radnog dana od 8 do 14 sati. Pomoći ćemo koliko je u našoj moći, a ako ništa drugo, uputićemo ih kojoj instituciji da se obrate kako bi problem što brže bio riješen.

The post Mašanović: Stručno osposobljavanje je dobra prilika za uspješan početak karijernog puta first appeared on BARinfo.

RB/BI: Suzana, koliko je trenutno nezaposlenih lica na evidenciji barskog Biroa rada?

Mašanović: Na Birou se trenutno nalazi 880 nezaposlenih lica, od kojih su 564 žene i 316 muškaraca.

RB/BI: Sigurna sam da će naše slušaoce, koji su u potrazi za poslom, interesovati kakav je postupak prijave na Biro?

Mašanović: Vrlo jednostavan. Prije nego dođu na Biro, poželjno je da kupe radnu knjižicu, koju treba ovjeriti u Građanskom birou. Nakon toga, sa popunjenom radnom knjižicom, ličnom kartom i diplomom treba da dođu na šaletr Biroa rada. Tamo se obavlja prvi razgovor i zakazuje informativni, kroz koji prolaze sva nezaposlena lica koja posao traže preko Biroa. Ključni faktor je konsultacija sa savjetnikom za posredovanje, kada se radi plan zapošljavanja i obavi intervju.

RB/BI: Aktivnost koja skoro deceniju i po privlači veliki broj mladih ljudi sa fakultetskom diplomom, ali bez posla, je Stručno osposobljavanje i usavršavanje. Kako je protekao posljednji ciklus prijave kandidata i poslodavaca i njihovo uparivanje?

Mašanović: Od 15. januara počeo je novi krug Stručnog osposobljavanja. Ugovor sa poslodavcima je potpisalo 145 lica. Obaveza poslodavaca je da nam na kraju mjeseca dostavljaju izvještaje o njihovom angažmanu, na osnovu čega se vrši obračun plata.

RB/BI: Šta je trenutno aktuelno u Zavodu za zapošljavanje? Na sajtu Zavoda su objavljeni konkursi pod okriljem mjera aktivne politike zapošljavanja. Šta to, u praksi, podrazumijeva?

Mašanović: Mjere aktivne politike zapošljavanja su obrazovanje i osposobljavanje, zatim podsticaj za zapošljavanje i direktno otvaranje novih mjesta. U okviru ovih mjera, Zavod planira da 2026. godine objavi 17 konkursa. U toku februara smo već imali četiri konkursa, od kojih su dva završena, a dva su još uvijek u toku. Ove godine je urađen i Katalog mjera u kojem su objedinjene sve naše aktivnosti. On se nalazi na sa sajtu Zavoda, pa se sva lica, koja svoj karijerni put vide u tom konkursu, mogu upoznati sa uslovima i procedurom izrade prijave. Ove godine, pri zapošljavanju, poslodavac može da zaposli lice na puno i na nepotpuno radno vrijeme. U Katalogu se nalaze sve važne informacije i instrukcije: iznosi koji se mogu dobiti, koji stepen obrazovanja je potreban, koje je vrijeme zapošljavanja, pa poslodavci, prilikom čitanja konkursa mogu da znaju šta da očekuju.

RB/BI: Koji konkursi su aktuelni ovih sedmica?

Mašanović: Trenutno su aktuelna još dva. Konkurs za izbor korisnika bespovratnih sredstava za samozapošljavanje, po programu podsticanja ženskog preduzetništva „START2GROW – Žene za zeleni klik“. Postoje dva načina prijave za žene koje odluče da pokrenu sopstveni biznis. U zavisnosti od visine sredstava koja žele da dobiju, može se kretati do 15.000 eura i to ako je namjena osnivanje zelenih digitalnih poslovnih subjekata. Za registraciju nekih drugih djelatnosti, postoji mogućnost da dobiju do 10.000 eura. Konkurs se zatvara 16. marta, u 14 časova. Već smo odradili jedan seminar, kako bi im približili sve uslove i pomogli u što većoj mjeri. Prijava nije komplikovana, a najbitnije je odratiti biznis plan, a neophodno je popuniti i dvije prijave koje su nalaze na konkursu. Primarni cilj ove godine je zapošljavanje što većeg broja žena i to, naročito, u preduzetništvu.

RB/BI: Kakvo je dosadašnje interesovanje?

Mašanović: Održali smo seminare u Baru, Budvi i Ulcinju, na kojima smo im predočili sve uslove i povoljnosti. Pred njima je još nekoliko dana da uputstva prenesu u biznis plan. Ima zaista lijepih ideja, potrebno im je samo malo hrabrosti da registruju firmu i počnu da se bave samostalnom djelatnošću. U toku je i Konkurs za realizaciju programa osposobljavanja korisnika materijalnog obezbjeđenja za sticanje prvog radnog iskustva „Ready to work“, koji traje do 19. marta, do 14 sati. Ovaj program će se realizovatu u trajanju od devet mjeseci, gdje će Zavod finansijsku podršku obezbijediti u trajanju od šest mjeseci. Učesnici će steći radno iskustvo za samostalno obavljanje poslova, shodno svojoj kvalifikaciji i to za prvo radno mjesto. Nadamo se da će se prijaviti značajan broj poslodavaca, kako bi im uputili nezaposlena lica sa naše evidencije.

RB/BI: Kao što sam u najavi Vašeg gostovanja kazala, bliži se sezona, a sa njom i zapošljavanje sezonskih radnika. Na koji način motivišete lica sa evidencije da se aktivno uključe u proces sezonskog zapošljavanja?

