Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Zbog obilja materijala, komunikaciju predsjednika s građanima emitovali smo u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica. Prethodna dva nastavka možete pročitati OVDJE i OVDJE.

TABLE SA IMENIMA NASELJA, ELEKTRONSKA OPŠTINA

RB / BI: Veliki broj prigradskih i seoskih naselja, a naročito zaselaka, nema postavljenu tablu sa imenima. Stanje na terenu odavno ne odgovara tablama postavljenim prije više od 20 godina – mnogo je novih naselja. U čijoj je nadležnosti regulisanje ove situacije?

Raičević: Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj u kontinuitetu radi na izradi, zamjeni i održavanju saobraćajne signalizacije, uključujući i table sa imenima naselja. Konkretno, dva puta u prethodne dvije ili tri godine je vršena zamjena, odnosno obnavljanje signalizacije sa imenima naselja, recimo u MZ Šestani i Ostros. Više puta smo obnavljali, obnovićemo i na mnogim drugim lokacijama, a sva ona naselja koja su novoformirana, a prepoznata su lokalnim odlukama, dobiće svoje table. 

RB / BI: Svaki put kad uđem u opštinu imam utisak da je sve više zaposlenih, a u kancelarijama je uvijek isti problem zvani “fali vam jedan papir”. Hoće li ikada stvarno zaživjeti projekat elektronske opštine? 

Raičević: Projekat elektronske opštine je implementiran u Opštini Bar još od 2007-2008, naravno uz određene problematike koji su pratile implementaciju tog procesa i svega što mi kao administracija sprovodimo. Želim da vjerujem da možemo da iskoračimo u tom dijelu digitalizacije lokalne uprave i da ćemo neke procese, upravo one koji se podnose na potrebe građana, odnosno na predaju dokumentacije ili zahtjeva putem građanskog biroa, omogućiti elektronskim putem, ali moramo biti svjesni činjenice da mnogi naši sugrađani nisu toliko informatički potkovani i pismeni da mogu tako nešto da ostvare elektronskim putem, pa i onaj tradicionalni način mora biti zadovoljen. 

Što se tiče broja zaposlenih, nije ni Bar više grad sa 41 ili 42 hiljade stanovnika koje je imao 2011. godine na popisu, nego se taj broj značajno uvećao. Potrebe su grada mnogo veće, samim tim je potpuno prirodno da dođe i do povećanja broja zaposlenih. Vjerujem da svi rade kvalitetno, vrlo posvećeno, posao koji nije nimalo lak jer znači da ne radite za sebe, već za drugoga, odnosno služite Baru. 

“ILLUSION”, NOVOGODIŠNJI HEPENING

RB/BI: Ogroman kompleks bivše diskoteke “Illusion” na Staroj raskrsnici propada, a nerijetko lopovi odnose dijelove. Može li taj prostor, iako je privatan, da se nekako upotrijebi za potrebe građana i lokalne uprave? Ovakav kakav je sada predstavlja zastiđe jer je to prva slika koju turisti vide kad dođu busom ili vozom u Bar.

Raičević: Svjedočio sam i ja da je na tom lokalitetu nakon zatvaranja diskoteke bilo više pokušaja vandalizma, i u razgovoru sa vlasnikom tog lokaliteta, odnosno zemljišta koje pripada samom objektu, dobio sam određene informacije da on planira da valorizuje sami prostor sa lijepim idejama koje bi bile dodatni sadržaj za naš grad. Želim da vjerujem da će sa tim investicijama krenuti što prije, samim tim i razriješiti ovu problematiku devastacije samog prostora i ružne slike koja jeste prisutna prilikom dolaska mnogih ljudi u naš grad. 

RB / BI: Za Novu godinu će nas ponovo zabavljati, osim Zdravka Čolića, Pink i Grand zabavljači. Jeste li zadovoljni time? Ima nas koji mislimo da je takav Novodgodišnji hepening sramota. 

