Vlada Crne Gore je na 176. sjednici, kojom je u prvom dijelu predsjedavao premijer Duško Marković, a u drugom potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu i odlučila da dokument dostavi Skupštini Crne Gore radi donošenja po skraćenom postupku.
Konstatujući da je pandemija koronavirusa šok za ekonomiju cijelog svijeta, da je tokom protekla dva mjeseca stala cijela svjetska ekonomija, te da praktično nema države čija ekonomija ne trpi Crna Gora je pristupila prilagođavanju novim okolnostima.
„Ovo što mi radimo rade gotovo sve zemlje svijeta – prilagođavaju budžet novim okolnostima“ – saopštio je na sjednici, i na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade ministar finansija Darko Radunović.
Na sjednici je ocijenjeno da Vlada ulazi u rebalans sa dobrim rezultatima 2019. odlučna da, uprkos smanjenju prihoda, servisira sve obaveze, obezbijedi redovne plate, penzije i socijalna davanja, nastavi usklađivanje penzija, snažno podrži privredu i preduzetnike i nastavi kapitalne razvojne projekte.
Procjene Ministarstva finansija da će direktne strane investicije sa 7 odsto BDP-a u 2019, pasti na 5,4 odsto u ovoj godini, da će izvorni prihodi budžeta biti manji za 349,37 miliona eura, odnosno 17 odsto te da u ovoj godini planirani nivo deficita budžeta iznosi 335,89 miliona eura odnosno 7,3 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani.
Realni pad BDP-a usljed pandemije koronavirusa u ovoj godini se procjenjuje na 6,8 odsto, dok se u 2021. godini očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.
Vlada je, shodno rebalansu budžeta, utvrdila Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o zaduživanju za 2020. godinu u kojoj su definisana nedostajuća sredstva i načini finansiranja budžeta tako što će, pored depozita, nedostajuća sredstva od 338 miliona eura biti obezbijeđena kroz zaduženje na međunarodnom i domaćem tržištu. Usvojena je i Informaciju o polaznim osnovama za pregovore sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za zaključenje aranžmana za „Dopunski zajam za finansiranje razvojne politike – otpornost fiskalnog i finansijskog sektora“ i utvrđen je Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2019. godinu.
Utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata s Izvještajem sa javne rasprave. U raspravi je saopšteno da će se predloženim odredbama unaprjediti proces donošenja planskih dokumenata u periodu do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, produžiti rok za njegovu izradu i obezbijediti donošenje po regionima, za područja nacionalnih parkova i područja pod zaštitom UNESCO. Definisani su izuzeci za koje objekte glavni državni, odnosno glavni gradski, arhitekta ne daje saglasnost na idejna rješenja, kao i redefinisani objekti za koje glavni gradski arhitekta daje saglasnost. Istaknuto je da će se unaprijediti proces legalizacije bespravnih objekata i stvoriti zakonski uslovi za ponovno prijavljivanje za legalizaciju bespravnih objekata koji se nalaze na orto-foto snimku. Pored ostalog, uveden je obavezan stručni ispit za vršenje poslova ovlašćenog inženjera, s tim da je sadašnjim nosiocima licenci priznato stečeno pravo, a uvedena je obaveza kontinuiranog stručnog usavršavanja uz propisivanja ukidanja licence ako se ne postigne minimalni broj bodova koji se dobijaju za usavršavanje. Preciznije su definisane nadležnosti urbanističko-građevinske inspekcije, a dio njihovih nadležnosti koji se odnosi na privremene i pomoćne objekte prenijet je u nadležnost komunalne inspekcije.
Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o finansiranju upravljanja vodama. Razlog za njegovo donošenje sadržan je u potrebi kontinuiranog unapređenja zakonodavnog okvira i omogućavanja što efikasnijeg modela upravljanja vodnim resursima, a s tim u vezi, i unapređivanja i sistema funkcionisanja finansiranja upravljanja vodama. Izmjenama je predviđeno da se naknada za korišćenje vode plaća i za njeno korišćenje u izuzetno povoljnim prirodnim uslovima, korišćenjem hidroakumulacija, a obračunava se osim prema zapremini (m³) hidroakumulacije ili njenog dijela utvrđenoj tehničkom dokumentacijom, i prema „korisnoj“ površini (m²) povremeno plavljenog zemljišta, i to prema razlici površina vodenog ogledala akumulacije (m² ) pri maksimalnoj i biološki minimalnoj zapremini akumulacije utvrđenoj tehničkom dokumentacijom.