Mašanović: Prilikom prve prijave na Biro, u informativnim razgovorima ukazujemo im i prezentujemo koje su sve aktivnosti Zavoda. Na osnovu tih saznanja donose odluku šta ih najviše interesuje i za koja zanimanja su osposobljeni. Koleginice potom odrađuju jednodnevne ili dvodnevne seminare, ciljano rađene za sezonsko zapošljavanje. Sezona nam je blizu, a u susret njoj, 17. marta u 12 sati u prostorijama Biroa rada Bar održaće se mini sajam zapošljavanja. Pozivam sve zainteresovane, a naročito mlade koji, možda, prvi put traže posao, da saznaju koji su poslodavci uključeni, koja su to radna mjesta aktuelna tokom sezone.

RB/BI: Za kojim zanimanjima vlada najveće interesovanje nezaposlenih?

Mašanović: Najviše za trgovinu i ugostiteljsko-turistička zanimanja. Pripremu smo počeli na vrijeme da bi i nama bilo lakše kada dođe momenat raspisivanja oglasa i potražnje za radnim mjestima tokom ljeta.

RB/BI: Koja je donja starosna granica da bi se osoba mogla prijaviti za rad u toku sezone?

Mašanović: Sva lica sa navršenih 15 godina, a koja imaju ličnu kartu, mogu u Građanskom birou otvoriti radnu knjižicu i, uz saglasnost roditelja, zasnovati sezonski radni odnos.

RB/BI: Na kraju, podsjetimo koje je radno vrijeme Biroa rada Bar?

Mašanović: Radno vrijeme je od 8 do 14, sa pauzom od 11 do 11.30 časova. Dakle, svakog radnog dana smo na raspolaganju za sva pitanja, nedoumice, a vrata Biroa su otvorena za naše sugrađane koji su u potrazi za zaposlenjem. 

The post Mašanović: Zadovoljni smo učinkom aktivnih mjera zapošljavanja first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca zainteresovanih za učešće u Programu stručno osposobljavanje, koje već trinaestu godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Prijaviti se mogu svi poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijavljivanje je otpočelo 16. septembra, traje mjesec – do 16. oktobra. Podvlačim da je prilikom prijavljivanja na sajt eUprave potrebno obratiti pažnju, jer su privatni i javni sektor razdvojeni.

RB/BI: Kakva su iskustva, da li se prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali, ili se nadate i novim?

Mašanović: Uglavnom su to naši partneri iz ranijeg perioda. Međutim, dosta je i novih, koji se već sedmicama raspituju o proceduri prijavljivanja i budućim obavezama. Ima i onih koji se ne snađu u toj proceduri. Ipak, to je neznatan broj, jer su, uglavnom već registrovani u sistemu eUprave kao učesnici drugih projekata i programa. U svakom slučaju, rado ćemo im pomoći. Svim radnim danima sam u Birou i zaista mi ne predstavlja problem da izađem u susret i dam smjernice za jednostavnu proceduru. Važno je, ipak, da nakon elektronske prijave dođu u Biro, kako bismo provjerili da li je to što je prijavljeno i odobreno.

RB/BI: Bilo bi dobro da objasnite, zbog onih koji su još uvijek u dilemi da li da se prijave, zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Najveći stimulans poslodavcima bi trebalo da bude što dobijaju radnu snagu željnu i spremnu da primijeni ono što su naučili tokom školovanja. Ovo je vid stručnog usavršavanja, ustvari, demonstracija znanja u praksi. Poslodavci dobijaju za rad voljne i orne mlade ljude, pri čemu im je jedina obaveza da nam jednom mjesečno dostavljaju izvještaje koji su potvrda da su radno angažovani visokoškolci redovno dolazili i prilježno obavljali radne zadatke. Sve ostale formalnosti i procedure su obaveza zaposlenih u Birou.

RB/BI: Podsjetimo, ima li poslodavac pravo da posredstvom ovog programa, radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od mogućnosti da mladim uposlenicima obezbijede mentora koji će ih uputiti u posao. Broj visokoškolaca diktira veličina firme – dešava se da jedna angažuje i pet visokoškolaca.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?

Mašanović: Bilo ih je i iz privatnog i iz javnog sektora. Međutim, s obzirom da se je prijava realizuje elekronskim putem, mi nemamo uvid u prijave iz javnog sektora. Svake godine nam se prijavi 100 do 130 poslodavaca za 200 do 230 radnih mjesta.

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Čim dođe septembar, viskoškolci pohrle u Biro rada. Razlog je što tada završavaju poslednje ispite, pa jedva čekaju da vide listu poslodavaca koji su u ponudi. Pritom se i obraduju što nisu teritorijalno vezani za Bar, već radnu praksu mogu da obavljaju u gradu po izboru. Naravno, napomenemo im da uz platu nemaju mogućnost da dobiju putne troškove.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se realizuje i kakva su iskustva?

Mašanović: Ono se obavlja elektronski. Prilikom prijavljivanja visokoškolci vide gdje su kod poslodavaca rangirani. Savjetujem ih da na to obrate pažnju, jer ako poslodavac traži tri lica, a oni su rangirani kao peti, sedmi, nužno je da „iskombinuju“ i da se „prebace“ kod poslodavca kod koga su prvi ili drugi na listi. Ključnu ulogu igra prosjek ocjena tokom studiranja.

RB/BI: Kako rješavate situaciju, pretopstavljam da ih je tokom proteklih 12 godina bilo, kada poslodavci i visokoškolci ostanu neupareni?

Mašanović: Spisak izađe najkasnije do kraja novembra, pa imamo priliku da tokom decembra, u saradnji sa poslodavcima, provjeravamo da li postoji mogućnost uparivanja. Najveći problem je ako na evidenciji nemamo lice sa studijskog programa za koji postoji potražnja od strane poslodavca. Ipak, pokušavamo da, u saradnji sa eUpravom i Zavodom za zapošljavanje dođemo do rješenja.

RB/BI: Pozabavimo se sada statistikom i onim što će, svakako, interesovati visokoškolce koji žele da se prijave – koliko njih, nakon devetomjesečne prakse, nastavi radni angažman kod istog poslodavca? Šta pokazuju iskustva iz prethodnih godina?

