Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Pristigao je do sada rekordni broj pitanja, pa ćemo zbog obilja materijala, komunikaciju predsjednika s građanima i ovoga puta emitovali u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica. Prva dva nastavka intervjua možete pročitati OVDJE i OVDJE.

ZGRADA ZIBA KOD POŠTE, HOTEL PREKO PUTA STADIONA, MAROVIĆI…

RB/BI: Šta je sa zgradom ZIB-a, pored Pošte, i šta je sa hotelom preko puta stadiona?

Raičević: Volio bih da mogu da ponudim kvalitetan odgovor na ova pitanja. Nisam u potpunosti upoznat šta se dešava sa lokacijom na kojoj se planira izgradnja hotela, ali sam vrlo zabrinut zbog činjenice da se ne izvode građevinski radovi duži vremenski period. Plaši me i sama pomisao da ćemo možda u nekom narednom periodu svjedočiti da je to neuspjeli pokušaj, ali se nadam da će se pronaći kvalitetno rješenje. Sa druge strane, upoznat sam da je relativno skoro došlo do okončanja svih sudskih postupaka koji su pratili izgradnju objekta ZIB, kod Pošte. Da li će doći i do konkretnog razrješenja problematike, nisam upoznat. Očigledno, složićete se sa mnom, mi u Baru uvijek moramo da imamo takav neki objekat koji predstavlja primjer neuspješne valorizacije prostora, odnosno izgradnje. Nekada je to bila zgrada “Drina Goražde” ili Putnički terminal, sad je to zgrada ZIB-a kod Pošte.

RB/BI: Kada će sportsko igralište u Marovićima dobiti električnu energiju da bi mogli igrati u večernjim satima?

Raičević: Relativno brzo ćemo riješiti tu problematiku, s obzirom da je infrastruktura na samom igralištu instalirana, i da je neophodno da izvršimo povezivanje rasvjete sa sistemom javne rasvjete u Marovićima. Već nakon ove emisije ću uputiti inicijativu direktoru Komunalnog preduzeća da to razriješimo što prije i omogućimo djeci iz ovog dijela naše opštine da se bave sportom.

RB/BI: Šta se planira na zemljištu između Bulevara i Ulice Jovana Tomaševića, pored katedrale?

Raičević: Koliko sam upoznat, prije par dana je “Horizon logistics u stečaju” pokrenuo proces prodaje tog zemljišta po početnoj cijeni od 8,5 miliona eura. Da li će doći do prodaje, vijdećemo. Da li je to opravdana cijena, koja zaista jeste visoka, nije na meni da to cijenim. Po DUP-u, tu je planirana stanogradnja.

PONIŽAVAJUĆA EKSPROPRIJACIJA, SAOBRAĆAJ U STAROM BARU

RB/BI: Obraćam Vam se u vezi postupka eksproprijacije zemljišta, tačnije dijela vojnog garnizona površine 19.700 m², za koje je pokrenut postupak pred Komisijom za povraćaj imovine. Sva potrebna dokumentacija je uredno predata nadležnoj komisiji. Napominjemo da su u dosadašnjem postupku izvršene sve potrebne radnje, uključujući procjene od strane izvršitelja, provjeru stanja na terenu, kao i vještačenja angažovana od strane Opštine.

Od strane Komisije dobili smo ponudu za otkup predmetnog zemljišta po cijeni od 7,19 € po m², koju smo odbili smatrajući da je ponuđena cijena neprimjereno niska. Ujedno smo izrazili spremnost da zemljište otkupimo po istoj toj cijeni, ukoliko ostane takav stav nadležnih organa, jer smatramo da ponuđena vrijednost ne odražava realno stanje. Ljubazno Vas molimo da nas informišete da li Opština raspolaže saznanjima o daljem toku postupka povraćaja ove imovine, te u kojoj je fazi predmet trenutno.

