RB/BI: Šta je bio glavni motiv da organizujete prvi Mini sajam sezonskog zapošljavanja i zbog čega je konkretno važan?

Rolović: Zavod za zapošljavanje  Crne Gore već dugi niz godina, u kontinuitetu, sprovodi Program sezonskog zapošljavanja. Organizovali smo značajan broj velikih sajmova, a sada pokušavamo da poslodavce na sasvim novi način, približimo nezaposlenim licima sa evidencije, ostalim tražiocima posla, učenicima i studentima. Htio bih da se vratim nekoliko decenija unazad, u vrijeme kada su nosioci sezonskog zapošljavanja bila velika društvena preduzeća, čiji se menadžment oslanjao na domaću radnu snagu. Dio sezonskih radnika tada je bio iz redova učenika i studenata, a značajan broj sezonaca je nadoknađivan iz zemalja okruženja. Uslovi su se promijenili, pa su danas, uglavnom, privatni poslodavci ti koji pokušavaju da se izbore sa nedostatkom sezonske radne snage. S tim u vezi, sve što uradimo u periodu pred sezonu, a podrazumijeva animiranje nezaposlenih, učenika i studenta, sa ciljem pružanja pomoći poslodavcima da popune radna mjesta domaćom radnom snagom, uvjeren sam da će dati izvrsne rezultate. Cilj Mini sajma zapošljavanja je da mladim ljudima objasnimo da rad tokom ljeta nije isključivo prilika da zarade novac, već i da steknu vrijedna znanja, radne navike i iskustva, koji će im koristiti kroz cijeli život, jer, svaki posao, bez obzira koliko traje i koliko se na prvi pogled čini jednostavnim, nosi odgovornost. Svaki poslodavac želi da dobije pouzdanog, odgovornog radnika, profesionalca, tako da poslije sezonskog rada postoji mogućnost da taj angažman preraste u dugoročnu saradnju, ali i bude dobra preporuka za neke buduće poslove. Mladima ćemo objasniti da se tokom sezonskog rada mogu sresti sa ljudima iz različitih sredina i kultura, što je izvanredna prilika da razviju komunikacijske vještine, izgrade se profesionalno, ali i uživaju u timskiom radu. Praksa pokazuje da je upravo sezonski rad za mnoge uspješne ljude bio prvi korak ka profesionalnoj karijeri.

RB/BI: Dakle, Vaša procjena je da sezonski poslovi mogu biti rješenje za nezaposlenost, a ne samo privremeno „gašenje požara“?

Rolović: To je u mnogim razvijenijim zemljama obaveza, pa postoji znatno jača uvezanost škola i univerziteta sa privredom. Nastojimo da taj princip prekopiramo u praksi. To je našto na čemu ćemo u budućnosti još intenzivnije raditi.

RB/BI: Da li su plate u Crnoj Gori konkurentne u odnosu na zemlje regiona, kada je riječ o sezonskom radu?

Rolović: Tokom proteklih godina, ovdašnji poslodavci su shvatili da je plata jedan od najjačih motiva, jer su zemlje iz okruženja (Hrvatska i Slovenija) „odvlačile“ veliki dio radne snage. Sada je drugačije, mladi su i kod nas bolje plaćeni za svoj angažman.  

RB/BI: Očekujete li da će mladi ovog ljeta biti još više zainteresovani i za koja zanimanja?

Rolović: Mladi preferiraju poslove na recepciji, vole da rade kao turistički vodiči, turistički animatori, interesantan im je i rad na plažama… Očekujem o da ćemo te pozicije popuniti domaćom radnom snagom. Deficit će, siguran sam, biti sa poslovima u oblasti kuvarstva, nedostajaće i sobarice…

RB/BI: Ima li Zavod mehanizme da prati i štiti prava sezonskih radnika?

Rolović: Organizujemo motivacione seminare, radionice, na kojima upoznajemo nezaposlene sa pravima, edukujemo ih kako da štite dostojanstvo profesije koju će obavljati. Na drugoj strani, ne možemo kontrolisati da li se poslodavci pridržavaju radnih i moralnih načela, to je posao Inspekcije rada.

Rolović: Koju poruku biste poslali nezaposlenima koji se još uvijek nisu odlučili da se prijave za sezonski rad i koje su stimulativne mjere na kojima je stavljen fokus?

Rolović: Pokušaćemo da im ukažemo na sve benefite sezonskog rada. Dobra vijest je da, prema zakonskoj odredbi, lica korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, ukoliko se dogodi kratkoročno zapošljenje, neće moći da izgube to pravo u narednih godinu. Nadamo se da ćemo, imajući u vidu da smo animirali sve srednje škole i fakultete na području Bara, i od njih u ljetnjim mjesecima dobiti dio zaposlenika. Mislim da će sve ove aktivnosti ići u prilog nadolazećoj sezoni.

The post Sezonski posao nije isključivo prilika za zaradu, već i za sticanje znanja i iskustva first appeared on BARinfo.

RB/BI: Suzana, koliko je trenutno nezaposlenih lica na evidenciji barskog Biroa rada?

Mašanović: Na Birou se trenutno nalazi 880 nezaposlenih lica, od kojih su 564 žene i 316 muškaraca.

RB/BI: Sigurna sam da će naše slušaoce, koji su u potrazi za poslom, interesovati kakav je postupak prijave na Biro?

Mašanović: Vrlo jednostavan. Prije nego dođu na Biro, poželjno je da kupe radnu knjižicu, koju treba ovjeriti u Građanskom birou. Nakon toga, sa popunjenom radnom knjižicom, ličnom kartom i diplomom treba da dođu na šaletr Biroa rada. Tamo se obavlja prvi razgovor i zakazuje informativni, kroz koji prolaze sva nezaposlena lica koja posao traže preko Biroa. Ključni faktor je konsultacija sa savjetnikom za posredovanje, kada se radi plan zapošljavanja i obavi intervju.

RB/BI: Aktivnost koja skoro deceniju i po privlači veliki broj mladih ljudi sa fakultetskom diplomom, ali bez posla, je Stručno osposobljavanje i usavršavanje. Kako je protekao posljednji ciklus prijave kandidata i poslodavaca i njihovo uparivanje?

Mašanović: Od 15. januara počeo je novi krug Stručnog osposobljavanja. Ugovor sa poslodavcima je potpisalo 145 lica. Obaveza poslodavaca je da nam na kraju mjeseca dostavljaju izvještaje o njihovom angažmanu, na osnovu čega se vrši obračun plata.

RB/BI: Šta je trenutno aktuelno u Zavodu za zapošljavanje? Na sajtu Zavoda su objavljeni konkursi pod okriljem mjera aktivne politike zapošljavanja. Šta to, u praksi, podrazumijeva?

Mašanović: Mjere aktivne politike zapošljavanja su obrazovanje i osposobljavanje, zatim podsticaj za zapošljavanje i direktno otvaranje novih mjesta. U okviru ovih mjera, Zavod planira da 2026. godine objavi 17 konkursa. U toku februara smo već imali četiri konkursa, od kojih su dva završena, a dva su još uvijek u toku. Ove godine je urađen i Katalog mjera u kojem su objedinjene sve naše aktivnosti. On se nalazi na sa sajtu Zavoda, pa se sva lica, koja svoj karijerni put vide u tom konkursu, mogu upoznati sa uslovima i procedurom izrade prijave. Ove godine, pri zapošljavanju, poslodavac može da zaposli lice na puno i na nepotpuno radno vrijeme. U Katalogu se nalaze sve važne informacije i instrukcije: iznosi koji se mogu dobiti, koji stepen obrazovanja je potreban, koje je vrijeme zapošljavanja, pa poslodavci, prilikom čitanja konkursa mogu da znaju šta da očekuju.

RB/BI: Koji konkursi su aktuelni ovih sedmica?

Mašanović: Trenutno su aktuelna još dva. Konkurs za izbor korisnika bespovratnih sredstava za samozapošljavanje, po programu podsticanja ženskog preduzetništva „START2GROW – Žene za zeleni klik“. Postoje dva načina prijave za žene koje odluče da pokrenu sopstveni biznis. U zavisnosti od visine sredstava koja žele da dobiju, može se kretati do 15.000 eura i to ako je namjena osnivanje zelenih digitalnih poslovnih subjekata. Za registraciju nekih drugih djelatnosti, postoji mogućnost da dobiju do 10.000 eura. Konkurs se zatvara 16. marta, u 14 časova. Već smo odradili jedan seminar, kako bi im približili sve uslove i pomogli u što većoj mjeri. Prijava nije komplikovana, a najbitnije je odratiti biznis plan, a neophodno je popuniti i dvije prijave koje su nalaze na konkursu. Primarni cilj ove godine je zapošljavanje što većeg broja žena i to, naročito, u preduzetništvu.