Mašanović: Ne bih se prilikom procjene rukovodila procentima, ali ću reći da ih je dosta. Pogotovo jer su visokoškolci ti koji biraju firme, pa je logično da se trude i žele da ostave dobar utisak. Sa druge strane, kada poslodavac vidi da je mladi čovjek zainteresovan, radan, spreman da uči, zadržaće ga u svom timu i poslije isteka devet mjeseci.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Mjesečna nadoknada za učesnike koji angažman završavaju 15. oktobra, je 450 eura. O eventualnim promjenama iznosa, informaciju ćemo dobiti iz resornog ministarstva.

RB/BI: Koje je radno vrijeme Biroa rada Bar kada vam se visokoškolci mogu obratiti ukoliko imaju neke nedoumice i pitanja?

Mašanović: Sa strankama radimo od osam do 14 sati. Iako nam visokoškolci već dolaze u želji da se informišu, ne možemo im dati precizne podatke, jer je prijava poslodavaca još uvijek u toku. Objasnimo im da procedura podrazumijeva dva koraka – provjera diplome i prijava kod Zavoda. Najviše ih uznemiri kada dođe do neke administrativne greške (pogrešno upisan matični broj ili ime i prezime). Međutim, takve greške se rješavaju u roku od nekoliko minuta. Za sada imaju obavezu da se redovno prijavljuju u Zavodu za zapošljavanje, a nakon 16. oktobra naša su vrata otvorena i spremni smo da pomognemo koliko god smo u mogućnosti.

RB/BI: Kada nova generacija visokoškolaca startuje na posao? Do ove godine je taj datum bio 15. januar.

Mašanović: Tako će biti i ovoga puta. Nova generacija počinje sa radnim angažmanom 15. januara, kada se i potpisuju ugovori. Poslodavac potom Zavodu dostavlja ugovore, na osnovu čega u Birou popunjavamo dokumentaciju koju prosljeđujemo Ministarstvu. Krajem januara bude gotov izvještaj za prvih 15 dana, kako bi već početkom februara dobili platu za pola mjeseca.

The post Počelo prijavljivanje poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu Stručno osposobljavanje, koje već 12-u godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Pravo da podnesu prijavu imaju poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijava se radi elektronskim putem, preko sajta e-Uprave, a traje do 16. oktobra, do podneva. Nakon obrade podataka i formiranja rang lista poslodavaca (za šta će biti potreban jedan dan), počinje prijava visokoškolaca. Uglavnom se prijavljuju poslodavci koji su učestvovali i ranijih godina, pa je potrebno samo  da otvore svoj nalog koji već postoji u evidenciji. Ako se prijavljuju po prvi put, moraju se registrovati na sajtu e-Upravu. Međutim, većina njih je, s obzirom da e-Upravu koriste za obračun plata, već registrovana, što olakšava proces. Kada se uđe na sajt, postoji „prozor“ Stručno osposobljavanje, čijim otvaranjem se upoznaju sa svim koracima koje treba slijediti za uspješno podnošenje prijave.

RB/BI: Kazali ste da se uglavnom prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali u projektu prethodinih godina. Bilo bi dobro da za one koji još uvijek razmišljaju da li da se prijave, objasnite zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Svakodnevno odgovaramo na brojne pozive sa upitima kakva je procedura, koje su njihove obaveze… Objasnimo im da je glavna obaveza da jednom mjesečno dostavljaju potvrdu da su visokoškolci redovno dolazili, jer im se na osnovu toga radi obračun plata. Kada govorimo o benefitima, poslodavci treba da imaju na umu da dobijaju mladu, obrazovanu radnu snagu željnu znanja, sa voljom da naučeno primjenjuju i u praksi. Što se tiče poslodavaca koji po prvi put žele da se uključe u projekat, uglavnom ih interesuje kakva je struktura na Birou.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od veličine firme, a neko je pravilo da se na dva visokoškolca rasporedi jedan mentor koji ih upućuje u posao. Mentor se i potpisuje na izvještaje koji svjedoče da je visokoškolac valjano obavljao posao.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina bili najbrojniji poslodavci?

Mašanović: U posljednje vrijeme se visokoškoci više odlučuju za rad u javnom sektoru.

RB/BI: Zašto „bježe“ od privatnog sektora?

Mašanović: Ne znam šta je razlog tome, posebno ako se zna da, ako se dobro pokažu, ostanu u radnom odnosu i poslije isteka devetomjesečne radne prakse. Ja nemam uvid u javni sektor, jer mi isključivo pratimo privatni sektor i prijave poslodavaca. Osim toga, na mjesečnom nivou pratim i rad visokoškolaca, jer imam priliku da popričam sa njima kada nam donesu izvještaj…

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Iako prilikom izbora firme, kompletnu proceduru rade online, dosta njih dođe do nas u Biro rada, sa željom da pita, posavjetuje se s nama, zamole nas da im damo više podataka o firmi koja im je u tom momentu interesantna. Mladi su danas veoma snalažljivi, preko sajtova lako dođu do podataka o firmama, a predmet interesovanja su im mahom one u kojima bi mogli da steknu praktično iskustvo i prošire znanje. Raspituju se i o kadru koje su te firme iznjedrile, nastoje da dođu do svih podataka (koliko su u prilici), pa bih rekla da ne prepuštuju ništa slučaju.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje i kakva su dosadašnja iskustva?

Mašanović: S obzirom da je uparivanje elektronsko, već nakon prijave u kojoj je naznačio za koju firmu je zainteresovan, visokoškolac ima uvid koliko ih se već prijavilo za to mjesto i kako je, s obzirom da je prosjek najbitniji, on rangiran. U slučaju da je neko drugi više rangiran, imajući u vidu da može da izabere čak sedam firmi, postoji prilika da se odluči za neku drugu.