Vlada je donijela Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Lokalne studije lokacije „Mihinja” u Podgorici s Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi. Ocijenjeno je da su izmjenama i dopunama LSL, kojima su integralno sagledani i analizirani svi elementi namjene i organizacije korišćenja prostora, stvoreni uslovi za izgradnju i podsticanje daljeg razvoja šireg područja. Takođe, obezbjeđeni su uslovi za valorizaciju toga prostora, uz poštovanje smjernica koje proizilaze iz zakonske regulative i svih dokumenata koji se odnose na zaštitu prirode i kulturnog nasljeđa.
Usvojen je Izvještaj o završenim pregovorima o zaključivanju Sporazuma između Vlade Grne Gore i Vlade Republike Francuske o aktivnostima Francuske razvojne agencije, institucije „Proparco“ i „Expertise France“ u Crnoj Gori. Vlada je prihvatila tekst Sporazuma čiji je cilj da precizira pravila koja se primjenjuju na aktivnosti Grupe AFD i Ekspertise France i osnivanje predstavništva u Crnoj Gori. Njime se definišu naročito pravni, poreski i finansijski uslovi koji se primjenju na status i aktivnosti Grupe AFD i Expertise France i njenog predstavništva u Crnoj Gori.
Usvojen je Izvještaj o javnim nabavkama za 2019. godinu. Izvještaj je koncipiran tako da daje jasan pregled ciljeva politike javnih nabavki, zakonodavnog okvira, prikaza podataka o sprovedenim javnim nabavkama u 2019. godini kao i aktivnosti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Podaci ukazuju da su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama u 2019. godini ugovorili ukupno 715,649,738.91 eura nabavki, od čega su javne nabavke 608,224,346.53 eura i nabavke električne energije i uglja 107,425,391.96 eura. Učešće nabavki i javnih nabavki imaju značajno učešće u bruto društvenom proizvodu (BDP) u Crnoj Gori, sa učešćem nabavki u 2019. godini od 14,58 odsto BDP-a i učešćem javnih nabavke od 12,39 odsto BDP-a. Posebno je naglašeno da, u odnosu na uporedne podatke javnih nabavki u prethodnim godinama, 608 miliona javnih nabavki u Crnoj Gori u prethodnoj godini predstavlja najveći iznos koji je realizovan kroz ovaj sistem od 2007. godine od kada se prati oblast javnih nabavki. Najveći broj postupaka sproveden je putem otvorenog postupka, kao najtransparentnijeg postupka kojim se ostvaruje najveći nivo konkurencije u iznosu od 83,46 odsto. Broj postupaka sprovedenih putem nabavke male vrijednosti je 13,18 odsto, hitne nabavke 2,87 odsto i pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje 0,43 odsto. Posebno je značajan podatak u dijelu kreiranja preduslova za jači ekonomski razvoj, da u sistemu javnih nabavki dominiraju sa 90 odsto domaći ponuđači.
Vlada je utvrdila Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva rada i socijalnog staranja. Ukupan brojbroja radnih mjesta ostao je nepromijenjen, tako da su Ministarstvu utvrđena službenička i namještenička radna mjesta za 120 izvršilaca, koliko je definisano i sada važećim Pravilnikom.
Vlada je donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o otvaranju graničnog prelaza Virpazar za međunarodni jezerski putnički saobraćaj s obzirom na to da je na zajedničkoj sjednici Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije, održanoj 3. jula 2018. godine, zaključen Sporazum između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Ckla (Crna Gora) – Zogaj (Republika Albanija) za međunarodni putni i jezerski putnički saobraćaj na kojem će se, nakon izgradnje graničnog prelaza i povezivanja putnog pravca obavljati ulazno/izlazna jezerska i putna granična kontrola.
Usvijen je Izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje aneksa Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima.
U dokumentu je navedeno da su pregovori vođeni u Sarajevu 11. i 12. marta ove godine rezultirali parafiranjem četiri aneksa sporazuma kojima su određene lokacije budućih zajedničkih graničnih prelaza. U Crnoj Gori će biti zajednički granični prelazi Vraćenovići – Deleuša, na putnom pravcu Nikšić – Bileća i Šćepan Polje – Hum na putnom pravcu Plužine – Foča dok će u BiH biti zajednički granični prelazi Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi i Klobuk – Ilino Brdo na putnom pravcu Trebinje – Nikšić.
Zajedničkim graničnim prelazima olakšaće se i ubrzati promet putnika i robe i ostvariti znatne uštede.