Raičević: Prilično sam iznenađen ovim informacijama. Ingerencije u dijelu same Komisije za povraćaj i obeštećenje, konkretno Komisije za restituciju, su u nadležnosti Ministarstva finansija. Opština Bar tu nema apsolutno nikakvih ingerencija, osim zakonske obaveze da svake godine uplati u taj Fond za obeštećenje 10% vrijednosti koja je prihodovala na osnovu prodaje zemljišta – tako smo mi prošle godine konačno uspjeli da razriješimo problematiku koja nas je pratila od 2009, a tiče se lokaliteta Maljevik, gdje smo nakon prodaje zemljišta bili u obavezi da Fondu za obeštećenje, odnosno državi, uplatimo nekih 2,8 miliona eura. Time smo značajno poboljšali saldo Fonda.

Procjenu vrijednosti zemljišta od 7,16 eura vjerujte da nisam čuo u skorije vrijeme. Opština Bar u postupcima eksproprijacije za izgradnju saobraćajnica, odnosno objekata komunalne infrastrukture plaća ubjedljivo najveće cijene. Držimo rekord sa plaćenih 580 eura po metru kvadratnom za izgradnju saobraćajnica u zahvatu DUP Topolica-Bjeliši. Tako da, ako mi znamo da plaćamo 580 eura po procijeni koju je radila država i uporedimo to sa ovim iznosom, to se teško može razumijeti. Postupak povraćaja ili obeštećenja se vodi kod Uprave, odnosno kod kancelarije u Baru, koja je, opet kažem, pod ingerencijom Ministarstva finansija. Isto tako sam upoznat da je u prethodnom periodu Vlada Crne Gore izradila DUP koji tretira upravo zonu samog garnizona, da se tu gradi i da je izgrađen najsavremeniji Centar za mornaricu Vojske Crne Gore. Ja ohrabrujem moje sugrađene da ne odustaju nego da nastave sa ovom inicijativom, jer je 7,19 eura više nego ponižavajuća cijena.

RB/BI: Iz Starog Bara podugačko pismo. Na potezu od Kuće maslina pored hotela “Stara Čaršija“ i konobe “Kula“ do samog ulaza u Stari grad je svakodnevno prisutno nekontrolisano parkiranje nesavjesnih vozača, a naročito turista koji izbjegavaju korišćenje javnih parkinga i parkirališta, već svoja vozila ostavljaju duž saobraćajnice. Zbog toga je građanima naselja Brbot onemogućeno normalno funkcionisanje i nesmetan prilaz kućama. Dodatni i posebno zabrinjavajući problem jeste što usljed ovakvog parkiranja praktično nemamo uslove za bezbjedno kretanje pješaka, naša djeca i stariji sugrađani prinuđeni su da se kreću kolovozom. Predlažemo da se razmotri mogućnostI postavljanja fizičkih prepreka (zaštitnih stubića) kao što je urađeno u centru grada, jasnijeg saobraćajnog režima i zabrane zaustavljanja i parkiranja na ovoj dionici, pojačanog i kontinuiranog nadzora komunalne policije… Ukoliko se u razumnom roku ne pronađe trajno rješenje, bićemo prinuđeni da, u cilju zaštite osnovnog prava na pristup sopstvenim domovima, organizujemo blokadu dolazne saobraćajnice prema Starom Baru.

Raičević: Mislim da nema razloga za bilo kakvom radikalnom mjerom od strane sugrađana. Mi ćemo dati maksimalan doprinos, kao što smo i davali u prethodnom periodu. Međutim, nije baš sve tako kako je navedeno. Dosta problema pravi i lokalno stanoništvo koje smatra da polaže veće pravo od turista da parkira vozila na dijelu trotarske površine i saobraćanjice. Imali smo jako puno nemilih scena sa njima na tom dijelu saobraćajnice koja vodi do Veljih vrata. Sa druge strane, potpuno opravdana je zabrinutost sugrađana iz Brbota. Ako znamo da su i ulice u samom Brbotu prilično uske, mogu da zamislim kroz šta sve prolaze sugrađani kad dolaze do kuća. Problematika nedostajućeg parkinga u Starom Baru se mora na jedan kvalitetni način razriješiti. Razmatramo potencijalne mogućnosti. Angažavali smo stručnjake iz te oblasti koji bi potencijalno mogli da nam ponude kvalitetno rješenje, da li kroz izgradnju novih dodatnih kapaciteta, stavljanja u funkciju svega onoga što možemo da namijenimo za dodatno parkiranje… Osim toga, biću slobodan reći da ni izgrađeni hotelski kapacitet, “Stara čaršija” sa pet zvezdica, očigledno ne rasplače sa dovoljnim brojem parking-mjesta. Moramo pronaći i određeno razumijevanje i kompromis, ali prioritet jesu stanovnici Starog Bara.