RB/BI: Da li se ranijih godina dešavalo da neko od prijavljenih poslodavaca ili visokoškolaca ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se zato što kod podnošenja prijave postoje tri koraka. Na primjer, poslodavac u potrazi za visokoškolcem odredi da li želi nekog sa završenim fakultetom iz društvenih, tehničkih, prirodnih nauka… Drugi korak je da precizno odredi oblast, a treći studijski program. Dešava se da tu dođe do nekih neslaganja, ali se za neuparene otvori drugi krug. Odluku kod kog poslodavca žele da rade, mogu da mijenjaju dok ne istekne rok za prijavu, kada se gasi aplikacija koja omogućava učešće u projektu.

RB/BI: Da se ovaj projekat pokazao kao veoma uspješan, svjedoči i podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne prakse nastavilo radni angažman kod istog poslodavca.

Mašanović: To potvrđuje ono o čemu smo govorili – da se oni dosta raspitaju, pa idu ciljano ka odabiru poslodavca kod kojeg postoji šansa da produže angažman. Naravno, trude se, dokazuju, što im sve daje šansu da se nakon isteka praksene vraćaju na Biro rada.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Još uvijek je 450 eura. Ako bude izmjena, na vrijeme ćemo ih obavijestiti. Projekat počinje 15. januara. Poslodavac prije toga ima obavezu da sa visokoškolcem sklopi ugovor, na osnovu čega se pravi aplikacija za isplatu.  

The post Mašanović: Šansa za mlade da se usavrše, napreduju i zaposle first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zavod za zapošljavanje organizuje obuku visokoškolaca, što se tokom proteklih godina pokazalo kao izvanredan stimulans za mlade ljude koji su okončali formalno obrazovanje. Prošlog petka (11. novembra) je počelo prijavljivanje visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu. Zbog čega je ove godine prijavljivanje počelo kasnije nego što je to uobičajeno?

Mašanović: Postojali su tehnički problemi u funkcionisanju eUprave, gdje se i radi prijava poslodavaca i visokoškolaca. Sve smetnje su otklonjene, pa prijavljivanje teče po ustaljenoj proceduri, tako da vjerujem da će cio proces biti na vrijeme završen. Prijavljivanje poslodavaca je završeno 9. novembra. Od 15. januara će kandidati početi da rade.

RB/BI: Ko ima pravo da se prijavi za učešće u Programu?

Mašanović: Visokoškolci sa stečenom diplomom. Nakon što dobiju diplomu potrebno je da je prijave, u Građanskom birou otvore radnu knjižicu i prijave se na Zavod za zapošljavanje. Sve ovo iz razloga što prilikom podnošenja elektronske prijave treba slijediti dva koraka koji se tiču provjere diplome i da li je kandidat evidentiran na Zavodu. Ističem da prilikom prijavljivanja na stranici eUprave za kadrove za lica koja žele da rade u prosvjeti ima važno obavještenje na koje treba da obrate pažnju. Naime, postoje dva modela – „tri plus jedan“ i „tri plus dva“. Po oba modela oni se prijavljuju sa osnovnim studijama koji nose 180 kredita. Ispod prijave postoji kvadratić gdje unose saglasnost da imaju završenu određenu školu, s obzirom da im je rad u prosvjeti potrebno najmanje 240 kredita.

RB/BI: Koje benefite ostvaruju poslodavci?

Mašanović: Veoma su zadovoljni programom. Dobijaju mlade ljude „iz klupa“, sa svežim znanjem, koji su željni novih iskustava i prakse. O tome najviše svjedoči što se iz godine u godinu prijavljuje isti broj poslodavaca.

RB/BI: Koje obaveze tokom devetomjesečne prake poslodavac mora da ispuni?

Mašanović: Prva obaveza je da sklopi Ugovor o stručnom osposobljavanju sa licem koje je kod njega raspoređeno i da (s obzirom da radni angažman počinje 15. januara) dostavi Zavodu na arhivu kako bi se podaci unijeli u sistem bazu. Tokom trajanja prakse u obavezi su da mjesečno dostavljaju izvještaje da su visokoškolci na posao dolazili redovno, uz precizno definisane podatke koje poslove su obavljali, jer na osnovu tih parametara radimo obračun.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: U zavisnosti od veličine firme ili kompanije. Po pravilu, na jedno ili dva lica dolazi po jedan mentor koji ih upućuje u posao.

RB/BI: Iz kog sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?

Mašanović: Najveća potražnja je vladala za ekonomistima. Najviše je bilo angažovanih u državnom sektoru, a nisu mnogo zaostajale ni veće, uspješne firme iz privatnog sektora.

RB/BI: Kakve su povratne informacije – jesu li mladi ljudi spremni da uče i rade?

Mašanović: Sa učesnicima u projektu sam u kontaktu na mjesečnom nivou, kada nam donose izvještaj. Zadovoljni su. Praksa će im u svakom slučaju koristiti i na nekom budućem poslu, ali i ako nakon devet mjeseci ostanu u istoj firmi.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca slijedi najkomplikovanji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje?

Mašanović: Ono se organizuje elektronski. Visokoškolci su ti koji biraju kod kojeg poslodavca žele da odrade stručno osposobljavanje. Prave listu od sedam poslodavaca. Prilikom rangiranja ključnu ulogu igra prosjek, tako da čim nekog poslodavca „obilježe“ kao interesantnog, imaju uvid u podatak koliko osoba je prijavljeno za to mjesto, te kako su rangirani na toj listi. Savjetujem ih da ako vide da su rangirani ispod trećeg mjesta, kombinuju i druge poslodavce kako bi im šansa za radnim angažmanom bila veća.

RB/BI: Šta se dešava ako visokoškolac na rang listi završi kao peti, a željeni poslodavac je iskazao potrebu za angažovanjem njih troje?