RB/BI: Kakvo je dosadašnje interesovanje?

Mašanović: Održali smo seminare u Baru, Budvi i Ulcinju, na kojima smo im predočili sve uslove i povoljnosti. Pred njima je još nekoliko dana da uputstva prenesu u biznis plan. Ima zaista lijepih ideja, potrebno im je samo malo hrabrosti da registruju firmu i počnu da se bave samostalnom djelatnošću. U toku je i Konkurs za realizaciju programa osposobljavanja korisnika materijalnog obezbjeđenja za sticanje prvog radnog iskustva „Ready to work“, koji traje do 19. marta, do 14 sati. Ovaj program će se realizovatu u trajanju od devet mjeseci, gdje će Zavod finansijsku podršku obezbijediti u trajanju od šest mjeseci. Učesnici će steći radno iskustvo za samostalno obavljanje poslova, shodno svojoj kvalifikaciji i to za prvo radno mjesto. Nadamo se da će se prijaviti značajan broj poslodavaca, kako bi im uputili nezaposlena lica sa naše evidencije.

RB/BI: Kao što sam u najavi Vašeg gostovanja kazala, bliži se sezona, a sa njom i zapošljavanje sezonskih radnika. Na koji način motivišete lica sa evidencije da se aktivno uključe u proces sezonskog zapošljavanja?

Mašanović: Prilikom prve prijave na Biro, u informativnim razgovorima ukazujemo im i prezentujemo koje su sve aktivnosti Zavoda. Na osnovu tih saznanja donose odluku šta ih najviše interesuje i za koja zanimanja su osposobljeni. Koleginice potom odrađuju jednodnevne ili dvodnevne seminare, ciljano rađene za sezonsko zapošljavanje. Sezona nam je blizu, a u susret njoj, 17. marta u 12 sati u prostorijama Biroa rada Bar održaće se mini sajam zapošljavanja. Pozivam sve zainteresovane, a naročito mlade koji, možda, prvi put traže posao, da saznaju koji su poslodavci uključeni, koja su to radna mjesta aktuelna tokom sezone.

RB/BI: Za kojim zanimanjima vlada najveće interesovanje nezaposlenih?

Mašanović: Najviše za trgovinu i ugostiteljsko-turistička zanimanja. Pripremu smo počeli na vrijeme da bi i nama bilo lakše kada dođe momenat raspisivanja oglasa i potražnje za radnim mjestima tokom ljeta.

RB/BI: Koja je donja starosna granica da bi se osoba mogla prijaviti za rad u toku sezone?

Mašanović: Sva lica sa navršenih 15 godina, a koja imaju ličnu kartu, mogu u Građanskom birou otvoriti radnu knjižicu i, uz saglasnost roditelja, zasnovati sezonski radni odnos.

RB/BI: Na kraju, podsjetimo koje je radno vrijeme Biroa rada Bar?

Mašanović: Radno vrijeme je od 8 do 14, sa pauzom od 11 do 11.30 časova. Dakle, svakog radnog dana smo na raspolaganju za sva pitanja, nedoumice, a vrata Biroa su otvorena za naše sugrađane koji su u potrazi za zaposlenjem. 

The post Mašanović: Zadovoljni smo učinkom aktivnih mjera zapošljavanja first appeared on BARinfo.

Prva traje od 10 do 12 sati i namijenjena je nezaposlenima, potencijalnim korisnicima programa iz Kataloga mjera i programa aktivne politike zapošljavanja.

Druga info sesija namijenjena je poslodavcima, potencijalnim korisnicima podsticaja za zapošljavanje, javnih radova i programa obrazovanja i osposobljavanja za rad kod poslodavca, osposobljavanja za samostalni rad, radne prakse…

O aktivnim politikama zapošljavanja govoriće Gordana Bošković, Veljko Boljević, Gracijela Rakonjac i Biljana Kovačević, iz Centralne službe Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Iz barskog Biroa rada ističu da su sesije dodatna pomoć poslodavcima i nezaposlenima, jer Zavod za zapošljavanje planira raspisivanje 17 javnih poziva u okviru mjera aktivnih politika zapošljavanja.

Glavni akcenat biće stavljen na uključivanje žena i korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, ali i ostale nezaposlene.

The post Šansa za posao i subvencije: Saznajte sve o podsticajima ZZZCG kroz info sesije first appeared on BARinfo.

RB/BI: Koliko je trenutno nezaposlenih na evidenciji barskog Biroa i kakva je struktura?

Rolović: Na današnji dan imamo 999 nezaposlenih lica, od kojih je 354 muškaraca, a žena je 645. Sa prvim stepenom stručne spreme je 289, sa drugim – 28, sa trećim – 139, sa četvrtim – 205, petim – četiri, šestim – 15, sedmim jedan – 280, sedmim dva – 24. Kod nas je vrlo važno, uzimajući u obzir da osim ovih podjela radimo i trijažu nezaposlenih lica, imamo neposredno zapošljivih 251, uslovno zapošljivih 351, teže zapošljivih 395 i ostalih dva.

RB/BI: Koliko je ljudi bez posla duže od godinu?

Rolović: Preko godinu posao traži 527 lica. To i nije toliko veliki broj, jer je među njima najviše onih kojima fali još nekoliko godina da ostvare pravo na penziju. U kategoriju teže zapošljivih spadaju i lica sa invaliditetom, sa kojima organizujemo posebne programe, kako bi bili prepoznatljivi na tržištu rada.

RB/BI: Kako motivisati i psihološki osnažiti ljude koji su dugo bez posla?

Rolović: Prema metodologiji rada koju praktikujemo, nezaposleni samom prijavom na Biro, dobija savjetnika koji na osnovu njegovih karakteristika odabira određeni program, pravi procjenu da li je to lice vidljivo na tržištu rada. Od njegovih afiniteta, sklonosti  i želja bude nam jasno u kom pravcu sa njim treba raditi.

RB/BI: Kakva je situacija u vezi sa zapošljavanjem žena u Baru?

Rolović: Na evidenciji je 290 žena više u odnosu na muškarce, pa je jasno da spadaju u teže zapošljivu kategoriju. Imamo dosta žena sa obrazovanjem koje danas nije prepoznato na tržištu rada, među njima je dosta i samohranih majki… Za narednu godinu, po preporukama Evropske komisije, imaćemo posebne programe za lica iz materijalnog obezbjeđenja porodice i sa teže zapošljivim ženama.

RB/BI: U kojim djelatnostima je najveći nedostatak radne snage?

Rolović: Do skoro je deficit radne snage bio u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini, a sada veliki postoji i u prosvjeti i medicinskim djelatnostima.

RB/BI: Koliko sezona doprinosi realnom zapošljavanju i Baru i šta pokazuje praksa – da li se sezonski rad u značajnoj mjeri pretvara u stalnije odnose?

Rolović: Preko dvije decenije realizujemo Program sezonskog zapošljavanja. Već početkom svake godone započinjemo programe i mjere da bi što kvalitetnije odgovorili zahtjevima poslodavaca koji su mnogo veći od radne snage koja se nudi. Svi zainteresovani da rade tokom sezone nađu posao, a benefit je i što su i zarade znatno veće nego ranije. Vrlo je malo rada na crno, jer je postala praksa da poslodavci prijavljuju radnike. Ranije su nosioci sezonskog zapošljavanja u Baru bila velika hotelska preduzeća, a sada u ponudi radnih mjesta dominiraju restorani i mini hoteli. Nakon sezone prestaje potreba za njima, pa se velika većina nakon ljeta vraća kod nas na evidenciju. Ipak, napominjem i da je sezona ove godine trajala do polovine oktobra, pa su tako i sezonci duže bili radno angažovani.

RB/BI: Kako funkcioniše komunikacija sa lokalnim biznis sektorom?

Rolović: S obzirom da se sve deševa brzo, tako i Zavod pokušava da prati taj trend. Posljednjih mjeseci smo formirali grupu koja se najavi i potom obilazi poslodavce u Baru, gdje sprovodimo analizu potreba. Vjerujemo da će to doprinijeti da jasnije sagledamo koje su mjere i programi aktivnog zapošljavanja najlakše prilagodljivi za lokalne uslove. Zaposleni u Birou rada su u stalnoj komunikaciji sa Biznis start centrom, Opštinom Bar, a učestvujemo i kao partneri u lokalnim akcionim planovima… Sve to svjedoči da smo vrlo aktivni, pa ne izostaju i vrlo su vidljivi pomaci koji idu u prilog nezaposlenima.

RB/BI: Da li digitalne platforme pomažu bržem i kvalitetnijem povezivanju nezaposlenih i poslodavaca?