RAD NEDJELJOM, SOZINA, ZGRADA MAVROVO

RB/BI: Da li ste sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Nišić, i ljudima iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pričali o radnoj nedjelji koja će se opet uvesti i o građanima koje će trgovci opet izrabljivati jer se dozvole za rad nedjeljom dobijaju za sitne pare, a inspekcije ne kontrolišu poslodavce, ni radnike koji ćute jer će izgubiti posao? Da li ste govorili i o činjenici da ćemo za ljeto morati uvoziti Indonežane, Malezijce i ostale kako bi bili konobari, šankeri ili slično.

Raičević: Zaista zahvaljujem na ovom postavljenom pitanju. Vrlo aktuelna problematika. Negdje me raduje činjenica da smo upravo dobili potvrdu od velikih trgovačkih lanaca da oni neće raditi u nedjelju.

Samim tim, jako veliki broj ljudi koji su angažovani u ovim trgovačkim objektima neće raditi nedjeljom, ali ta problematika očigledno mora da se rješava na nivou Vlade Crne Gore, odnosno Parlamenta koji bi trebao da usaglasi određena zakonska rješenja. Ja zaista smatram da nedjelja treba da bude dan za porodicu, odnosno da ljudi pronađu prostora i vremena da se odmore. Što se tiče drugom dijela pitanja, ja jesam istakao zabrinutost zbog činjenice da Bar dolazi do pozicije u koje se manje-više nalaze gradovi u dijelu Boke Kotorske. Stopa zaposlenosti u našem gradu je, sad sam već više nego ubijeđen, na rekordno niskom nivou, to je već negdje oko 4,5%, pa dolazimo u poziciju da ćemo imati deficit radne snage. Taj trend će se preliti iz zemalja regiona i na Crnu Goru, pa ćemo svjedočiti nečemu što je već prisutno u Hrvatskoj – da su u ugostiteljstvu skoro 80% radne snage ljudi iz Nepala, Filipina, Indije… To je već globalni trend, očigledno, siguran sam da će zahvatiti i Crnu Goru, što nije dobro.

RB/BI: Koji je zakonski rok odgovora na zahtjev koji se uputi Sekretarijatu za imovinu i investicije i Sekretarijatu za komunalno-stamene poslove i zaštitu životne sredine?

Raičević: To je sve definisano zakonom o upravnom postupku u zavisnosti od predmeta, ali mislim da sekretarijati ne bi trebali da drže predmete duže od 15 dana, i da bi u tom roku trebali makar da ponude kvalitetan odgovor.

RB/BI: Hoće li se za subvenciju prolazaka kroz tunel Sozina raditi nadodavanje novih uslova, na primer održavanje objekata od kulturnog značaja? Da li se može utvrditi tačno ko zaslužuje subvenciju i da li to i ko provjerava?

Raičević: Konkretno, subvencije za prolazak kroz tunel Sozinu su isključivo u nadležnosti Savjeta Mjesne zajednice Crmnica i radne grupe koja je sastavljena i od predstavnika lokalne uprave, članova Savjeta i predstavnika građanske inicijative koja je tražila posebne povlastice. Negdje u razgovoru sa predstavnicima “Monteputa” sam dobio potvrdu da ukoliko dođe, a želim da vjerujem da možemo vrlo brzo da svjedočimo tome, do izgradnje trase utoputa od Virpazara do Zaljeva da će se promijeniti režim samog tunela Sozina, pa ćemo vjerojatno govoriti o nekim posebnim povoljnostima za lokalno stanovništvo.