Mašanović: To je sistem eliminacije. Ne mora da znači da su svih pet kandidata stavili primarno tog istog poslodavca. Možda je on bio u kombinaciji od jednog do tri. Praksa, koja funkcioniše već godinama je da, ako na početku nije bilo uspješno, postoji i drugi krug kada se uparuju poslodavci koji su u prvom ostali bez visokoškolaca i visokoškolci koji nisu mogli da dobiju željenog poslodavca.

RB/BI: Iako je jasno da ste sve ozbiljno organizovali, da li se tokom proteklih deset godina desilo da neko od zainteresovanih za učešće u Programu stručnog osposobljavanja ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se. Ipak, bila su to neka specifična zanimanja za koje, možda, poslodavci nisu ni znali da postoje i da se nalaze u ponudi. Da približim – ne može poslodavac navesti da traži recimo ekonomistu. Mora da navede tačan studijski program za koji je zainteresovan.

RB/BI: Da se ovaj Program do sada pokazao kao veoma uspješan, svjedoči podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne obuke, nastavilo radni angažman kod poslodavca kod kojeg su završili praksu.

Mašanović: Visokoškolci su primijetili da ako se trude, ako su vrijedni i posvećeni, značajno raste šansa za nastavkom angažmana. To što im je ostavljena mogućnost da odaberu gdje će obaviti praksu daje im priliku da odaberu poslodavca o čijem se radu i potrebama unaprijed mogu raspitati.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce radno angažovane kroz Program stručnog osposobljavanja?

Mašanović: Po Odluci donešenoj u avgustu, iznosila je 450 eura. Mislim da se neće mijenjati, a o eventualnim izmjenama biće na vrijeme obaviješteni. Što se tiče plate, najvažnije je da poslodavac na vrijeme dostavlja izvještaje, jer se na osnovu njih rade obračuni. Rok za prijavu visokoškolaca je do 10. decembra do 12 sati.

The post Mašanović: Vrijedni i posvećeni imaju šansu da nakon prakse dobiju stalni posao first appeared on BARinfo.

Ovu mjeru aktivacije žena u skladu sa praksom Evropske unije, osmislila je Međunarodna organizacija rada, a realizuje se u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, na inicijativu resornog ministarstva i Evropske komisije, uz podršku Fonda za dobro upravljanje Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

“Institucionalni kapaciteti posljednje dvije godine usmjereni su na ublažavanje uticaja pandemije na tržište rada. Stope zaposlenosti i aktivnosti žena na tržistu rada sistematski su niže nego za muškarce, a sa pandemijom su se stope nezaposlenosti i neaktivnosti žena znatno povećale usljed obaveza brige o porodici”, kazala je Ines Pajović, nacionalna projektna koordinatorka Međunarodne organizacije rada.

Ona je istakla da se specifičnost intervencije ogleda u grantovima za brigu o djeci i aktivaciju za žene sa jedne i subvencijama u visini 50-70% bruto zarade tokom obuke prema poslodavcima, sa druge strane.

„Sama mjera u skladu je sa praksom i preporukama Evropske unije“, objasnila je Pajović.

O implementaciji mjera i otvorenom pozivu za iskazivanje interesovanja, govorio je Milutin Vučinić, pomoćnik direktora Centra za mjere aktivne politike zapošljavanja i podsticaj preduzetništva u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore.

Vučinić je istakao da ovaj poziv važi za poslodavce iz privatnog sektora koji djelatnost obavljaju na teritoriji opština Budva, Bar, Ulcinj, Kotor, Tivat i Herceg Novi, a podrazumijevaju realizaciju obuke na radnom mjestu.

„Obuka na radnom mjestu predviđena je za žene starosti od 25 do 49 godina, sa djecom predškolskog uzrasta, prijavljenim na evidenciju nezaposlenih lica, nakon marta 2020. godine ili koje su se nakon tog datuma prijavile na evidenciju nezaposlenih. Javni poziv poslodavcima je otvoren, prijavu na poziv mogu podnijeti poslodavci koji su registrovani za obavljanje djelatnosti na teritoriji navedenih opština, a uslov je da redovno izmiruju doprinose i zarade po osnovu socijalnog osiguranja, da u periodu od tri mjeseca prije raspisivanja poziva nijesu smanjivali broj zaposlenih i da imaju radnike od najmanje tri godine radnog iskustva, tj. trenare koji će sprovoditi obuku“, objasnio je Vučinić.

On je istakao da je Zavod za zapošljavanje kroz realizaciju ovog projekta finansijski podržao poslodavce.

„Učešće Zavoda u finansiranju opravdanih troškova obuke na radnom mjestu zavisi od broja učesnica programa i na mjesečnom nivou iznosi 300 eura po učesnici. Ova sredstva će se isplaćivati mjesečno unazad, a nakon podnošenja dokaza o isplaćenim zaradama, porezima i doprinosima za socijalno osiguranje za zaposlene učesnice od strane poslodavca. Finansijsko učešće u realizaciji obuke na radnom mjestu, koja će se izvoditi u trajanju od tri mjeseca iznosi 900 eura, a obuci u trajanju od šest mjeseci 1.800 eura po učesnici“, istakao je.

Vučinić je dodao da je obuka na radnom mjestu u trajanju od tri mjeseca predviđena za učesnice koje se susrijeću sa određenim preprekama u zapošljavanju, nakon čega poslodavci potpisuju ugovor u trajanju od šest mjeseci, dok se za učesnice čija će obuka na radu trajati šest mjeseci potpisuje ugovor o radu na 12 mjeseci.

Javni poziv poslodavcima je otvoren i trajaće do 22. marta ove godine do 15 časova.