Rolović: Zavod ima sajt gdje kako nezaposleni, tako i poslodavci na lak i jednostavan način mogu doći do svih podataka. Takođe, na dvnevnom nivou na društvenim mrežama (Facebook i Instagram) promovišemo naše aktivnosti. Uveli smo i digitalizaciju, imamo i on line module, tako da sve to dopinosi umrežavanju institucija, pa korisnici naših usluga brzo dolaze do traženih podataka. 

RB/BI: Koje subvencije poslodavci najviše koriste?

Rolović: Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore se trenutno nalazi 270 lica sa invaliditetom. Jedan dio njih je tokom proteklih godina zapošljen, a poslodavci imamju mogućnost za refundaciju njihovih zarada u zavisnosti od stepena invaliditeta i dužine trajanja ugovora.

RB/BI: Kraj godine skoro deceniju i po obilježava projekat za kojim tradicionalno vlada veliko interesovanje među mladim ljudima koji su završili visoku školu, ali i poslodavcima željnim stručnog kadra voljnog da radi i dokazuje se. Jeste li zadovoljni ovogodišnjim odzivom za Stručno osposobljavanje visokoškolaca, uz napomenu da bi nova garnitura trebalo da počne da radi od 15. januara?

Rolović: Za 14. ciklus Stručnog osposobljavanja ove godine se na nivou Crne Gore prijavilo 2.344 visokoškolca, od kojih je 2.072 dobilo priliku da započne devetomjesečni angažman kod željenog poslodavca. Što se tiče Bara, 104 lica je upareno za ovaj program.

RB/BI: U pripremi za ovaj razgovor, kazali ste mi da će uskoro Zavod za zapošljavanje izdati katalog novih mjera za nezaposlene. Na koje kategorije će se on odnositi i šta će tačno podrazumijevati?

Rolović: Glavni fokus će biti na korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice i dugotrajno nezaposlene žene, jer su oni prepoznati kao kategorije sa kojima treba najviše raditi i podsticati ih. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje će se nalaziti u katalogu, odnosiće se na obrazovanje i osposobljavanje, podsticaj za samozapošljavanje, direktno otvaranje radnih mjesta. Kako bismo sve te aktivnosti što uspješnije realizovali, usko ćemo se povezati sa Centrom za socijalni rad, a s tim u vezi već smo organizovali nekoliko sastanaka. Odredili smo i nekoliko radnih grupa sa kojima ćemo početkom iduće godine početi da realizujemo seminare i radionice namijenjene ovim kategorijama. Što se tiče projekata, u toku je operativni program za zapošljavanje i socijalnu inkluziju za period od 2024. do 2027. godine, s tim što je nedavno produžen do 2032. godine. Zavod će imati ulogu direktnog ugovaračkog tijela prilikom sprovođenja programa za koje će biti opredijeljen 31 milion eura. Tokom 2026. godine u planu su dva programa – jedan se odnosi na zapošljavanje i vještine mladih i ranjivih grupa (budžetom je određeno milion i sedamstvo šezdeset hiljada eura), a drugi je podrška administrativnim kapacitetima koji za cilj ima pružanje podrške sistemu za upravljanje i kontrolu programa IPA 3 (vrijednosti 350 hiljada eura).

RB/BI: Jeste li zadovoljni voljnošću nezaposlenih da učestvuju u programima i obukama koje Biro rada realizuje sa ciljem da dobiju zaposlenje?

Rolović: U odnosu na druge Biroe rada i Područne jedinice u Crnoj Gori, broj nezaposlenih koji učestvuju u ovim programima nije veliki. Za to postoji više razloga. Osnovni je što trenutno nemamo veliki broj nezaposlenih na evidenciji, a broj institucija koje imaju licencu za obrazovanje odraslih u našoj opštini nije značajan, pa je time i uparivanje sa licima bez posla smanjeno. Nedavno je dosta naših kandidata učestvovalo u Programu digitalnog marketinga i novih informatičkih vještina održanom u Podgorici.

RB/BI: U kojoj mjeri im obuke, prekvalifikacije, dokvalifikacije koje organizujete, realno pomažu prilikom traženja posla?

Rolović: Obuke ovog tipa (u zanatstvu, ugostiteljstvu, turizmu) radimo već dvije decenije, pa imamo značajno iskustvo. Sve osobe koje su imale iskusnog mentora, prošle obuku i dobile sertifikat su, ili nastavile kod tog poslodavca, ili su sa novim kvalifikacijama veoma lako pronašle posao. Evidentno je da, posebno u turističkoj privredi, vlada velika potražnja za radnom snagom, a poslodavac zbog komplikovanih procedura prilikom zapošljavanja stranaca, radije bira da zaposli domaćeg radnika.

RB/BI: Koji programi Zavoda za zapošljavanje su, prema Vašoj ocjeni, ostavili najjači trag u godini na izmaku?

Rolović: To su podsticaji za samozapošljavanje, odnosno bespovratna sredstva, gdje su nezaposlena lica pod određenim uslovima, mogla da apliciraju za iznos do deset hiljada eura. Pojasniću (s obzirom da ljudi obično miješaju kredit i grant) da grant, ako se primjenjuju uslovi iz konkursa, podrazumijeva bespovratna sredstva koja se utroše za nabavku mašina, alata da bi njihov biznis postao održiv, dok se kreditna sredstva moraju vraćati.

RB/BI: Kakvi su planovi Biroa rada Bar za sljedeću godinu? Šta nezaposleni sa vaše evidencije mogu očekivati kada govorimo o zajedničkim naporima u pronalasku posla?

Rolović: Zavod je, u saradnji sa Privrednom komorom, Unijom poslodavaca i lokalnim samoupravama, prepoznat kao ozbiljan partner. Puno je uloženo u opremu kojom raspolažemo, planirana su i ulaganja u ljudske resurse. Organizovaćemo i seminare i edukacije da bi bili visoko osposobljeni da licima sa evidencije pružimo što kvalitetniju podršku. Pred svakim od zaposlenih u područnim jedinicama biće postavljeni jasni, mjerljivi i vremenski definisani ciljevi za naredni period.

RB/BI: Šta biste poručili ljudima sa evidencije koji osjećaju da se, i pored brojnih inicijativa koje pokrećete i programa koje realizujete, ipak, na poslovnom nebu malo šta mijenja?

Rolović: Trudimo se da shvate da njihov boravak na Zavodu nije samo puka evidencija, statistika, javljanje, već da savjetnik koji je zadužen za nezaposleno lice ulaže sebe da pruži podršku i pokuša objasniti u kom pravcu treba da ide njegovo buduće zapošljavanje. S obzirom da na evidenciji imamo dosta teže zapošljivih lica, programi moraju biti prilagođeni njima. Važno je što ćemo imati i finansijsku podršku da odgovorimo potrebama kako nezaposlenih, tako i poslodavaca i ustanova.

RB/BI: Podsjetimo naše slušaoce koje je radno vrijeme Biroa rada Bar sa strankama?

Rolović: Biro radi od 7 do 15 sati, a rad sa strankama je organizovan od 8 do 14 sati. Pauza nam je od 11 do 11.30 časova.

The post Rolović: Značajna sredstva biće uložena u podsticajne mjere sa ciljem smanjenja nezaposlenosti first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca zainteresovanih za učešće u Programu stručno osposobljavanje, koje već trinaestu godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Prijaviti se mogu svi poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijavljivanje je otpočelo 16. septembra, traje mjesec – do 16. oktobra. Podvlačim da je prilikom prijavljivanja na sajt eUprave potrebno obratiti pažnju, jer su privatni i javni sektor razdvojeni.

RB/BI: Kakva su iskustva, da li se prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali, ili se nadate i novim?

Mašanović: Uglavnom su to naši partneri iz ranijeg perioda. Međutim, dosta je i novih, koji se već sedmicama raspituju o proceduri prijavljivanja i budućim obavezama. Ima i onih koji se ne snađu u toj proceduri. Ipak, to je neznatan broj, jer su, uglavnom već registrovani u sistemu eUprave kao učesnici drugih projekata i programa. U svakom slučaju, rado ćemo im pomoći. Svim radnim danima sam u Birou i zaista mi ne predstavlja problem da izađem u susret i dam smjernice za jednostavnu proceduru. Važno je, ipak, da nakon elektronske prijave dođu u Biro, kako bismo provjerili da li je to što je prijavljeno i odobreno.

RB/BI: Bilo bi dobro da objasnite, zbog onih koji su još uvijek u dilemi da li da se prijave, zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Najveći stimulans poslodavcima bi trebalo da bude što dobijaju radnu snagu željnu i spremnu da primijeni ono što su naučili tokom školovanja. Ovo je vid stručnog usavršavanja, ustvari, demonstracija znanja u praksi. Poslodavci dobijaju za rad voljne i orne mlade ljude, pri čemu im je jedina obaveza da nam jednom mjesečno dostavljaju izvještaje koji su potvrda da su radno angažovani visokoškolci redovno dolazili i prilježno obavljali radne zadatke. Sve ostale formalnosti i procedure su obaveza zaposlenih u Birou.

