Vesna Šoškić: Još intenzivnije radimo jer nas obavezuje naša uloga kao javnog servisa i medija

Radio Bar danas slavi 41-vi rođendan. Tim povodom sa direktoricom naše medijske kuće Vesnom Šoškić razgovarala je Vjera Knežević Vučićević.

RB: Ravno godina je prošla od kada smo sa ovog istog mjesta pozdravile slušaoce i čestitale 40. rođendan našem radiju. S obzirom da ta vremenska distanca nije posebno duga, tada ništa nije upućivalo da će se desiti stvari kojima danas svjedočimo, pošast koja cijeli svijet pomjera iz temelja, pa time i krucijalno utiče na rad Radio Bara… Okolnosti su uticale da izgleda kako je prošlo mnogo više vremena i što svakako utiče i na različitost atmosfere, ali i okolnosti u kojima se ovoga puta iz našeg studija obraćamo javnosti. Ne bih da zvučim fatalistički, niti želim da pesimizam makar i provijava kroz naš današnji razgovor, ali, priču o koranavirusu je nemoguće izbjeći. Za slavlje, na način na koji smo to navikli u nekim srećnijim i mirnijim vremenima, biće dana…

VŠ: Tačno prije godinu, na ovom istom mjestu, razgovarali smo u slavljeničkoj atmosferi i duhu. Tada smo imali i poseban povod – 40 godina rada, četiri decenije nakon što se Radio Bar, dva dana nakon velike katastrofe 15. aprila, oglasio i emitovao u etar prvu vijest i od tada je stalno sa svojim slušaocima i u njihovoj službi. Taj veliki jubilej obilježili smo dostojno njegovoj veličini i značaju, uz brojne sadržaje tokom aprila i tokom cijele prošle godine, uz druženje sa svim bivšim kolegama, osnivačima Radija, svima koji su gradili i razvijali ovu medijsku kuću, produkcijom dva dokumentarna filma, publikacijom, kao trajnim svjedočanstvima o životu Radija od početka do danas i brojnim drugim svečanostima. Ove godine, 41. rođendan naše medijske kuće obilježili bi i u redovnim okolnostima našom malom internom proslavom i sigurno ne bi bilo ni ovog razgovora u studiju, da nas ovaj trenutak i ono što se danas dešava upravo nije podsjetio na to tragično vrijeme kada je Bar i Crnu Goru pogodio zemljotres, kada je nastradalo preko stotinu ljudi, od čega gotovo polovina u našem gradu, i kada se rodio Radio Bar. Po svjedočenju mnogih koji su doživjeli to vrijeme, uz veliku solidarnost svih građana bivše Jugoslavije, bio je jedino svijetlo u tugom i strahom zavijenom gradu. To mu je dalo neizbrisiv pečat i odredilo sudbinu, a danas, nakon 41 godine ponovo se, ali ovoga puta i čitav svijet, suočava sa nesrećom koju je izazvao Koronavirus. Svijet jeste stao, zaustavljen je život u mnogim segmentima, ali ne i u Radio Baru. Naprotiv, mi još intenzivnije radimo. Na to nas obavezuje naša uloga kao javnog servisa i medija koji u svakom trenutku, posebno u onim najtežim, mora biti u službi građana i sa njima. Na to nas još više obavezuje i dug prema prošlosti. Ono što je Radio Bar značio u aprilu i mjesecima nakon 1979. godine, je i zalog za budućnost i za sve ono što nas tek očekuje. Radio je i prije pojave Koronavirusa kod nas, od prvih mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), a tome ima skoro 35 dana, počeo da radi po drugačijem režimu. I dalje od 7 do 19 sati, i radnim danima i vikendom, ne skraćujući program niti vremenski, niti ga redukujući kvalitativno i sadržinski, već naprotiv. Naravno, program je modifikovan i prilagođen novonastalim okolnostima.

RB: Koliko je bilo komplikovano organizovati posao u vanrednim okolnostima?