RB/BI: Ponovo pitam predsjednika Opštine, kao i prije nekoliko mjeseci – kada će se vratiti zid kod zgrada Rašketića koji su zakupci poslovnih prostora arušili kako bi koristili parking ispred zgrada “Mavrovo” i vrtića, i time onemogućili stanarima da koriste sopstveni parking?

Raičević: Provjeriću o čemu se konkretno radi, s obzirom da ranije jeste bilo postavljeno ovo pitanje. Mi u narednom periodu očekujemo i niz aktivnosti koje bi trebali dodatno da unaprijede kvalitet života u ovom dijelu Makedonskog naselja. Govorimo o izgradnji pješačke staze, parkovske površine…

POLITIČKA PITANJA

RB/BI: Bar je jedina opština u Crnoj Gori gdje skupa vladaju DPS i SD, što je u najvećoj meni zasluga odličnih rezultata DPS na prošlim izborima. Međutim, u vrhu partije niste ni Vi kao predsjednik i nosilac liste, niti bilo ko iz Bara. Kako da očekujemo boljitak ako idući put glasamo za DPS, kad i centrala DPS ne cijeni taj rezultat.

Raičević: Zanimljivo pitanje. Da, činjenica je da ja nisam član Predsjedništva partije. Ja jesam član Glavnog odbora, Opštinskog odbora i Izvršnog odbora u Baru. Međutim, predsjednik Opštinskog odbora Mladen Đurićić je član Predsjedništva, tako da su Barani adekvatno zastupljeni u rukovodstvu partije i itekako učestvuju u procesu donošenja odluka. Smatram da je Bar dobio ono što mu pripada, odnosno adekvatno priznanje izbornih rezultata koji DPS bilježi u kontinuitetu dugi niz godina.

RB/BI: Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, jedna od odbornica vrijeđala je predsjednika Skupštine opštine (greška: predsjedavajućeg – op. aut.), nazivajući ga ružnim riječima i nakon kratke vike i bure sve se smirilo. Na drugoj strani imamo odbornike ćutologe koji čitav mandat nisu rekli ni riječ, a dobijaju nadoknade za učešće. Kako vi gledate na činjenicu da mnogi od odbornika možda i ne zaslužuju da budu tu gdje su, jer sreća pa postoje snimci na youtube pa se sve može vidjeti i ništa se ne može sakriti.

Raičević: Građani su ti koji biraju predstavnike u lokalnom parlamentu. Da li će doći do određene promjene u nekom narednom periodu – to će možda biti predmet rasprave Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Više puta smo čuli da će se potencijalno razmotriti mogućnost za neposredne izbore, što bi svakako omogućilo građanima mnogo veću snagu i mehanizme izbora upravo onih predstavnika koji će u mnogo češće uzeti riječ i diskutovati o temama koji su predmet rasprave.

Nimalo nije prijatno kada moramo da svjedočimo određenim nemilim scenama u lokalnom parlamentu, s obzirom da je Bar, pa čak i u onim devedesetim godinama, upravo bio svjetionik i primjer kako političke partije, bez obzira na kojim stranama bile, pronalaze kvalitetan način komunikacije. Dosta često sam lično svjedočio da su političke partije u lokalnom parlamentu jednoglasno donosile odluke, bez obzira bili vlast ili opozicija. Zaista želim da pošaljem poruku svim odbornicima u parlamentu da, ukoliko ne žele da vode računa o sebi i o svom djelovanju u lokalnom parlamentu, neka se makar osvrnu na ono što je bio rad i doprinos njihovih prethodnika koji su taj nivo parlamentarizma držali na višem nivou. Ovo pitanje naših sugrađana vidim kao posljednji alarm da se moramo vratiti izvornim vrijednostima parlamentarizma koji su itekako bili prisutni u Barskoj skupštini.

RB/BI: Pomenuli ste maloprije tzv. otvorene liste. To bi zaista mogla da bude vrlo korisna stvar?