RB/BI: Podsjetimo, ima li poslodavac pravo da posredstvom ovog programa, radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od mogućnosti da mladim uposlenicima obezbijede mentora koji će ih uputiti u posao. Broj visokoškolaca diktira veličina firme – dešava se da jedna angažuje i pet visokoškolaca.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?

Mašanović: Bilo ih je i iz privatnog i iz javnog sektora. Međutim, s obzirom da se je prijava realizuje elekronskim putem, mi nemamo uvid u prijave iz javnog sektora. Svake godine nam se prijavi 100 do 130 poslodavaca za 200 do 230 radnih mjesta.

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Čim dođe septembar, viskoškolci pohrle u Biro rada. Razlog je što tada završavaju poslednje ispite, pa jedva čekaju da vide listu poslodavaca koji su u ponudi. Pritom se i obraduju što nisu teritorijalno vezani za Bar, već radnu praksu mogu da obavljaju u gradu po izboru. Naravno, napomenemo im da uz platu nemaju mogućnost da dobiju putne troškove.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se realizuje i kakva su iskustva?

Mašanović: Ono se obavlja elektronski. Prilikom prijavljivanja visokoškolci vide gdje su kod poslodavaca rangirani. Savjetujem ih da na to obrate pažnju, jer ako poslodavac traži tri lica, a oni su rangirani kao peti, sedmi, nužno je da „iskombinuju“ i da se „prebace“ kod poslodavca kod koga su prvi ili drugi na listi. Ključnu ulogu igra prosjek ocjena tokom studiranja.

RB/BI: Kako rješavate situaciju, pretopstavljam da ih je tokom proteklih 12 godina bilo, kada poslodavci i visokoškolci ostanu neupareni?

Mašanović: Spisak izađe najkasnije do kraja novembra, pa imamo priliku da tokom decembra, u saradnji sa poslodavcima, provjeravamo da li postoji mogućnost uparivanja. Najveći problem je ako na evidenciji nemamo lice sa studijskog programa za koji postoji potražnja od strane poslodavca. Ipak, pokušavamo da, u saradnji sa eUpravom i Zavodom za zapošljavanje dođemo do rješenja.

RB/BI: Pozabavimo se sada statistikom i onim što će, svakako, interesovati visokoškolce koji žele da se prijave – koliko njih, nakon devetomjesečne prakse, nastavi radni angažman kod istog poslodavca? Šta pokazuju iskustva iz prethodnih godina?

Mašanović: Ne bih se prilikom procjene rukovodila procentima, ali ću reći da ih je dosta. Pogotovo jer su visokoškolci ti koji biraju firme, pa je logično da se trude i žele da ostave dobar utisak. Sa druge strane, kada poslodavac vidi da je mladi čovjek zainteresovan, radan, spreman da uči, zadržaće ga u svom timu i poslije isteka devet mjeseci.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Mjesečna nadoknada za učesnike koji angažman završavaju 15. oktobra, je 450 eura. O eventualnim promjenama iznosa, informaciju ćemo dobiti iz resornog ministarstva.

RB/BI: Koje je radno vrijeme Biroa rada Bar kada vam se visokoškolci mogu obratiti ukoliko imaju neke nedoumice i pitanja?

Mašanović: Sa strankama radimo od osam do 14 sati. Iako nam visokoškolci već dolaze u želji da se informišu, ne možemo im dati precizne podatke, jer je prijava poslodavaca još uvijek u toku. Objasnimo im da procedura podrazumijeva dva koraka – provjera diplome i prijava kod Zavoda. Najviše ih uznemiri kada dođe do neke administrativne greške (pogrešno upisan matični broj ili ime i prezime). Međutim, takve greške se rješavaju u roku od nekoliko minuta. Za sada imaju obavezu da se redovno prijavljuju u Zavodu za zapošljavanje, a nakon 16. oktobra naša su vrata otvorena i spremni smo da pomognemo koliko god smo u mogućnosti.

RB/BI: Kada nova generacija visokoškolaca startuje na posao? Do ove godine je taj datum bio 15. januar.

Mašanović: Tako će biti i ovoga puta. Nova generacija počinje sa radnim angažmanom 15. januara, kada se i potpisuju ugovori. Poslodavac potom Zavodu dostavlja ugovore, na osnovu čega u Birou popunjavamo dokumentaciju koju prosljeđujemo Ministarstvu. Krajem januara bude gotov izvještaj za prvih 15 dana, kako bi već početkom februara dobili platu za pola mjeseca.

The post Počelo prijavljivanje poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca first appeared on BARinfo.

RB/BI: Koliko Barana prema poslednjoj evidenciji traži posao posredstvom Biroa rada?

Radonjić: Imamo ukupno 1.122 lica na evidenciji barskog Bira rada.

RB/BI: Svakako je zanimljiv podatak kakva je struktura nezaposlenih, koja zanimanja su deficitarna, a u kojim branšama vlada veća ponuda od potražnje?

Radonjić: S obzirom da mi živimo na moru, zanimanja koja se traže su vezana upravo za turizam i ona su deficitarna. Svake godine imamo pripremu za sezonsko zapošljavanje koje bukvalno traju od početka godine. Konkretno, od prvog februara organizujemo niz aktivnosti koje sve imaju za cilj da sezonsko zapošljavanje bude što uspješnije, pa nastojimo da animiramo što više lica sa evidencije da prihvate sezonske poslove. To je ono što je sigurno zapošljavanje u našoj opštini. Čitava Crna Gora ne može da podmiri potrebe sezonskog zapošljavanja na našem primorju. To je priča koju svi odavno znaju. Na evidenciji sa prvim i drugim stepenom imamo 382 lica, sa trećim stepenom 189 i sa četvrtim stepenom 309 lica. Svi oni, ako žele mogu da rade tokom sezone, jer kod sezonskih poslova kao što su pomoćni radnik u kuhinji, rad u trgovini, struka nije bitna. Oni koji imaju sedmi stepen i viši, teže prihvataju sezonske poslove. Kod lica koja imaju četvrti stepen i ispod toga, najvažniji momenat njihove motivacije je da li su spremni da se upuste u sezonski rad. Ako su imaju ispod 50 godina, ali i stariji, ako imaju isustva i voljni su, radimo sa njima u sklopu onoga što zovemo priprema za sezonsko zapošljavanje. Ove godine sam baš konkretno ja to radila, tako da raspolažem podacima dobijenim kroz grupno informisanje naših nezaposlenih, kako izgleda sezonski rad, šta mogu da očekuju, kakav je odnos sa poslodavcem. Imamo ulogu i posrednika, zato što puno poslodavaca oglašava potrebu za radnom snagom. Kroz to grupno informisanje je prošlo oko 160 lica, a pored toga smo radili i informativno motivacione seminare. To je jednodnevni seminar, radionica koja traje po nekoliko sati, a realizuje se kroz brojne aktivnosti – vježbamo razgovor sa poslodavcem, situacije na poslu… Najbolji odaziv je od strane mlađe generacije koja je spremna da radi.

RB/BI: Da rezimirano – jeste li zadovoljni učinkovitošću tih programa i aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje, i u sklopu njega i Biro rada Bar, realizuje sa ciljem smanjenja broja lica bez posla?

Radonjić: Što se tiče nas koji radimo ovdje u Birou, mogu da kažem da se svi, a naročito koleginice na pozicijama savjetodavaca nezaposlenima, maksimalno trude i daju sve od sebe da animiraju sve sa evidencije. Naravno, osobama koje imaju neku vrstu invaliditeta, ne možete ni pomenuti, a kamoli ponuditi, sezonski posao. Od februara smo imali 26 selekcija za poslodavce i većina je bila upravo za sezonske poslove. Kada nam se poslodavac obrati, odmah kontaktiramo stranke i obavjestimo ih da je posao dostupan.

RB/BI: Koja je najveća barijera tokom pokušaja da se dođe do posla?

Radonjić: Što se tiče sezonskih poslova, ko je voljan da radi, ne postoji barijera. S druge strane, zbog strukture nezaposlenih lica, veliki broj sa naše evidencije više i ne želi, niti je spreman da ulazi u sezonske poslove. Što se tiče dugoročnijih poslova, barijera je što se najviše oglašavaju neka medicinska zanimanja. I ranije kada sam gostovala u tvojoj emisiji, pričale smo o obrazovanju. Tada sam se bavila mladima i profesionalnim usmjeravanjem. Ono što se nama desilo jeste inflacija visokog obrazovanja, naročito što se tiče društvenih smjerova, pa na evidenciji imamo oko 240 lica sa sedmim stepenom. Od toga su 177 žene. Pitanje je da li se žene više odlučuju da se školuju, ili je među onima koji su završili sedmi stepen obrazovanja ženama teže da dođu do posla, jer imaju porodicu, ili ih i neki drugi faktori sprječavaju da dođu do zaposlenja. Mi kroz statistiku taj podatak ne možemo imati, ali mislim da je i jedno i drugo.