VŠ: Mi smo se, kao i druge institucije, suočili sa obavezom da obezbijedimo zaštitnu opremu i sprovedemo higijenske mjere u trenutku kada je upravo to, maske, rukavice i dezinfekciona sredstva bilo najdeficitarnija roba, ne samo kod nas, nego i u svijetu. Dio novinara i ostalih kolega, zbog kontakata sa članovima porodica koji su bili u inostranstvu, morali su ostati kod kuće. Poštujući preporuke NKT, omogućeno je i majkama koje imaju djecu do 11 godina da ostanu sa njima. Bio je, prirodno, prisutan i strah, jer naš posao zahtijeva kontakte i stalnu komunikaciju sa ljudima, odlaske na teren. I pored toga, vrlo brzo smo se organizovali, oni koji su ostali kod kuće svakodnevno rade, takođe, koristeći internet snimaju i šalju priloge, priređuju brojne intervjue, a bilo je i onih poput tebe, koja si uprkos tome što imaš dvoje djece do 11 godina i što si mogla da iskoristiš pravo da ostaneš kući, pokazala spremnost da radiš i dolaziš na posao.

RB: Kakve su bile reakcije kolega kada je odlučeno da i pored toga što velika većina firmi radi po potpuno drugačijem režimu, novinari, voditelji i ton- majstori dolaze na posao? U odgovoru na prethodno pitanje kazala si da smo svi radno angažovani.

VŠ: Reakcije kolega su uglavnom bile onakve kakve i treba da budu, a to je da je, posebno u ovakvim okolnostima, rad medija neupitan. Isto kao što je to ljekara, komunalaca, prodavaca u marketima, Vojske, Policije, Službe zaštite, Crvenog krsta, Vodovoda i svih drugih vitalnih službi društva. To smo svi, uostalom, morali da znamo i kada smo se opredjeljivali da se bavimo novinarstvom. To jeste ona teža strana ovog posla, ali ja mislim i stimulativnija po duh, karakter i razvijanje ličnosti u pravom smislu.

RB: Važno je istaći, iako sam sigurna da naši slušaoci to vrlo dobro znaju, da smo i u ovim vanrednim okolnostima uspjeli da organizujemo rad Radija, i pored toga što nijesmo u mogućnosti da priređujemo naše najslušanije emisije na način na koji su navikli, nimalo ne zaostajemo u smislu pravovremenog informisanja, aktuelnih gostiju iz raznih sfera… štaviše, često djeluje da je program još bogatiji i sadržajniji… Da ne budemo subjektivni, kakve su reakcije i povratne informacije slušalaca i čitalaca našeg portala Bar Info?