Raičević: Itekako. Do 2011. je zakonsko rješenje bilo potpuno drugačije definisano. Nije to neka posebna novina. Mislim da je Crna Gora, eventualno uz još jednu susjednu državu, jedina zemlja u regionu koja ima ovaj način i ovako definisano izborno zakonodavstvo. Gotovo svuda se primjenjuju neposredni izbori, odnosno “otvorene liste”. Ta inicijativa je podnijeta i od strane predsjednika države Jakova Milatovića, tako da očigledno sazrijeva svijest da je neophodno da se izborno zakonodavstvo značajno promijeni u tom dijelu.

RB/BI: U gradu je prisutno nefunkcionisanje vladajuće koalicije, odnosno veliko neslaganje SD i DPS. Svako SD i DPS preduzeće vodi politiku za sebe, kao da su zasebna država, ne poštujući druge. To je bilo primjetno i tokom Vašeg političkog sukoba na lokalnom parlamentu sa gospodinom Nenezićem.  Jasno je da će koalicija morati opstati do lokalnih izbora i da se neće talasati, ali ovako ponašanje je po meni loše po građane Bara.

Raičević: Znate kako, ja ne bih ovo pitanje definisao ovako kako je postavljeno u tom dijelu da mi govorimo o nekim političkim sukobima. Mi, kao i svi u životu, imamo različita mišljenja i drugačije poglede na određene stvari. Moja inicijativa koja je bila upućena lokalnoj skupštini je isključivo išla u tom pravcu da se neke nejasnoće samo definišu na jedan kvalitetni i razumni način. To nikako ne znači da mi u narednom periodu nećemo nastaviti sa realizacijom upravo ovih projekata koje sam ja kroz amandmansko djelovanje nastojao da prezentujem lokalnom parlamentu, a još manje da to pokazuje da sam ja tim činom pokazao nepoštovanje prema lokalnoj skupštini. Ja se uvijek odnosim sa maksimalnim uvažavanjem prema lokalnom parlamentu, nastojim da ponudim kvalitetne odgovore na određena pitanja, i da dam svojevrstan doprinos. Ja kao predsjednik Opštine na zasijedanjima lokalne skupštine prisustvujem samo kao gost, ne učestvujem, ne glasam i nemam određena prava koja imaju odbornici.

Sa druge strane, ja sam ubijeđen, bez obzira na njihovu političku pripadnost, da direktori koji vode preduzeća vrlo kvalitetno obavljaju svoj dio posla. Na kraju krajeva, mi smo kao lokalna skupština definisali i organe upravljanja. Raduje me takođe i činjenica da manje-više sva opštinska preduzeća pozitivno posluju i da je to potvrda kvalitetnog rada, i upravljačkih struktura, i izvršnih direktora

RB/BI: Nedavno je objavljeno u jednom dnevnom listu da ste “napokon imali Kolegijum predsjednika Opštine u ovoj godini”. Ali, bilo je i ranije.

Raičević: Naravno, mi u kontinuitetu održavamo i redovne sjednice Kolegijuma. Prošle godine smo pronašli i drugačiji model saradnje i jedan od zaključaka i upravo spomenute sjednice Kolegijuma jeste da konkretizujemo sve aktivnosti kroz formiranje različitih radnih timova koji će svakodnevno, a najmanje jednom sedmično, imati posebne sastanke gdje će prezentovati sve što su detalji njihovog rada. Formirana su tri radna tima: jedan koji će se baviti realizacijom i praćenjem realizacije infrastrukturnih projekata, drugi koji se bavi nastojanjima da se još dodatno unaprijedi finansijska disciplina u dijelu naplate lokalnih javnih prihoda i treći koji će raditi na izradi lokalnog socijalnog kartona, pomoću kojih ćemo dobiti objektivniju sliku i omogućiti da pomoć koju obezbjeđujemo u zaista velikom obimu dođe do svih koji je trebaju.

Na kraju krajeva, i u bračnoj zajednici dosta često se desi da supružnici imaju različita mišljenja po određenim pitanjima, tako i u politici, znate. U svakom sučaju, ono što je definitivno zasigurno i potvrđeno je da jednako posvećeno i DPS i SD žele da se bave razvojem ovog grada, da ponude dodatni kvalitet života našim sugrađanima…