Raičević: Više puta sam govorio, pa i prošli put – o ukusima se ne raspravlja. Vrlo je izazovno za nas koji pokušavamo da isplaniramo kvalitetan program da zadovoljimo sve ukuse. Mislim da je program ove godine koncipiran prilično šaroliko, da za svakog ima ponešto, da će svi biti zadovoljni. Ono što mene posebno raduje je činjenica da će Barani i ove godine biti aktivni učestnici novogodišnjeg programa i da će oni manje-više praviti ono što je najbitnije – dobru atmosferu po kojoj smo prepoznati ne samo u Baru, nego i šire.

SREDNJA STRUČNA ŠKOLA, PROGRAM MNE 8

RB / BI: Srednja stručna škola u Baru je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete, ali utiče na budućnost naše djece. Prosvjetna inspekcija je utvrdila da niko od trenutnih predavača na nautičkom smjeru ne ispunjava uslove za rad i naložila raspisivanje konkursa. Da li je gradonačelnik upoznat sa trenutnom situacijom, a uključilo se i Ministarstvo, da grupa profesora ukazuje na nepotizam i korupciju, a da je sve eskaliralo otkazom profesora sa licencama i zapošljavanjem djece rukovodioca škole?

Raičević: Upoznat sam kroz medijske članke o problematici koja je vezana za Srednju stručnu školu, nekada poznatoj u gradu kao Poljoprivredna škola. Drago mi je da se prosvjetna inspekcija uključila, drago mi je da se uključilo Ministarstvo prosvjete. Svakako da ću iskoristiti priliku da razgovaram sa resornom ministarkom o ovom problemu. Sigurno da će se pronaći neko kvalitetno rješenje i da će ono na što se ukazuje kao problematika biti razriješeno, jer zaista smatram da za ovakve stvari nema mjesta u obrazovnim institucijama našeg rada. Mislim da Ministarstvo prosvjete to prepoznaje i da upravo posljednje odluke koje je donijelo govore i potvrđuju da se neće tolerisati nešto što nije prikladno za obrazovne institucije. Svakako, ova obrazovna institucija treba da generiše novu dodatnu snagu našeg grada. Budući pomorci svakako moraju biti rasterećeni ovih pritisaka koji kao takvi ne pripadaju školi.

RB / BI: Da li će Opština nešto preduzeti i pomoći porodicama koja su bila u programu MNE 8, izgradnje kuće za raseljena lica, koja nisu mogla dobiti dozvolu od Opštine za izgradnju kuća i izgubili su šansu za svoj dom? 

Raičević: Upoznat sam i sa ovom problematikom, s obzirom da je u istom trenutku kad je Opština Bar usvojila prostorno-urbanistički plan opštine, to je bio 31. 12. 2018. godine, bio i posljednji dan kada su ingerencije prostornih planiranja bile delegirane opštinama. Mi nismo bili upoznati sa pojedinostima tog programa, niti nas je iko informisao da bismo mogli kroz prostorno-urbanistički plan da definišemo, s obzirom da lokacije na kojima je trebalo da dođe do izgradnje ovih objekata nisu bile pokrivene njime. Tako smo se našli u ozbiljnoj dilemi kako da pomognemo ljudima da dođu do pozicije rješavanja stambenog pitanja kroz ovaj program. Želim da vjerujem da će biti i novih programa, a mi smo kao opština tražili direktne smjernice za sprovođenje ovakvog projekta kako bismo stvorili sve one pretpostavke koje moraju biti zadovoljene da bi došlo do realizacije ovakvog programa.

NEVLADINE ORGANIZACIJE KOJE SE BAVE KULTUROM I UMJETNOŠĆU

RB / BI: Posljednjih nekoliko godina na konkursu sufinansiranja nevladinog sektora kao prioritet nisu bile nevladine organizacije koje se bave kulturom i umjetnošću, čime smo dovedeni u diskriminatorski položaj i čime je u mnogome onemogućen naš rad. Zašto se Opština tako odnosi prema ovom dijelu nevladinih organizacija? 

Raičević: Apsolutno nije odlučivanje u dijelu podrške nevladinim organizacijama bilo usmjereno protiv nevladinih organizacija koje se bave promocijom kulture, daleko od toga, samo je naša pažnja bila usmjerena ka sprovođenju svih onih aktivnosti nevladinih organizacija po programskim aktivnostima koje smo definisali, a tu prije svega mislim na sprovođenje odgovorne socijalne politike. 