VŠ: Naše emisije ne mogu da u ovom trenutku imaju onu klasičnu formu, što je normalno, jer mnoge institucije i preduzeća ne funkcionišu i ne rade, sadržaj emisija nije kao u redovnim okolnostima, ali program jeste još sadržajniji i bogatiji, a tome najveći doprinos daju upravo kolege koje se svakodnevno smjenjuju u programu, a njih je za sada samo četvoro i dežuraju po šest sati u živom programu. Ja ih moram pomenuti i odati im priznanje i zahvaliti se na tome. To su Nemanja Janković, Ilija Kovačević, Brankica Mandić i Maja Tomović, a od ove nedjelje, nakon izolacije, priključila si im se i ti. Svakog radnog dana se realizuje emisija na albanskom jeziku i to uživo koju uređuju i vode Serveta Kacić i Drane Marvučić. Naravno, tu su i naši tonski i televizijski snimatelji i montažeri – Adi Karađuzović, Zoran Milošev, Vasko Vukotić, Vanja Orlandić i Milo Perović, koji je upravo sada za miksetom, u živom programu. Nemamo klasične emisije, ali su obrađene sve teme iz svih sektora društvenog života kojima se inače bavimo – informativa, obrazovanje, kultura, NVO sektor, OSI populacija, poljoprivrednici, privreda, onako kako to priliči ovom trenutku. Počeli smo, od onih čiji glas je u okolnostima pandemije Koronavirusa najvažniji, a to su ljekari. Imali smo brojna gostovanja uživo, telefonskim putem, ljekara raznih struka, prvenstveno epidemiologa i svih drugih, koji su izuzetno stručno i kompetentno informisali naše slušaoce i čitaoce našeg portala o svim nepoznanicama vezanim za Koronavirus. Takođe, uputili smo važne preporuke svih članova opštinskog Tima za zaštitu i spašavanje, koji u kontinuitetu radi od početka epidemije, na čelu sa predsjednikom Opštine i rukovodiocem Tima, Dušanom Raičevićem. Stalno smo u kontaktu sa opštinskim Timom, i uz predsjednika Raičevića, u našem programu uživo su gostovali svi članovi Tima i govorili na sve važne teme, svako iz svog domena. To su, prije svega, Komunalno preduzeće, Komunalna policija, Vodovod, Služba zaštite, Vojska, Centar bezbijednosti, Crveni krst, Uprava pomorske sigurnosti, koji zaista, u ovom trenutku odrađuju ogroman i vrlo važan posao za naše sugrađane. Da se vratim na sami početak pandemije i ove krize, svakodnevno smo imali, mislim da smo po tome bili jedinstveni, uključenja dežurnih ljekara iz Bolnice i Doma zdravlja i imali pravovremeno sve informacije o eventualno broju zaraženih, o licima koja su u samoizolaciji i karantinu i koja su pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom. Sve do trenutka dok preporuka NKT nije bila da sve informacije idu jedino sa tog mjesta. Komunicirali smo i ostvarili uključenja uživo poznatih psihologa, neuropsihijatara, povezali se sa našim građanima na raznim kontinentima u dijaspori, koji su nas informisali putem Skajpa ili telefonskim uključenjima o situaciji u zemljama u kojima žive i zdravlju naših Barana. Čuli smo naše poznate sportiste, muzičare, izvještavali o svim humanitarnim aktivnostima i donacijama naših sportista, privrednika, iseljenika, provjerili smo kakvo je stanje u svih 12 mjesnih zajednica barske opštine, koje su potrebe svakog našeg stanovnika, razgovarali sa ključnim djelatnicima kulture i obrazovanja u našem gradu, koji su i u ovom periodu aktivni na on line platformama, čuli što umni i mudri ljudi preporučuju, kako se nositi sa iskušenjima i tragikom ove situacije i ovog trenutka. Uključili smo i sve vjerske poglavare, jer vjera je u ovakvim situacijama bitan oslonac, sjetili se naših uglednih sugrađana, koji su nekada upravljali Opštinom i u nekim drugim, teškim okolnostima, čuli njihove savjete, koji su dragocjeni u ovom trenutku, ostvarili smo uživo kontakt sa našim slušaocima… Prenosimo u potpunosti preko Radija i našeg portala Bar Info sve aktivnosti i preporuke NKT, Vlade, a uživo smo, dva puta dnevno, prenosili pres-konferencije Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra, a sada, svakog dana u 17 sati prenosimo zajedničku pres-konferenciju ova dva važna tijela. Čuli smo i iskustva naših sugrađana oboljelih od koronavirusa, na sreću izliječenih, medicinskih radnika, trudnica, porodilja, kojima nije lako u ovakvoj situaciji, prezentirali sa kakvim se problemima u doba korone suočavaju maslinari i uopšte poljoprivredni proizvođači, nevladine organizacije, OSI populacija, koja je posebno ranjiva kategorija, roditelji djece sa posebnim potrebama… Kako nema emisija u klasičnoj formi, sva ova problematika je obrađena i gotovo je nemoguće pobrojati ko je sve gostovao u našem programu, o čemu smo sve izvještavali, koje smo sve priloge odradili…  Naglasila bih da je uživo odrađeno preko 200 intervjua. Uz to, od 15. marta do 16. aprila na našem sajtu je objavljeno 474 priloga, odnosno više od 14 dnevno, u prosjeku, s tim što u to nijesu uračunate servisne informacije, koje su postavljene na slajder, niti one koje su zahtijevale da budu sastavljene od nekoliko vijesti, poput čestitki, obavještenja iz raznih službi, ili raznih izvora o istoj temi. Bilježimo i podatak da je najviše priloga na našem sajtu objavljeno 16. marta, čak 31, zahvaljujući radu urednika sajta Željka Milovića i webmastera Dragana Marovića. Informacije su se smjenjivale nenormalnom brzinom, možda mnoge nijesu, nažalost, stizale do naših čitalaca, jer su toliko brzo prelazile naslovnu stranu.