RB/BI: Da li se i dalje srijećete sa situacijom da su lica koja su na evidenciji prijavljuju na Biro rada samo zbog benefita koje time dobijaju, pa kada im ponudite priliku da rade, oni to odbiju, smišljaju razloge protiv?

Radonjić: Naravno da da, mi imamo vrlo blisku saradnju sa Centrom za socijalni rad i baš sam ove godine ja imala taj zadatak. Dobila sam spisak nezaposlenih lica koji su na našoj evidenciji, a ujedno su i korisnici MOP-a. Većinu lica sa tog spiska sam pozvala na razgovor da popričamo šta je to što možemo da uradimo, šta je to što mi nudimo, a šta oni sa svoje strane traže, ne bi li se „pomjerili s mjesta“ i izmjestili iz pozicije u kojoj su, iz njihovog „mindset“-a (načina razmišljanja, gledanja na stvari).

RB/BI: Kako ih motivišete, šta radite?

Radonjić: Ono što je glavna stvar je da procedura vraćanja na to pravo sada vrlo olakšana. Bojazan da neće moći ponovo da steknu pravo da budu korisnici MOP-a je jedna od glavnih prepreka. To mi je potvrdila i koleginica iz Centra za socijalni rad. Struktura tih porodica je da obično muž privređuje radeći „na crno“ čime obezbjeđuje porodicu. Obično naprave računicu i procijene da bi, kada bi se zaposlili izgubili ta primanja i benefite, a „u plusu“ bi bili oko 50 eura zbog kojih nisu voljni da izgube pravo. Potrošila sam veliku energiju da ih uvjerim da će ga lako vratiti. U pitanju su radno sposobni muškarci i žene. Kod žena sam primijetila da ne rade jer smatraju da je njihov zadatak da brinu o porodici. Pokušala sam da im dam do znanja da se isplati da rade od juna do oktobra, pa da se nakon toga vrate na Biro rada i u roku od nekoliko dana, ponovo ostvare pravo na isplatu nadoknade iz oblasti MOP-a.

RB/BI: Ali, ne svodi se posao isključivo na materijalnu dobit.

Radonjić: Ti znaš da je profesionalno usmjeravanje moja prava ljubav i da ja to radim s mladima. U čovjekovom životu postoje dvije sfere – jedna je porodična, a druga je poslovna. Mladima uvijek kažem da posao biraju kao što biraju partnera – ako se ne bira srcem onda prije ili kasnije (a uvijek se desi prije) čovjek uvidi da je pogriješio.

RB/BI: Pričali smo o licima sa vaše evidencije. U kojim oblastima i na koje barijere se najviše žale poslodavci?

Radonjić: Od februara je oglašeno oko 110 oglasa za sezonsko zapošljavanje, s tim što kada se donese jedan oglas, to može da bude više radnih mjesta. Do 10. juna se oko 140 lica zaposlilo sezonski, s tim što smatramo da je taj broj sigurno veći, jer kako je državna uprava umrežena, dobijamo podatke iz Uprave prihoda kome je otpočelo osiguranje, odnosno kome je počeo radni odnos. Međutim, u poslednje vrijeme ta konekcija ne radi kako bi trebalo, tako da podatke iz Uprave prihoda ne dobijamo. Poslodavci imaju svoj interes i traže nekoga ko će sezonski da prihvati sve uslove koje sezona nosi. To su uslovi koji se najbolje podnose u nekom mlađem dobu. Prije nekoliko dana sam razgovarala sa klincima koji rade na ovdašnjoj plaži. Puni su entuzijazma i veseli. Kažu da im nije ni vruće, druže se, vrijeme brzo prođe. Možda će drugu priču pričati u avgustu… Kada sam dolazila u Radio Bar čula sam sa vaših talasa jednu divnu pjesmu „Prljavog kazališta“ (baš volim Radio Bar zbog sjajne muzike) „Sve je lako kad si mlad“. Mislim da (ovo je moje lično mišljenje) sezonski poslovi mnogo više pašu ljudima koji se još nisu profesionalno isprofilisali, pa su oni način da uđu u proces rada, u smislu da ojačaju samopouzdanje, da potvrde sebi da mogu, jer ih kroz proces obrazovanja, u stvari, uljuljkujemo i šaljemo informacije da ne mogu, da će biti na testu, da će biti ispitivani, tako da stalno imaju negativni feedback. Oni na svijet odraslih gledaju kao na neki bauk, plaše se kako će se snaći, kako će izaći na kraj sa svim što donosi svijet odraslih. Vidim da se klinci koji ranije krenu da rade sezonske poslove, na taj način „kale“, odnosno stiču zdravo samopouzdanje i sebi dokazuju da mogu. To sticanje zdravog samopouzdanja je od ključne važnosti za sve ostalo u životu, jer kad je samopouzdanje na staklenim nogama, onda će ono da se kad-tad, slomi.

RB/BI: Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom, možda prije sa lokalnom upravom u Baru? Imate li podršku, neke zajedničke projekte, znam da ste prethodnih godina dosta dobro sarađivali, kakva je sad situacija?

Radonjić: Vrlo sam zadovoljna stvarima koje radi lokalna samouprava, mislim da se zaista trude. Mi smo u poziciji da smo državni resurs, Biro rada nema moć da donosi odluke. Odluke se donose u centrali i kasnije sprovode po područnim službama. To što nemamo samostalnost, naš je vrlo ograničavajući faktor.

RB/BI: Kako se i da li se uopšte možete izboriti sa tim u praksi?

Radonjić: Sve aktivnosti koje radimo u smislu pripreme, obuke za nezaposlene, prekvalifikacije, dokvalifikacije, treba da se odrade prije maja, jer tada kreće sezona, pa ne možemo više da se bavimo tim stvarima, već se fokusiramo na ono što je udarno.

RB/BI: Dakle, pripremu za sezonu počinjete od februara?

Radonjić: Jeste, zato što je to glavni proizvod u našoj opštini. Da smo kao Biro samostalniji, imali bismo mnogo bolju saradnju sa lokalnom samoupravom jer, što je organizacija manja, ona je fleksibilnija. Ako veliki brod ide prema grebenu, ne možete da ga zaustavite, a ako je mali, lako će da se okrene. Manevri su mnogo lakši kad ste manji. Kada bi imali tu vrstu samostalnosti, mislim da bi naša saradnja sa lokalnom samoupravom i sa svima na lokalnom nivou bila mnogo bolja, jer radimo sa lokalnim ljudima i poznajemo njihove potrebe.

RB/BI: Organizovali ste Sajam sezonskog zapošljavanja. Kakvo je bilo interesovanje?

Radonjić: Jeste, to je jedna od aktivnosti koju smo odradili sa lokalnom samoupravom i bila je sjajna. Ove godine je posjećenost bila nešto manja, ali to nam je bila vrlo korisna informacija da sljedeće godine pristupimo sa više „frontova“.

RB/BI: Da bude malo jača kampanja, možda?

Radonjić: Upravo to sam htjela i da zamolim Radio Bar, kao infornativnu kuću, da nam izađete u susret, pa da ta medijska kampanja krene ranije, da mladi ljudi koji imaju priliku jer žive u gradu mogu lagano da dođu. Sezonsko zapošljavanje je mladima sjajna prilika da uđu u svijet rada. S tim ciljem smo i započeli priču „Sajam sezonskog zapošljavanja za mlade“ prije tri godine. Tokom juna ćemo imati sastanak, jer postoji lokalni tim za sprovođenje lokalnog plana akcije za mlade. Osim medijske podrške, ja sam voljna i da mladima koji se odluče za sezonske poslove, održim prezentacije o benefitima za njihovo samopouzdanje.

RB/BI: Vesna, za kraj ovog razgovora, zamoliću Vas za smjernice, kako da se budući sezonski radnici prijave, i da podsjetimo koje je radno vrijeme Biroa sa strankama?

Radonjić: Naše radno vrijeme sa strankama je od osam do 14 časova, s tim što je od 11 do 11:30 pauza. Takođe, svako ko je zainteresovan, dovoljno je samo da kupi radnu knjižicu u knjižari i da je u Građanskom birou ovjeri, apotom odnese poslodavcu.

RB/BI: Koja je donja granica da se mlada osoba prijavi da radi tokom sezone?

Radonjić: Navršenih petnaest godina.

The post Radonjić: Sezonsko zapošljavanje – prilika da mladi uđu u svijet rada i izgrade samopouzdanje first appeared on BARinfo.