„Pozivam sve poslodavce iz pomenutih opština da se bliže upoznaju sa ovim projektom. Na sajtu ZZZCG se mogu informisati o svim uslovima i načinima podnošenja prijave. Kroz ovu izuzetnu šansu mogu doprinijeti povećanju zapošljivosti nezaposlenih žena sa evidencije ZZZ koje pripadaju ovoj ciljnoj grupi“, zaključio je Vučinić.

Savjetnica za aktivne mjere zapošljavanja u Birou rada Suzana Mašanović je istakla da je cilj projekta da se ženama koje imaju malu djecu, a imaju znanja i predznanja, omogući obuka kojom će usavršiti svoje znanje i mogućnosti kako bi se lakše zapošljavale.

„Bitno je da žene znaju da će u toku ovog projekta imati potpunu podršku Zavoda- novčanu nadoknadu u toku projekta, nadoknadu za djecu da im se plati vrtić i putne troškove. Bitno je da je područna jedinica Zavoda za zapošljavanje u Baru već počela sa ženama koje se nalaze na evidenciji i pripadnice su ove ciljne grupe. Svaki savjetnik za posredovanje će lično odraditi sa njom neki novi plan kako bi vidjeli kakve su im mogućnosti, kolika su to djeca, da li imaju šansu da se priključe obuci, imaju li mogućnost da se djeca upišu u vrtić…“, kazala je Mašanović.

Ona je istakla da će se ovom obukom, u zavisnosti da li će trajati tri ili šest mjeseci, kasnije moći da ostvare staž od šest do 12 mjeseci.

„Bitno je da u ovom pozivu pridobijemo što više poslodavaca, da sa njima dogovorimo kakve bi obuke mogli da odrade, uklopimo žene u te obuke i da ih što više pripremimo za tržište“, istakla je Mašanović.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, u Baru se nalazi oko 110 žena koje odgovaraju ciljnoj grupi ovog projekta.

Podršku projektu dala je i potpredsjednica Opštine Bar mr Tanja Spičanović.

The post Prezentovan projekat uključivanja žena sa djecom predškolskog uzrasta na tržište rada first appeared on BARinfo.

Podsjetimo, Opština Bar je prije nekoliko godina inicirala, pokazalo se, izuzetno važan i kvalitetan program razvoja preduzetništva. Ubrzo nakon toga, startovao je i projekat koji se realizuje sa ciljem stimulisanja i podrške u razvoju ženskog preduzetništva.

Intervencija „Podrška razvoju ženskog preduzetništva: Snažne žene- snažan Bar“ realizuje se u sklopu projekta „World of Work in Montenegro: Paving the Road to Recovery“, kojeg sprovodi Međunarodna organizacija rada, uz finansijsku podršku Fonda za dobro upravljanje Vlade Velike Britanije i Britanske ambasade.

Glavni ciljevi intervencije „Snažne žene- snažan Bar“ su smanjenje nezaposlenosti žena, osnaživanje ženskog preduzetništva na lokalnom nivou, unapređenje neformalne edukacije žena u oblasti poslovnih vještina, podsticanje motivacije i jačanje samopouzdanja nezaposlenih žena, promocija inovativne politike zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta, te pružanje doprinosa socio-ekonomskom razvoju lokalne zajednice posredstvom partnerstva za zapošljavanje.

Intervenciju sprovodi Lokalno partnerstvo za zapošljavanje (LPZ), savjetodavno tijelo Opštine Bar zaduženo za praćenje lokalne politike zapošljavanja, kao i kreiranje i sprovođenje lokalnih inicijativa kojima se podstiče zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa. Ovo tijelo je sastavljeno od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. Članovi LPZ-a su Milena Gaćina (Sekretarijat za privredu Opštine Bar), Suzana Mašanović (Zavod za zapošljavanje- Biro rada Bar), Jelena Rovčanin (JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola), Anita Radulović (DOO „RACC“), Azra Aljošević (DOO „Kalamper“), Milena Marović (DOO „Allegra Montenegro“), Ivana Tomašević (NVO „Business Start up Centar“) i Marko Đelović (NVO „Caritas“). Predsjednica LZP-a je mr Tanja Spičanović, potpredsjednica Opštine Bar.

Prije nekoliko dana u Dvorcu kralja Nikole održana je centralna prezentacija projekta, a gošće Radio Bara u emisiji „Sunčanom stranom ulice“, u ime partnerskih organizacija, bile su Suzana Mašanović iz Biroa rada Bar i Milena Marović iz kompanije „Allegra Montenegro“.

„Htjeli smo da pomognemo ženama da dobiju ‘vjetar u leđa’. Osnovni ciljevi intervencije su da dođe do smanjenja nezaposlenosti kod žena, osnaživanje ženskog preduzetništva, unapređenje neformalne edukacije kod te populacije, ali i da motivišemo žene i utičemo na njihovo samopouzdanje kako bi same pokrenule biznis. Uz to, nastojaćemo da im pomognemo inovativnim idejama. Na osnovu svega ovoga, jasno je da cilj lokalnog partnerstva sa učesnicima iz raznih oblasti i sfera, jeste da ženama koje imaju neku ideju, damo podstrek da je razviju u djelo“, objašnjava Mašanović.

Članovi partnerstva su, kako podvlači Milena Marović iz uspješne kompanije „Allegra Montenegro“, stručnjaci u svojim oblastima, pa tako ženama prilikom osnivanja biznisa mogu ponuditi dragocjenu pomoć.

Obije sagovornice se slažu da svjedočimo da ograničene prilike, kada je zapošljavanje žena u pitanju, i dalje karakterišu društva poput našeg. Iako se posljednjih godina predano radi na prevazilaženju stigme i daje prilika ženama da budu aktivne učesnice u društvenim zbivanjima, muškarci su, kada govorimo o zauzimanju glavnih pozicija u sferi biznisa, i dalje dominantni.