RB / BI: I evropskih integracija…

Raičević: I to, ali prije svega socijalna politika. Nema razloga da već možda upravo naredne godine ne dođe do utvrđivanja drugačijih prioriteta, pa nevladine organizacije koje se bave promocijom kulture ostvare pravo na finansijsku podršku. Podrška koju ćemo objezbijediti za nevladin sektor u narednoj godini ponovo će biti rekordna. Vrlo smo posvećeni radu nevladinih organizacija u našem gradu, s obzirom da se taj konkurs redovno sprovodi od 2018. godine. To dovoljno govori koliko smatramo značajnim nevladin sektor i koliko želimo da podržimo aktivnosti.

VITIĆI I PERANOVIĆI, PLOČNIK KAO NOVA GRADSKA ATRAKCIJA

RB / BI: Kada se stanovnici Vitića i Peranovića mogu nadati gradskoj vodi, s obzirom da se nalaze blizu rezervoara koji nekome koristi, na žalost ne i njima.

Raičević: Projekat izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže je finansiran sredstvima Njemačke razvojne branke koji je započeo 2016. godine. Između ostalog, kroz taj projekat je došlo do izgradnje rezervoara 2 u Šušanju, mikrolokalitetu Vitići. Projekat je dalje podrazumijevao izgradnju primarne mreže, međutim već u tom trenutku smo se susreli sa problematikom koju ćemo pokušati u nekom narednom periodu da razriješimo, a to su imovinsko-pravni odnosi. S obzirom da su manje-više sve saobraćajnice koje vode od rezervoara gore ka Vitićima u privatnom vlasništvu, moramo doći do načina otkupa zemljišta, a po prirodi stvari znamo svi da je neophodno graditi upravo ovu infrastrukturu u trupu saobraćajnica. Nadam se da će biti i dovoljno sredstava, da će se procedure sprovesti na vrijeme i da ćemo doći do rješenja koje će biti na zadovoljstvo svih nas, posebno mještana ovog dijela naše opštine.

RB / BI: Šta mislite o ideji da kao u Splitu, Rimu ili Madridu napravite ulicu sa pločnikom sa kockama na kojoj bi bila imena poznatih i priznatih Barana iz domena, recimo sporta? Tako bismo dobili turističku atrakciju i odali počast nekim bitnim ljudima… Nešto kao “Bulevar slavnih” na lokalni način. Dužni ste mi večeru ako realizujete ovo jer sam prvi predložio. 

Raičević: Sjajna ideja, moram priznati. Zahvaljujem zaista na ovoj sjajnoj inicijativi, razmotrićemo mogućnosti. Lično smatram da su mnogi Barani zaslužili da budu pomenuti i da im se grad na neki način oduži. 

Radili smo to i u prethodnom periodu. Kroz segment bARS manifestacije “Barski ljetopis” organizovali smo izradu murala, prisjetili se i otrgli od zaborava neke ljude koji su zadužili barski sport i barsku kulturu. Ova ideja je zaista sjajna i nastojećemo da potencijalno pronađemo neko rješenje. Mislim da bi ta ulica sa imenima već u prvim danima mogla da bude u potpunosti ispunjena, jer jako veliki broj Barana zaslužuje da se trajno sačuva sjećanje na njih, pa čak i na ovaj jedan vrlo kvalitetan, simpatičan i već primijenjen način u drugim evropskim gradovima. Ova inicijativa je još jedan dokaz da je ovaj vid komunikacije sa građanima putem emisije i pitanja vrlo koristan.

RB / BI: Mnogi iskoriste najprije da pitaju za neku svoju muku, ali i upute određene prijedloge.

Raičević: Zaista se zahvaljujem ljudima koji učestvuju u stvaranju emisije – i na pitanjima, i na ovako konstruktivnim idejama. Dobro je da građani razmišljaju u pravcu dodatnog unaprjeđenja određenih mikrolokaliteta, jer je naš zajednički zadatak da grad učinimo dodatno konformnijim, primamljivijim, atraktivnijim za život jer svjedočimo dodatnom naseljavanju našeg grada.