RB/BI: Direktan povod za Vaše gostovanje je početak procedure prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu Stručno osposobljavanje, koje već 12-u godinu zaredom realizuje Zavod za zapošljavanje, uz podršku Vlade Crne Gore. Ko ima pravo da učestvuje u projektu?

Mašanović: Pravo da podnesu prijavu imaju poslodavci iz privatnog i javnog sektora. Prijava se radi elektronskim putem, preko sajta e-Uprave, a traje do 16. oktobra, do podneva. Nakon obrade podataka i formiranja rang lista poslodavaca (za šta će biti potreban jedan dan), počinje prijava visokoškolaca. Uglavnom se prijavljuju poslodavci koji su učestvovali i ranijih godina, pa je potrebno samo  da otvore svoj nalog koji već postoji u evidenciji. Ako se prijavljuju po prvi put, moraju se registrovati na sajtu e-Upravu. Međutim, većina njih je, s obzirom da e-Upravu koriste za obračun plata, već registrovana, što olakšava proces. Kada se uđe na sajt, postoji „prozor“ Stručno osposobljavanje, čijim otvaranjem se upoznaju sa svim koracima koje treba slijediti za uspješno podnošenje prijave.

RB/BI: Kazali ste da se uglavnom prijavljuju poslodavci koji su već učestvovali u projektu prethodinih godina. Bilo bi dobro da za one koji još uvijek razmišljaju da li da se prijave, objasnite zbog kojih benefita bi valjalo da to učine?

Mašanović: Svakodnevno odgovaramo na brojne pozive sa upitima kakva je procedura, koje su njihove obaveze… Objasnimo im da je glavna obaveza da jednom mjesečno dostavljaju potvrdu da su visokoškolci redovno dolazili, jer im se na osnovu toga radi obračun plata. Kada govorimo o benefitima, poslodavci treba da imaju na umu da dobijaju mladu, obrazovanu radnu snagu željnu znanja, sa voljom da naučeno primjenjuju i u praksi. Što se tiče poslodavaca koji po prvi put žele da se uključe u projekat, uglavnom ih interesuje kakva je struktura na Birou.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: Naravno. To zavisi od veličine firme, a neko je pravilo da se na dva visokoškolca rasporedi jedan mentor koji ih upućuje u posao. Mentor se i potpisuje na izvještaje koji svjedoče da je visokoškolac valjano obavljao posao.

RB/BI: Iz kojih sektora su proteklih godina bili najbrojniji poslodavci?

Mašanović: U posljednje vrijeme se visokoškoci više odlučuju za rad u javnom sektoru.

RB/BI: Zašto „bježe“ od privatnog sektora?

Mašanović: Ne znam šta je razlog tome, posebno ako se zna da, ako se dobro pokažu, ostanu u radnom odnosu i poslije isteka devetomjesečne radne prakse. Ja nemam uvid u javni sektor, jer mi isključivo pratimo privatni sektor i prijave poslodavaca. Osim toga, na mjesečnom nivou pratim i rad visokoškolaca, jer imam priliku da popričam sa njima kada nam donesu izvještaj…

RB/BI: Jesu li mladi ljudi spremni da rade?

Mašanović: Jesu. Iako prilikom izbora firme, kompletnu proceduru rade online, dosta njih dođe do nas u Biro rada, sa željom da pita, posavjetuje se s nama, zamole nas da im damo više podataka o firmi koja im je u tom momentu interesantna. Mladi su danas veoma snalažljivi, preko sajtova lako dođu do podataka o firmama, a predmet interesovanja su im mahom one u kojima bi mogli da steknu praktično iskustvo i prošire znanje. Raspituju se i o kadru koje su te firme iznjedrile, nastoje da dođu do svih podataka (koliko su u prilici), pa bih rekla da ne prepuštuju ništa slučaju.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca, slijedi najkomplikovaniji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje i kakva su dosadašnja iskustva?

Mašanović: S obzirom da je uparivanje elektronsko, već nakon prijave u kojoj je naznačio za koju firmu je zainteresovan, visokoškolac ima uvid koliko ih se već prijavilo za to mjesto i kako je, s obzirom da je prosjek najbitniji, on rangiran. U slučaju da je neko drugi više rangiran, imajući u vidu da može da izabere čak sedam firmi, postoji prilika da se odluči za neku drugu.

RB/BI: Da li se ranijih godina dešavalo da neko od prijavljenih poslodavaca ili visokoškolaca ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se zato što kod podnošenja prijave postoje tri koraka. Na primjer, poslodavac u potrazi za visokoškolcem odredi da li želi nekog sa završenim fakultetom iz društvenih, tehničkih, prirodnih nauka… Drugi korak je da precizno odredi oblast, a treći studijski program. Dešava se da tu dođe do nekih neslaganja, ali se za neuparene otvori drugi krug. Odluku kod kog poslodavca žele da rade, mogu da mijenjaju dok ne istekne rok za prijavu, kada se gasi aplikacija koja omogućava učešće u projektu.

RB/BI: Da se ovaj projekat pokazao kao veoma uspješan, svjedoči i podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne prakse nastavilo radni angažman kod istog poslodavca.

Mašanović: To potvrđuje ono o čemu smo govorili – da se oni dosta raspitaju, pa idu ciljano ka odabiru poslodavca kod kojeg postoji šansa da produže angažman. Naravno, trude se, dokazuju, što im sve daje šansu da se nakon isteka praksene vraćaju na Biro rada.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce?

Mašanović: Još uvijek je 450 eura. Ako bude izmjena, na vrijeme ćemo ih obavijestiti. Projekat počinje 15. januara. Poslodavac prije toga ima obavezu da sa visokoškolcem sklopi ugovor, na osnovu čega se pravi aplikacija za isplatu.  

The post Mašanović: Šansa za mlade da se usavrše, napreduju i zaposle first appeared on BARinfo.

RB/BI: Željko, na početku, čestitke na imenovanju, s obzirom da ste od skoro, nakon dugogodišnjeg angažmana u barskom Birou rada, stupili na funkciju načelnika područne jedinice za tri grada. Iako ste, da tako kažem, “domaći na tom terenu”, sigurna sam da je nova funkcija svojevrstan izazov. Jesam li u pravu?

Rolović: Zahvaljujem se na iskrenim čestitkama, ja se zaista uvijek prijatno osjećam u vašem studiju. Normalno, novi su izazovi, ali eto, sa svim kolegama, trudimo se da izađemo u susret našim korisnicima, prije svega nezaposlenim licima, poslodavcima, jer smo svi na nekom zajedničkom zadatku i stremimo istom cilju.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija kada je broj nezaposlenih lica na evidenciji u pitanju? Koliko Barana traži posao posredstvom Biroa rada?

Rolović: Na današnji dan, na Birou rada Bar imamo 1.603 nezaposlena lica, od toga je 586 muškaraca i 1.018 žena.

RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih, koja zanimanja su deficitarna, a u kojim branšama vlada veća ponuda od potražnje?

Rolović: Počeću od prvog stepena stručne spreme – tu imamo 479 nezaposlenih lica, u drugom stepenu 60, u trećem 286, u četvrtom 443, u petom pet, u šestom 37 i u sedmom stepenu 293 lica. Što se tiče zanimanja gdje imamo veću ponudu od potražnje, to su zanimanja sa sedmim stepnom stručne spreme – menadžeri u raznim djelatnostima, potom u četvrtom stepenu imamo dosta nezaposlenih lica koja su po zanimanju maturanti gimnazije, slijede poljoprivredni tehničari, ekonomski tehničari… Što se tiče deficitarnih zanimanja, to  su, uglavnom turizam i ugostiteljstvo.

RB/BI: Jeste li zadovoljni učinkovitošću programa i aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje realizuje sa ciljem smanjenjem broja lica bez zaposlenja? Šta pokazuje praksa?

Rolović: Trenutno na nivou Crne Gore imamo 42.594 nezaposlenih lica, pa je stopaa nezaposlenosti 18,36. To je stanje koje je vjerovatno nerealno, jer suština je svih naših programa aktivne politike zapošljavanja, da radimo sa licima koja aktivno traže posao. Svi oni su, kroz individualne planove zapošljavanja, upućeni u sve što Zavod radi. Konkretno, ovih dana će biti realizovana dva programa. Osposobljavanje za samostalan rad, i osposobljavanje za rad kod poslodavca gdje je namjenjeno preko dva miliona eura sredstava za refundiranje troškova zarada za 600 nezaposlenih lica. Od toga su  300 lica sa trećim i četvrtim stepenom stručne spreme koja nemaju zaposlenje u svojoj struci, odnosno osnovnom zanimanju. Imamo i dosta lica koja, nevezano za stručnu spremu, tokom posljednjih četiri mjeseca nisu bila u radnom odnosu. Njima će za period od šest mjeseci biti refundirane zarade. Neki programi koji se tiču podsticaja mladih sa ciljem zapošljavanja, javnih radovi, sticanja stručnih kvalifikacija, zatim raznih prekvalifikacija, dokvalifikacija… su već započeti, a brojni su u planu. Sve novosti uredno ažuriramo na sajtu Zavoda, vrlo smo aktivni i u medijskom predstavljanju i promociji aktivnosti, da bi animirali i u naše programe aktivne politike zapošljavanja, koje radimo iz godine u godinu, uključili što veći broj ljudi.