„Ipak, postoje pomaci, situacija je znatno bolja nego ranije. Upravo ovakvi projekti doprinose osvješćivanju žena i jačanju potrebe za nezavisnošću. Na centralnoj promociji projekta, uspješne žene preduzetnice su ispričale kako su započele i uspjele u sopstvenom biznisu. Nadam se da su njihova pozitivna iskustva motivisala i druge žene da se uključe u projekat“, ističe Marović.

Intencija je da žene postanu samosvjesne, angažovane, da se edukuju i, na kraju, da se smanji nezaposlenost.

Dobro zamišljeni koncept ima korake od kojih se ne odstupa. Trenutno najvažniji, za koji je ostalo još vrlo malo vremena je da se do 14. februara zainteresovane prijave na sajt Opštine Bar, gdje je objavljen Javni konkurs (online prijavom ili lično u Građanskom birou). Isključivo žene koje budu izabrane da prođu obuku, decidne su naše sagovornice, dobiće priliku da podnesu biznis- plan i da dobiju sredstva.

Popunjeni prijavni obrazac, koji može da se preuzme sa sajta Opštine Bar ili u Građanskom birou, korisnice putem mail-a šalju na adrese lpz@bar.me ili lpzbar202@gmail.com ili ga preuzmu u Građanskom birou. Barijeru ne predstavlja ni ako zainteresovane trenutno nemaju konkretnu ideju za razvoj biznisa, jer praksa pokazuje da im se ona može razviti i tokom obuke.

„Nakon prijave, potencijalne korisnice će biti pozvane na intervju, a njih 30 će dobiti priliku da pohađaju petodnevnu obuku u hotelu ‘Princess’. Pomoć mogu očekivati i u izradi biznis plana“, kaže Marović.

Od 15. do 18. februara sve žene koje su podnijele zahtjev biće pozvane na intervju, kada će moći da prikažu ideju i planove, ukoliko su ih već samostalno razradile.

„Već 21. februara će na sajtu Opštine biti objavljena imena izabranih za pohađanje obuke. U toku obuke biće im pojašnjeno na koja sredstva mogu da računaju, jer projekat podrazumijeva dodjelu isključivo onih za koja tim procijeni da su opravdana. Sve polaznice će dobiti po 50 eura za troškove tokom trajanja obuke“, kaže Mašanović.

Žene koje se prijave za učešće u projektu ne moraju da razmišljaju o detaljima koji se tiču prijave biznisa, s obzirom da u partnerstvu imaju stručnjake iz brojnih oblasti koji će im pomoći u vezi sa svim detaljima koji se tiču registracije biznisa, a sve troškove koje nameće taj proces, mogu pokriti iz dobijenih sredstava.

Povoljnost je i što, ako biznis ne bude uspješan, učesnice projekta ne moraju da vrate dobijena sredstva. To je još jedan od razloga zbog čega članovi savjetodavnog tijela zaduženog za praćenje lokalne politike zapošljavanja vjeruju da će se veliki broj žena odlučiti da iskoristi priliku, uz napomenu da “sredstva moraju da se opravdano utroše  isključivo na izdatke predviđene biznis planom“.

Ohrabrujuće je i što će odmah po dobijanju sredstava i pokretanju poslovanja, preduzetnice dobiti mentorsku podršku.

„Trudićemo se da im tokom jedne godine(koliko projekat traje) na svako pitanje damo valjan odgovor… Poslije obuka i izrade biznis planova, učesnice do 18. marta moraju u elektronskoj formi da predaju plan. Do 23. marta biće objavljeno ko je dobio mogućnost da na osnovu podrške razvoju ženskog preduzetništva razvija biznis. Imaće period od nekoliko dana da se, nakon potpisivanja ugovora, registruju“, objasnila je Suzana Mašanović.

U Opštini Bar će 11. februara biti organizovan još jedan Info dan na kojem će zainteresovane žene imati mogućnost da od članova stručnog tima dobiju odgovore na sva pitanja i nedoumice kao i smjernice. 

I

The post Snažne žene- snažan Bar, čvrsta karika razvoja preduzetništva first appeared on BARinfo.

Izvještaj o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2021/22. godinu usvojen je na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore.

Na sjednici je konstatovano da su za ovaj ciklus Programa poslodavci pokazali izuzetno veliko interesovanje, što je rezultiralo oglašavanjem 12.500 radnih mjesta za stručno osposobljavanje, dok je ukupan broj lica sa stečenim visokim obrazovanjem koji su se prijavili za učešće u Programu 2.847.

S obzirom na to da 195 lica, nakon prvog kruga povezivanja poslodavaca i korisnika, nije dobilo poslodavca, a imajući u vidu da je ostao veliki broj oglašenih slobodnih radnih mjesta, organizovan je i drugi krug prijavljivanja potencijalnih korisnika Programa. Nakon sprovedenog drugog kruga, još 44 korisnika su dobili poslodavca, odnosno, priliku da se stručno osposobljava u 2022. godini dobilo je ukupno 2.723 visokoškolca.

Ukupan broj korisnika  koji nijesu dobili priliku da učestvuju u Programu u ovom ciklusu je 151, što iznosi 5,25% od ukupnog broja prijavljenih lica sa fakultetskom diplomom.

Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Poslodavci su dužni da korisnicima pruže osposobljavanje u skladu sa Programom stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, dok kontrolu sprovođenja osposobljavanja obavlja stručni tim zadužen za realizaciju Programa.

“Cilj programa je da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, vještina i kompetencija. Program treba da doprinese i smanjenju nezaposlenosti mladih, sa kojim se suočava čitava Evropa, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike”, podsjeća savjetnica za mjere Aktivne politike zapošljavanja u Birou rada Bar, Suzana Mašanović. Ona objašnjava da će precizni podaci o broju radno angažovanih korisnika biti poznati tek nakon potpisivanja ugovora između poslodavaca i visokoškolaca, koje će biti organizovano u januaru.

Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja visokoškolaca se tokom proteklih 11 godina pokazao kao vrlo uspješan, s obzirom na to da je oko 50% korisnika nastavilo radni angažman i nakon njegovog završetka, što je, nesumnjivo, značajan doprinos smanjenju nezaposlenosti ove populacije.

The post Od januara novi ciklus Programa stručnog osposobljavanja first appeared on BARinfo.

Od 15. septembra do 15. oktobra traje prijavljivanje poslodavaca zainteresovanih za učešće u programu.

Savjetnica za aktivne mjere zapošljavanja u Birou rada Bar Suzana Mašanović, objašnjava da pravo da se prijave imaju svi poslodavci iz privatnog i javnog sektora, s tim da oni iz privatnog prijave obavljaju posredstvom Biroa rada (preko kancelarija u gradovima gdje im se nalazi sjedište), a poslodavci iz javnog sektora preko Uprave za kadrove. Iz godine u godinu broj zainteresovanih raste.

“Prošle godine nam je odziv poslodavaca bio zaista veliki. To je, vjerujem, zbog toga što su uvidjeli da u trajanju od devet mjeseci imaju priliku da uposle obrazovane, mlade ljude, pune elana i želje za sticanjem dodatnih vještina u praksi. Shvatili su da su to osobe čije je znanje svježe i dragocjeno. Poslije elektronske prijave poslodavci moraju dostaviti obrazac E-1 Birou rada, na osnovu kojeg se prijava obavlja. I visokoškolci imaju isključivo riječi hvale za ovaj program”, sa zadovoljstvom priča Mašanović.

Za isplatu radno angažovanih visokoškolaca, a na osnovu izvještaja o učinku kojeg poslodavac dostavlja krajem svakog mjeseca, zadužen je ZZZ CG. U zavisnosti od veličine firme, obima posla i mogućnosti obezbjeđenja mentorstva (za svakog visokoškolca), poslodavac ima pravo da angažuje i po nekoliko visokoškolaca različite struke.

Visokoškolci će mogućnost da se prijave za učešće u ovom programu imati od 15. oktobra do 15. novembra.

“Pravo da se prijave imaju svi koji su završili fakultet. Prijave se vrše sa Bečelor diplomom (završene specijalističke studije nijesu uslov). Jedan od uslova je da se nalaze na evidenciji Biroa rada. Oni koji su diplomu stekli van Crne Gore, moraju je nostrifikovati. Potom se obavlja ponovna provjera diplome. I visokoškolci se prijavljuju on line. Za sve upite, nedoumice ili eventualne probleme, mogu doći do Biroa rada Bar i obratiti mi se”, navodi Mašanović.

Nakon prijava slijedi najkomplikovaniji dio posla- uparivanje.

“Posljednjih godina taj proces počinje formiranjem rang liste koja se pravi na osnovu prosjeka ocjena koje je visokoškolac imao. Tako on, odmah po prijavljivanju, ima uvid na kom je mjestu u tom momentu rangiran i koliko je realna šansa da dobije posao za koji je aplicirao. Prilikom prijave treba obratiti pažnju i na studijske programe, jer često fakultet može imati i preko 20 različitih programa (kao što je recimo slučaj sa Ekonomskim fakultetom)”, ukazuje savjetnica.

Da se Program stručnog usavršavanja i osposobljavanja visokoškolaca pokazao veoma uspješnim, svjedoči i podatak da oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne prakse, nastavi radni angažman kod poslodavca kod kojeg su završili praksu.

“Poslodavcu je u interesu da zadrži vrijednu, sposobnu, ambicioznu, školovanu mladu osobu, punu elana i predanu poslu. Svjedoci smo da je diploma prvi korak, tu se obrazovanje ne zaustavlja”, podvlači Mašanović.

Visokoškolci dobijaju nadoknadu u visini od 50% od prosječne zarade u Crnoj Gori. Zarada se uplaćuje direktno na njihove žiro-račune. Prilikom sklapanja ugovora između poslodavaca i visokoškolaca, koji se potpisuje u januaru, korisnici donose potvrdu od banke da imaju otvorene žiro-račune. Isplata je redovna, desetog u mjesecu.

The post Program stručnog usavršavanja visokoškolaca biće realizovan i ove godine first appeared on BARinfo.

“Za učešće u Programu mogu se prijaviti poslodavci iz privatnog i javnog sektora koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore. Prijave za poslodavce iz privatnog sektora podnose se područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje- Birou rada, prema sjedištu poslodavca i preko portala eUprave. Poslodavci iz javnog sektora prijave za učešće u Programu podnose Upravi za kadrove i preko portala eUprave”, objašnjava savjetnica za mjere Aktivne politike zapošljavanja (APZ) Suzana Mašanović u Birou rada Bar.

Korisnici za obavljanje stručnog osposobljavanja dobiće priliku za prijavu nakon isteka rokova za prijavu poslodavaca.

“Pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje”, saopštila je Mašanović.

Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.

Poslodavci su dužni da korisnicima pruže osposobljavanje u skladu sa Programom stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, dok kontrolu sprovođenja osposobljavanja obavlja stručni tim zadužen za realizaciju Programa.

“Cilj programa je da olakša prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada kroz pružanje mogućnosti za dodatno sticanje znanja, vještina i kompetencija. Program treba da doprinese i smanjenju nezaposlenosti mladih, sa kojim se suočava čitava Evropa, kao i da pruži smjernice ustanovama visokog obrazovanja u koncipiranju upisne politike”, podsjeća savjetnica.

Program se pokazao kao vrlo uspješan, s obzirom na to da je oko 50% korisnika nastavilo radni angažman i nakon njegovog završetka, što je, nesumnjivo, značajan doprinos smanjenju nezaposlenosti ove populacije.

The post Objavljen Javni poziv za učešće poslodavaca u Programu stručnog osposobljavanja first appeared on BARinfo.