Vlada je utvrdila Osnovu za vođenje pregovora o zaključivanju Protokola o određivanju tromeđne granične tačke između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. U dokumentu se navodi da je, budući da je Crna Gora veoma posvećena rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora o državnoj granici sa susjednim državama jedan je od značajnijih prioriteta naše zemlje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, koji će doprinijeti unapređenju dobrosusjedskih odnosa i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Navodi se da odnosi Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom i Republikom Hrvatskom predstavljaju pozitivan primjer dobrosusjedske i prijateljske saradnje, a regionalni kontekst kojima teže dodatno ih povezuju i upućuju na još sadržajniju i intenzivniju saradnju. Ministarstvo unutrašnjih poslova, shodno Zakonu o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, pripremilo je Protokol o određivanju tromeđne granične tačke između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u cilju njegovog zaključivanja. U skladu sa tim na sastanku predstavnika Zajedničke stručne grupe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, 27 – 29. novembra 2019. godine, u Igalu, utvrđene su na terenu koordinate tromeđe koje u Gauss – Krigerovoj projekciji iznose: Y = 6.536.393,44 m i X = 4.712.490,62 m.
Vlada je utvrdila Nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Andrijevica s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 radnih dana. Cilj izrade Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Andrijevica, definisan Programskim zadatkom, je da se odredi prostor posebne namjene za potrebe odbrane – izgradnje kompeksa kasarne „Miljan Vukov Vešović“ na osnovu inicijative Ministarstva odbrane i da se predvidi prostor za izgradnju planinarskog doma u zahvatu Prostornog plana posebne namjene „Bjelasica – Komovi“, a na osnovu inicijative Opštine Andrijevica.
Vlada je dala saglasnost na Odluku o pokretanju postupka davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera na području Nacionalnog parka Durmitor koju je donio Upravni odbor Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore. Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Durmitor, za period 2019 – 2023. godina određeno je 15 lokacije i objekti privremenog karaktera koje zainteresovana pravna i fizička lica mogu postaviti na osnovu utvrđenih urbanističko – tehničkih uslova. Veći broj ovih objekata treba postaviti na zemljištu u državnoj svojini, u cilju obogaćivanje turističke ponude na području Nacionalnog parka Durmitor, kao značajne turističke destinacije. Takođe, zadužen je direktor JP za nacionalne parkove CG da zaključi anekse ugovora za 2020. godinu sa zakupcima koji su koristili lokacije na zemljištu u toku 2019. godine, na području NP Skadarsko jezero za period 2017-2019. godine i na području NP Lovćen za period 2017-2019. godine, za lokacije koje su prepoznate i novim Programima privremenih objekata za područje NP za period 2020- 2024. godina. Aneksi ugovora važiće do 31.12.2020. godine, a nakon toga lokacije će se izdati nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja u skladu sa donešenim Programima privremenih objekata za područje NP za period 2020-2024. godine.
Na predlog Premijera Vlada je, u skladu sa zaključcima sastanka predsjednika Vlade i čelnika Unije pomoraca, formirala Koordinaciono tijelo za pomorce.
Imajući u vidu potrebu da pitanja koja se odnose na pomorce budu što sveobuhvatnije analizirana i, shodno tome, predložena konkretna rješenja, prepoznata je i potreba da se kroz interresorsku saradnju pristupi sistemskom rješavanju pitanja koja se odnose na status pomoraca i unapređenju statusa.
Zadatak Koordinacionog tijela je da u najkraćem roku predloži rješenja za pitanja koja se odnose na mjere koje će biti preduzete u odnosu na pomorce po njihovom povratku na teritoriju Crne Gore dok traje pandemija novog korona virusa, revidiranje kriterijuma i načina kontrole obrazovnih institucija koje se bave obrazovanjem pomoraca, kao i centara za obuku pomoraca; usaglašavanje nadležnosti između nadležnih ministarstava, u vezi sa obrazovanjem, obukom, socijalnom i zdravstvenom zaštitom pomoraca; izrada programa zapošljavanja pomorskih pripravnika na domaćim i stranim brodovima; uključivanje pomoraca u nacionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštite po uzoru na druge pomorske zemlje, kao i sagledavanje i eventualne izmjene poreske politike koja se odnosi na oporezivanje zarada pomoraca.
Koordinaciono tijelo je ovlašćeno da predloži rješenja i za ostala pitanja koja u toku rada Koordinacionog tijela budu kandidovana ili za čijim se rješavanjem ukaže potreba. Predsjednik Koordinacionog tijela je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, a članovi su predstavnici nadležnih državnih organa kao i Unije pomoraca Crne Gore, Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore i Udruženja agencija koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore.