RB/BI: Koja je najveća barijera tokom pokušaja da se dođe do posla? Kakva su Vaša iskustva, ipak godinama radite u barskom Birou rada?

Rolović: U vezi sa tim radimo neke interne analize i dio toga plasiramo u javnost. Jedna od osnovnih prepreka je neusklađenost ponude i tražnje. Prije svega, iz obrazovnog sistema ne dobijamo kadrove koji bi bili odmah aktivni na tržištu rada. Osim toga, ne dobijamo kadrove sa određenim praktičnim znanjima, koji bi bili spremni da prihvate ponuđeno zanimanje, što se, prije svega odnosi na poslove u turizmu i ugostiteljstvu. Takođe, u posljednjih desetak godina je prisutna hiperprodukcija visoko obrazovanih kadrova,što naša privreda i poslovni ambijent teško može da podrži. Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca je koristan i značajan, ali nismo u mogućnosti da sve visokoškolce, posle obavljenog pripravničkog staža, zaposlimo. Njima se, tako do pronalaska posla u struci, nude angažmani u nižem ili različitom stepenu obrazovanja.

RB/BI: U nekim neformalnim razgovorima imala sam priliku da čujem da se ne tako mali broj zaposlenih, prijavljuje na Biro isključivo zbog benefita koje uživaju kao lica sa vaše evidencije. S tim u vezi, nije neobično da i kada im ponudite zaposlenje, obiju. Kako to objašnjavate, šta je razlog?

Rolović: Poslužiću se statističkim podatkom koji se tiče posredovanja u zapošljavanju. Trenutno na evidenciji imamo 1.603 nezaposlena lica, a od početka godine smo posredovali za njih 943. Znači, već smo 60% lica sa naše evidencije angažovali da konkurišu, uputili u određenu firmu, što je odrađeno u skladu sa oglašenim radnim mjestima. Radimo predselekcije, poslije toga selekcije sa poslodavcem gdje on, u neposrednom razgovoru može da odabere lice koje će primiti u radni odnos. U pravu ste kada kažete da je evidencija  opterećena onima koji aktivno ne traže posao. Podsjetiću da su ranije postojala socijalna davanja, za šta je uslov bilo da se lice nalazi na našoj evidenciji. Sada smo u situaciji da supružnici korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice traže da im izdamo potvrdu da su na evidenciji Biroa, iako iz raznih razloga (zdravstvenih, čuvanja male djece, udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta eventualnog zaposlenja) nisu u mogućnosti da prihvate posao, ali ne odustaju od mogućnosti da primaju socijalna davanja. Imamo i veliki broj invalida rada, koji su u stanju da budu radno angažovani na malom broju poslova. Brojna su i lica stara preko 60 godina koja čekaju da formalno ostvare neki od uslova za penziju… Neophodno je uvođenje kvalitetnih administrativnih mjera, što bi nam omogućilo da radimo isključivo sa licima koja su odmah spremna za zaposlenje. Oni bi svakako lakše našli posao, a naši službenici bi imali više prostora za rad sa njima i pružanje podrške.

RB/BI: Željko, kako se ove godine pripremate i na koji način motivišete nezaposlena lica sa evidencije da se aktivnije uključe u proces sezonskog zapošljavanja?

Rolović: Kao i prethodnih godina, realizujemo aktivnu mjeru zapošljavanja kroz sezonsko zapošljavanje. Već od početka godine smo počeli sa intervjuima. Neposredni individualni planovi za zapošljavanje nezaposlenih lica, gdje jednostavno u ličnom razgovoru vidimo koja je njihova sfera interesovanja i da li ta lica prihvataju sezonsko zapošljavanje. Sva lica, primarno iz opštine Bar, koja prihvataju sezonsko zapošljavanje prolaze kroz intervjue, a poslije 15-ak dana svaki oglas za sezonsko zapošljavanje postane vidljiv na nivou Crne Gore. Pokušavamo da sami pronađemo dio radne snage, a ako ne uspijemo, oglas ide na čitavu Crnu Goru. Takođe, bilo je sedam-osam, sajmova zapošljavanja, tako da smo lica sa naše evidencije upućivali u Podgoricu, u hotel „Splendid“, u Kotor, bio je i Sajam zapošljavanja u Ulcinju.

RB/BI: Znači to su uobičajene pripreme i obuke koje ogranizujete maltene u susret svakoj sezoni?

Rolović: Tako je. Godinama pokušavamo da ih animiramo, naročito lica turističko- ugostiteljske struke. U situacijama kada nezaposleni, recimo kuvar po struci, trenutno ne može da odgovori toj poziciji, usmjerimo ga da jedan period stiče praktična znanja kao pomoćni kuvar, da proba i sagleda da li sebe u perspektivi vidi u tom glavnom zanimanju. Smatram da u svakom zanimanju treba napredovati od jednostavnijih poslova ka složenijim.

RB/BI: U kojim oblastima očekujete da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima ovoga ljeta?

Rolović: Ove godine su i turistička preduzeća, nevezano da li su mala, srednja ili velika, već od februara počela da oglašavaju slobodna radna mjesta, tako da smo mi našu bazu skoro iscrpili. Kontaktirali smo poslodavce i dali im smjernice na koji način da obnove oglase i da nas obavijeste koga su primili. Sada je krajnji rok kada naši ugostitelji i turistički poslanici moraju imati, ako ne već zaposlene, ono svakako radnike u pripremi za predsojeći period.

RB/BI: Ugostitelji se, na drugoj strani, žale da neće imati dovoljno radne snage, jer se mladi ljudi uglavnom odlučuju da zbog višestruko veće zarade posao tokom ljeta traže u zemljama regiona. Da li je situacija alarmantna, i da li baš kod naših susjeda cvjetaju ruže? Kakvu imate povratnu informaciju?

Rolović: Prema informacijama od naših nezaposlenih lica vidimo da dio njih stvarno želi da u Hrvatskoj, Sloveniji ili Zapadnoj Evropi obavlja sezonske poslove, tako da očekujemo odliv radne snage. Njima je primarni cilj zarada, jer su definitivno veće plate. Ilustrovaću sa kakvim se još problemom srijećemo: za radni angažman u turističkom objektu koji radi tokom devet mjeseci, sobarica u Crnoj Gori ima platu 550 eura, ali ju je teško ubijediti da tokom ljeta ostane ovdje, kada u regionu tokom ljeta za taj posao prihoduje 800, 900 eura na mjesečnom nivou. Radije se odlučuju za veću platu, nego za dugoročan posao sa manjom zaradom.

RB/BI: Kakva je, sa druge strane, procedura prijavljivanja nerezidenata koji žele da rade u Crnoj Gori tokom ljeta? Imaju li oni mogućnosti da se prijave da rade u našoj zemlji?

Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole nerezidentnim licima, a sada je to sve posao MUP-a. Tamo su i van sezone dosta velike gužve, pa vjerovatno treba organizovati posao na neki bolji način. Nadam se da će doći do rješenja koje će skratiti dužinu čekanja i izdavanja dozvola , kako zbog poslodavaca, tako i zbog budućih radnika i inspekcijskog nadzora.

RB/BI: Čini mi se da još uvijek kod nezaposlenih, posebno mladih ljudi, nije izgradjena svijest da posao nije isključivo zarada, već i socijalizacija, sticanje radnih navika, odgovornosti…

Rolović: Edukacija koju sam prošao na brojnim međunarodnim seminarima jasna ukazuje da zapošljavanje nije isključivo zarada. Znači, sve ovo što ste vi naveli, to je socijalizacija, uklapanje u timski rad, sticanje odgovornosti, komunikativnosti, samopotvrđivanja su izuzetno važni. Zapadne zemlje favorizuju školovanje uz rad, naročito kada govorimo o srednjoškolskoj i fakultetskoj omladini. Svi oni se rado odazivaju na poziv za sezonske poslove. Sa 293 lica sa visokom stručnom spremom (naročito licima do 30 godina) uradili smo intervjue, motivacione seminare, dajemo smjernice kako da dođu do za njih idealnog posla, trudimo se da im na tom putu nudimo sezonske poslove.