RB: Možda je to i neki rekord, kad se malo smiri ova situacija, trebalo bi povesti računa i o tome.

VŠ: To je sigurno rekord u periodu od pojave koronavirusa, a vjerovatno će biti rekord i ubuduće, ukoliko se situacija, ne daj Bože, ne pogorša, pa i ovaj rekord bude oboren. Poređenja radi, u redovnim okolnostima, na našem sajtu dnevno u prosjeku objavljujemo od šest do osam priloga. To dovoljno govori koliko su novinari Radio Bara dobro, kvalitativno i kvantitativno, odradili posao u ovim vanrednim okolnostima. Reakcije čitalaca i slušalaca su dobre, a pridobili smo i nove, o čemu svjedoče naši dežurni novinari, koji su u direktnom kontaktu sa brojnim slušaocima tokom programa uživo.

RB: Upravo smo čuli koliko su naše kolege vrijedne, a da li su zaposleni sigurni pod krovom Radio Bara? Ko pomaže u tome da sačuvamo zdravlje?

VŠ: Uspjeli smo od samog početka da obezbijedimo potrebna dezinfekciona sredstva i zaštitnu opremu i sproveli pojačane higijenske mjere, a pomogli su nam u tome opštinski Tim za zaštitu i spašavanje, koji je uvijek spreman da iz svog logističkog centra izdvoji dio opreme za našu medijsku kuću. Na samom početku pandemije koronavirusa, dio zaštitnih maski obezbijedile su nam i poklonile žene iz NVU “Žene Bara”, Vlada Crne Gore je u dva navrata pomogla sve lokalne emitere u Crnoj Gori, pa i našu medijsku kuću. Preduzeće Komunalne djelatnosti dezinfikovalo je naše radne prostorije, stari prijatelj naše kuće, Zoran Nikitović, vlasnik kompanije “Hemosan” je takođe obezbijedio zaštitne maske. Na tome smo svima posebno zahvalni u ovoj situaciji, pogotovo što je to zaista deficitarna roba, ne samo kod nas nego i u svim zemljama svijeta. Moram da istaknem i kolegu Iva Gojnića, menadžera marketinga i referenta za nabavke, koji se svo ovo vrijeme zaista trudi da nabavi svu zaštitnu opremu potrebnu za zaposlene i koji je svakodnevno dežurao ispred apoteka, prodavnica, rizikujući svoje zdravlje kako bi nabavio opremu i dostavio je svim kolegama. On ove godine obilježava 30 godina rada u radiju i to će biti dio jedne male interne proslave, nadamo se, kada se sve ovo završi. Moram da kažem da rade i zaposleni u administraciji, koji se svakodnevno smjenjuju. Čak i u ovom periodu krize, održana je elektronska sjednica Savjeta Radio Bara. Radili smo i radimo na mnogim važnim aktima i dokumentima, a koleginica, novinarka Ivanka Leković je osim novinarskih, obavljala i druge poslove. 

RB: U prvim sedmicama od uvođenja mjera, javnost se divila kako su ih prozvali „tihim herojima“- ljekarima i medicinskom osoblju od čije stručnosti i posvećenosti, posebno u ovom trenutku, zavise naši životi. Nedugo potom postali smo svjesni značaja i hrabrih volontera, pripadnika lokalnih službi zaštite, komunalaca, prodavaca, apotekara, bankarskih službenika… Trebalo je da prođe neko vrijeme, pa su se sjetili i novinara. Da se vratimo opet na naš angažman, koliko smatraš da je pravovremena, tačna informacija važna u ovom trenutku? Naši slušaoci su navikli tokom ovih više od četiri decenije da vjeruju Radio Baru.

