U Umjetničkoj galeriji “Velimir A. Leković” večeras je otvorena humanitarna izložba radova poznatog hrvatskog slikara-naivca Alojza Horvata i barskih likovnih stvaralaca pod nazivom “Kistom i olovkom protiv siromaštva“. Izložba je realizovana u saradnji Župa Šušanj-Brca-Sutomore i Župe Bar, NVO Novo Sutomore i Umjetničke galerije “Velimir A. Leković” (JU Kulturni centar Bar).
Moderatorka večeri Ana Čakalović iz NVO Novo Sutomore je kazala da su se okupili sa lijepim ciljem – da kroz umjetnost pomognu i „onima koji su bili manje snađeni od nas“. Ona se zahvalila i svim umjetnicima koji su donirali svoje radove za ovu priliku.
Jasmina Rabrenović je, u ime NVO Žene Bara, istakla da su se okupili na ovoj humanitarnoj izložbi radova i aukciji istovremeno, da prikupe sredstva koja će biti namijenjena za Narodnu kuhinju koju vodi ovo udruženje.
„Zahvalne smo ljudima koji čine dobro i šire dobro, zbog kojih opstajemo skoro četiri godine. Večeras se zahvaljujem vama, uvaženi umjetnici, koji bojate život vedrim bojama i darujući emocije prenijete na platna darujete dio sebe. Iza svake od ovih slika mi vidimo lice djeteta ili starog bespomoćnog čovjeka. Vašu pomoć doživljavamo kao tople svjetiljke koje nam obasjavaju put do njih. Mnogo nam znači saznanje da nismo same u pomoći nesnađenim, nepoznatim sugrađanima i zahvalne smo u njihovo i naše ime od srca. Svjesne smo da se samo udruženi možemo odazvati pozivima u pomoć kojih je nažalost sve više. U ove blage dane, uoči rođenja Isusa Hrista – sina Božjeg, dajemo doprinos utemeljenju njegove riječi i djela, da ljubimo bližnjeg, da sa njima dijelimo radost i tugu, težinu i vedrinu. Neka vam predstojeći praznici donesu zdravlje i sreću, mir i spasenje, a ljubiteljima umjetnosti uživanje u večerašnjoj izložbi“, kazala je Rabrenović, zahvalivši se župama Šušanj, Brca, Sutomore i Bar, NVO Novo Sutomore i upravniku umjetničke galerije „Velimir A. Leković“ Milunu Lutovcu na organizaciji ove večeri.
Zoran Đukanović, predstavnik Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima Vlade Crne Gore, zahvalio se na pozivu i časti da prisustvuje otvaranju izložbe, koja za ovu instituciju ima dvostruki značaj.
„Prvo, umjetnost je ono što nas zbližava i budi najfinija osjećanja kod svih nas, tako da spoznaja da smo i mi dijelom doprinijeli tim osjećanjima ispunjava nas ponosom. Drugo, humanitarni rad, tj čovjekoljublje je najbolja osobina čovjekova. Pomoći drugome u nevolji, to je ljudska dužnost najsvetija. Iz saradnje barskih nevladinih organizacija i umjetničke galerije ‘Velimir A. Leković’ proistekla je ova divna izložba i mi smo jako zadovoljni kako je sve to urađeno. Nadamo se da će korisnici pomoći Narodne kuhinje biti zadovoljniji onim što bude proizvod ove izložbe, a to su donacije od sredstava koja će se dobiti prodajom ovih vrijednih umjetnina“, naveo je Đukanović i poželio da izložba potraje i bude posjećena, da izložene slike pronađu svoje kupce, a Narodna kuhinja izvor novih sredstava za svoj svakodnevni humanitarni rad.
Upravnik galerije i kustos ove izložbe dr Milun Lutovac je istakao da se na kraju jedne prilično burne godine, „kao neka tačka, pojavljuje jedna humanitarna izložba koja je višeslojna, koja u sebi krije mnogo različiih značenja, a jedno od osnovnih je taj da čovjek pazi čovjeka“.
„Neobična je priča o siromaštvu, o onome što nas je pokrenulo da napravimo ovu izložbu. Što god smo radili vezano za nju bilo je iskreno i sa namjerom da se djela koja su ovdje plasiraju, da se prodaju i budu u domovima onih koji vole umjetnost, a s druge strane da tu ljubav prema umjetnosti pretvorimo u korist koja će se preliti kroz ono elementarno potrebno, a to je jedan obrok u Narodnoj kuhinji koji je neophodan mnogim našim žiteljima. Razmišljajući šta da kažem prilikom otvaranja ove izložbe, pomislio sam na jednu neobičnu dimenziju da, pored svih tih velikih turističkih vodiča, pored velikih političkih i geostrateških planova koji se prave ovih dana na našoj planeti, još nisam čuo da je neko napravio vodič za siromaštvo. A mislim da bi vodič za siromaštvo najbolje govorio o trenutnom stanju na planeti o svim onim problemima koji nas pritiskaju, koji nas dovode u jednu neobičnu situaciju da se borimo sami sa sobom i sa svim onim što ovaj svijet, koliko god napreduje, krije u sebi. Onu zamku da se možda nalazi neka tama koja je još uvijek spakovana u onu Pandorinu kutiju“, kazao je Lutovac.
Dr Dejan Turza, župnik Sutomora, Brce i Šušanja zvanično je otvorio izložbu.
„Ovo je jedinstveni slučaj da su se žene svih vjera i nacija organizovale da svima koji su u potrebi pomognu i jako mi je drag taj naziv ‘Žene Bara velikog srca za nesnađene’. Žene Bara su prepoznale surovu stvarnost koja je ovdje, ali u toj kreativnoj ljubavi su otvorene da učine na sve moguće načine dobro nesnađenima. Slikari uvijek imaju otvoreno srce i dušu za onostrano i da po sponama ljubavi to preoblikuju u ovu stvarnost. Radujem se što sam dio ovog događaja i hvala svima koji ste ovdje prisutni“, istakao je dr Turza.
Veče je muzikom obogatio mladi, talentovani gitarista Novak Gvozdenović. Sva sredstva prikupljena na ovoj humanitarnoj izložbi biće namijenjena za Narodnu kuhinju NVO Žene Bara. Izložba će biti otvorena do 23. januara naredne godine.
Na izložbi, pored djela Alojza Horvata, čija je postavka u osnovi inicirala ovaj projekat, izloženi su radovi Muharema Muratovića, Gorana Ćetkovića, Maje Čakalović, Marka Čakalovića, Vlada Iličkovića, Petra Vujoševića, Miluna Lutovca, Dalibora Dada Ćetkovića, Jasmine Ćetković i Danijele Stanković Drobnjak. Posredstvom kulturnog poslenika Vladimira Vlada Lukšića, izložen je rad “Mljekar” Đorđa Ilića iz 1966. godine.
Alojz Horvat je rođen u Koprivnici u Hrvatskoj. Slikarstvom je počeo da se bavi vrlo mlad, pod uticajem oca Josipa, jednog od prvih slikara naive u Podravini. Alojzovo slikarstvo izražava bogat duševni život i nadahnuće koja pokreće osobeni stvaralački čin, što se posebno odnosi na njegove radove nastale u posljednjih nekoliko godina. Alojz Horvat je imao desetak samostalnih i preko 40 kolektivnih izložbi. Član je likovnog udruženja “Podravka 72”, “Kloštranska paleta” i “Peski art Đurđevac”. U njegovim radovima osjeća se neraskidiva veza sa rodnim podnebljem, rijekom Dravom i pitoresknim životom oko nje.