VŠ: Vratiću se na to, ali samo prije toga da pomenem, u prethodnom dijelu razgovora nijesam pomenula jednu važnu činjenicu koja nam je značajno tehnički olakšala posao u ovom periodu. Sveli smo sve intervjue i gostovanja na telefonska uključenja i u tom smislu pokazala se veoma značajnom oprema koju nam je TIKA donirala prije tri godine. Naši slušaoci znaju da je tehnika Radio Bara tada u potpunosti obnovljena. Tada su tehničari koji su montirali opremu sugerisali da ona ima mogućnost da uživo u program uključimo više sagovornika. To se pokazalo izuzetno dobrim i to smo, upravo u ovom trenutku, stavili u funkciju. To je odradio šef naše tehnike, izuzetno stručno lice, Novak Brajović, tako da sada uživo, iz studija, možemo komunicirati sa više sagovornika i na taj način odrađivati i emisije, telefonskim putem. To je ogromna olakšica i prednost u ovoj situaciji kada moramo izbjegavati komunikaciju sa više ljudi.

Da se vratimo na pitanje, pravovremena i tačna informacija je uvijek važna, a u ovakvim okolnostima je od neprocjenjivog značaja. Oni koji do sada nijesu, evo imaju priliku, ilustrativnu i nedvosmislenu, da shvate značaj javnih servisa i lokalnih javnih emitera, što je prepoznato od naših institucija i zato i jeste uslijedila sva ova pomoć i podrška. Zamislite da smo se i mi utopili u moru neprovjerenih i lažnih informacija, kakvim su podlegle mnoge medijske kuće, ne samo u zemlji, nego i u okruženju, pa se takve informacije šire i putem društvenih mreža i danas govorimo o pogubnim posljedicama tzv. fake news ili infodemiji. U vremenu ozbiljne krize javnog zdravlja činjenice su neuporedivo važnije, a laži nesagledivo opasnije nego ikad, kako pročitah nedavno u jednom analitičnom tekstu. Javni servisi, lokalni javni emiteri u tom smislu u potpunosti opravdavaju svoje postojanje, a tačnim i provjerenim informacijama u ovakvim okolnostima spašavaju živote i pomažu svim službama, institucijama i svim dobronamjernicima da zajedno izađemo iz ove krize na najbolji mogući način i sa što manje žrtava. Radio Bar jeste navikao svoje slušaoce na objektivnost i tačnu informaciju, tome smo uvijek posvećeni, a sa posebnim senzibilitetom, naravno, u ovom trenutku.

RB: Neposredno prije izbijanja pandemije koronavirusa, po drugi put si dobila povjerenje Savjeta koji te je odabrao za direktoricu Radio Bara. Našu medijsku kuću vodićeš i naredne četiri godine. Da li će korona trajno osujetiti neke planove, ili su oni samo stavljeni „na čekanje“?

VŠ: Ne možemo tačno projektovati što će se desiti, jer razvijanje i tok epidemije, kao što vidimo, ne mogu da predvide ni stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, a ekonomsku situaciju ne mogu ni eksperti za privredu i ekonomiju tačno da planiraju, ali sve ovo što se dešava, ukoliko se dobro završi, a nadamo se da hoće, ne samo da neće usporiti, nego naprotiv, ubrzaće naše aktivnosti i planove na osavremenjivanju programa, mijenjanju ustaljene šeme i prilagađavanju trendovima. U prethodne četiri godine mog mandata bili smo fokusirani na kompletnu obnovu i unaprjeđenje tehničkih uslova rada, razvoj i redizajniranje našeg portala Bar Info, formiranje specijalizovanog, sportskog sajta Sport Bar, unaprijeđenje dopisništva TV CG i naših video-priloga na Bar Infu u HD formatu. Zato mislim da ćemo sada morati malo više da se posvetimo samom programu, programskoj šemi, sadržajima i načinu na koji ćemo ih plasirati slušaocima. Zašto sam rekla da će to biti sve ubrzano, ako se sve, nadam se, dobro završi? Zato što smo u ovoj krizi znatno ojačali, srčanije se, to je moj utisak, pristupilo poslu, atmosfera je mnogo pozitivnija, radna i dinamična, još mnogo više nego što je to u redovnim okolnostima.

RB: Iako smo pod stresom…

VŠ: Ali to je onaj dobar stres koji nas podstiče da što bolje i što više radimo, a naravno i družimo se ovdje, u Radio Baru, u skladu sa preporukama NKT o minimumu prisustva ljudi, ali uvijek nas je tu makar troje-četvoro. Radio je u ovoj situaciji, po ko zna koji put, pokazao svoju vitalnost i prednost kao medij koji najbrže može da prenese informaciju i koji ima taj najintimniji i najprijateljskiji dodir sa slušaocima. Sve je to, ponavljam, podiglo radni elan, raspoloženje, kreativnost i već formiralo neke konture kako na najbolji način raditi u budućnosti.

RB: Koliko će pandemija koronavirusa uticati na poslovanje Radio Bara, ili je i tu prerano da dajemo neke ozbiljne prognoze i projektujemo šta će se desiti?

VŠ: Kriza će se, sasvim sigurno, odraziti i na ekonomiju i standard građana i poslovanje svih preduzeća, pa i medijskih kuća i to na globalnom nivou. Naravno, ta nestabilna finansijska situacija, kakva će biti, koliko će naši građani, sva preduzeća i svi zaposleni, snositi posljedice, zavisiće, prije svega, od nadležnih institucija, prvenstveno Vlade Crne Gore koja se do sada, od početka krize, to moramo priznati svi, pa čak i oni vječiti oponenti i skeptici, izuzetno dobro nosi sa cijelom ovom teškom situacijom, čak mnogo bolje od mnogih razvijenijih zemalja u Evropi i svijetu. Zato vjerujemo da će i set i paketi svih ekonomskih mjera koje je do sada preduzela i koje će, vjerujem, preduzeti i u budućnosti, sanirati posljedice po poslovanje mnogih firmi, da će voditi računa o svakoj opštini, o svakom privrednom preduzeću, pa i medijima, i da ćemo uspjeti da ovu krizu prevaziđemo sa što manje loših posljedica na egzistenciju i standard svih građana, a prije svega, da je na najbolji način prevaziđemo kada je riječ o zdravlju svih nas.

RB: Na kraju ovog razgovora, koja je tvoja poruka sugrađanima?

VŠ: Svih ovih dana od početka krize, to je već više od mjesec što se tiče nas u Crnoj Gori, stalno čujemo poruke i od nadležnih i od svih javnih i društvenih radnika i svih institucija da ostanemo kući, da poštujemo socijalnu distancu, da održavamo pojačanu higijenu. To je nešto što se sada već podrazumijeva i što mislim da je većina naših građana prihvatila. Nadam se da ćemo se tih higijenskih mjera i u nekom budućem periodu, kad prestane koronavirus i dalje pridržavati. Skrenula bih pažnju na još jednu činjenicu- šta je nama još donijela ova pandemija koronavirusa? Vidjeli smo i bili u situaciji da čujemo i ugledne i umne ljude i o nekim dobrim aspektima ove pandemije, jer smo se okrenuli nekim drugim vrijednostima. Ja bih u tom smislu uputila poruku, da osim ove higijene sprovedemo i higijenu naših duša, naših postupaka, da preispitamo naše vrijednosti, da vidimo čiji smo i čega postali robovi, i da ovu krizu doživimo i kao neku opomenu, bez obzira da li smo ateisti ili teisti. U svakom slučaju, ona može biti velika opomena, da postanemo prije svega bolji ljudi. Jer, koronavirus može i sjutra da prestane, ali ovaj svijet se neće spasiti ukoliko ne dođe do te katarze na opštem nivou. To bi bila neka moja poruka za kraj.

Našim kolegama čestitam 41. rođendan Radio Bara, uz želje za dobro zdravlje i uspjeh naše medijske kuće u narednom periodu. Svim našim slušaocima još jednom želim dobro zdravlje i da poštuju sve mjere i da iz ovoga izađemo sa što manje posljedica.

Share.

Comments are closed.