RB/BI: Značajnu podršku imate i od lokalne uprave. Opština Bar je krajem aprila u saradnji sa Udruženjem privrednika Bara i Zavodom za zapošljavanje i Biroom rada Bar organizovala Sajam sezonskog zapošljavanja mladih, pod nazivom „Pokreni se, radi, zaradi“ koji je održan na platou ispred Sportske dvorane Topolica. Kakav je bio odziv, o čemu su govorili poslodavci, i na koji način su uopšte pokušali da animiraju mlade uzrasta od 15 do 30 godina?

Rolović: To je bila stvarno sjajna inicijativa, koja je na svu sreću i zaživjela, Zavod je bio jedan od organizatora, imali smo i svoj štand sa našim propagandnim materijalom na kome su službenici davali uputstva. Vidio sam da je došlo dosta mladih. Mi smo animirali sva lica od 17 do 30 godina sa naše evidencije, a bili su prisutni i naši eminentni poslodavci. U svakom slučaju, to treba da nam bude praksa i u narednom periodu, jer bi bio veliki uspjeh da uspijemo da 20-30% lica koja su bila prisutna zaposlimo.

RB/BI: Kako su se predstavili potencijalni sezonski radnici, kojim zanimanjima, vještinama, kompetencijama su pokušali da skrenu pažnju poslodavaca, i eventualno obezbijede sebi neko od ponuđenih radnih mjesta?

Rolović: Vrlo je bitna ta usklađenost ponude i tražnje i da iz obrazovnih institucija dobijamo kadrove koji su, uz malo dodatnog znanja, spremni da pokrivaju zanimanje za koje su se edukovali. Zatim, sa druge strane ovo je stvarno višegodišnji problem, znači godinama je taj deficit sezonske radne snage nadoknađivan iz zemalja okruženja, prvenstveno iz Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine. Ali, sada imamo odliv, tako da ćemo morati angažovati dio radne snage iz zemalja regiona, kako bi sezona bila uspješna i da bi kao turistička destinacija bili prepoznati i odgovorili na pravi način kvalitetom usluge i svim drugim sadržajem.

RB/BI: I za kraj razgovora, zamoliću vas za smjernice, kako da se budući sezonski radnici prijave, koje je radno vrijeme Biroa, pri tome mislim na radno vrijeme koje se odnosi na rad sa strankama?

Rolović: Rad sa strankama je od 8:00 do 14:00, a lica koja se prvi put pprijavljuju, treba da prilože radnu knjižicu, ličnu kartu i originalnu diplomu. Nakon toga će naš servis već u toku istog dana uraditi prijavu. To isto važi i za usluge koje pružamo poslodavcima.

The post Rolović: Očekujem da ćemo uspješno odgovoriti izazovima ove ljetnje sezone first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zavod za zapošljavanje organizuje obuku visokoškolaca, što se tokom proteklih godina pokazalo kao izvanredan stimulans za mlade ljude koji su okončali formalno obrazovanje. Prošlog petka (11. novembra) je počelo prijavljivanje visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu. Zbog čega je ove godine prijavljivanje počelo kasnije nego što je to uobičajeno?

Mašanović: Postojali su tehnički problemi u funkcionisanju eUprave, gdje se i radi prijava poslodavaca i visokoškolaca. Sve smetnje su otklonjene, pa prijavljivanje teče po ustaljenoj proceduri, tako da vjerujem da će cio proces biti na vrijeme završen. Prijavljivanje poslodavaca je završeno 9. novembra. Od 15. januara će kandidati početi da rade.

RB/BI: Ko ima pravo da se prijavi za učešće u Programu?

Mašanović: Visokoškolci sa stečenom diplomom. Nakon što dobiju diplomu potrebno je da je prijave, u Građanskom birou otvore radnu knjižicu i prijave se na Zavod za zapošljavanje. Sve ovo iz razloga što prilikom podnošenja elektronske prijave treba slijediti dva koraka koji se tiču provjere diplome i da li je kandidat evidentiran na Zavodu. Ističem da prilikom prijavljivanja na stranici eUprave za kadrove za lica koja žele da rade u prosvjeti ima važno obavještenje na koje treba da obrate pažnju. Naime, postoje dva modela – „tri plus jedan“ i „tri plus dva“. Po oba modela oni se prijavljuju sa osnovnim studijama koji nose 180 kredita. Ispod prijave postoji kvadratić gdje unose saglasnost da imaju završenu određenu školu, s obzirom da im je rad u prosvjeti potrebno najmanje 240 kredita.

RB/BI: Koje benefite ostvaruju poslodavci?

Mašanović: Veoma su zadovoljni programom. Dobijaju mlade ljude „iz klupa“, sa svežim znanjem, koji su željni novih iskustava i prakse. O tome najviše svjedoči što se iz godine u godinu prijavljuje isti broj poslodavaca.

RB/BI: Koje obaveze tokom devetomjesečne prake poslodavac mora da ispuni?

Mašanović: Prva obaveza je da sklopi Ugovor o stručnom osposobljavanju sa licem koje je kod njega raspoređeno i da (s obzirom da radni angažman počinje 15. januara) dostavi Zavodu na arhivu kako bi se podaci unijeli u sistem bazu. Tokom trajanja prakse u obavezi su da mjesečno dostavljaju izvještaje da su visokoškolci na posao dolazili redovno, uz precizno definisane podatke koje poslove su obavljali, jer na osnovu tih parametara radimo obračun.

RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?

Mašanović: U zavisnosti od veličine firme ili kompanije. Po pravilu, na jedno ili dva lica dolazi po jedan mentor koji ih upućuje u posao.

RB/BI: Iz kog sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?

Mašanović: Najveća potražnja je vladala za ekonomistima. Najviše je bilo angažovanih u državnom sektoru, a nisu mnogo zaostajale ni veće, uspješne firme iz privatnog sektora.

RB/BI: Kakve su povratne informacije – jesu li mladi ljudi spremni da uče i rade?

Mašanović: Sa učesnicima u projektu sam u kontaktu na mjesečnom nivou, kada nam donose izvještaj. Zadovoljni su. Praksa će im u svakom slučaju koristiti i na nekom budućem poslu, ali i ako nakon devet mjeseci ostanu u istoj firmi.

RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca slijedi najkomplikovanji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje?

Mašanović: Ono se organizuje elektronski. Visokoškolci su ti koji biraju kod kojeg poslodavca žele da odrade stručno osposobljavanje. Prave listu od sedam poslodavaca. Prilikom rangiranja ključnu ulogu igra prosjek, tako da čim nekog poslodavca „obilježe“ kao interesantnog, imaju uvid u podatak koliko osoba je prijavljeno za to mjesto, te kako su rangirani na toj listi. Savjetujem ih da ako vide da su rangirani ispod trećeg mjesta, kombinuju i druge poslodavce kako bi im šansa za radnim angažmanom bila veća.

RB/BI: Šta se dešava ako visokoškolac na rang listi završi kao peti, a željeni poslodavac je iskazao potrebu za angažovanjem njih troje?

Mašanović: To je sistem eliminacije. Ne mora da znači da su svih pet kandidata stavili primarno tog istog poslodavca. Možda je on bio u kombinaciji od jednog do tri. Praksa, koja funkcioniše već godinama je da, ako na početku nije bilo uspješno, postoji i drugi krug kada se uparuju poslodavci koji su u prvom ostali bez visokoškolaca i visokoškolci koji nisu mogli da dobiju željenog poslodavca.

RB/BI: Iako je jasno da ste sve ozbiljno organizovali, da li se tokom proteklih deset godina desilo da neko od zainteresovanih za učešće u Programu stručnog osposobljavanja ostane neuparen?

Mašanović: Dešavalo se. Ipak, bila su to neka specifična zanimanja za koje, možda, poslodavci nisu ni znali da postoje i da se nalaze u ponudi. Da približim – ne može poslodavac navesti da traži recimo ekonomistu. Mora da navede tačan studijski program za koji je zainteresovan.

RB/BI: Da se ovaj Program do sada pokazao kao veoma uspješan, svjedoči podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne obuke, nastavilo radni angažman kod poslodavca kod kojeg su završili praksu.

Mašanović: Visokoškolci su primijetili da ako se trude, ako su vrijedni i posvećeni, značajno raste šansa za nastavkom angažmana. To što im je ostavljena mogućnost da odaberu gdje će obaviti praksu daje im priliku da odaberu poslodavca o čijem se radu i potrebama unaprijed mogu raspitati.

RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce radno angažovane kroz Program stručnog osposobljavanja?

Mašanović: Po Odluci donešenoj u avgustu, iznosila je 450 eura. Mislim da se neće mijenjati, a o eventualnim izmjenama biće na vrijeme obaviješteni. Što se tiče plate, najvažnije je da poslodavac na vrijeme dostavlja izvještaje, jer se na osnovu njih rade obračuni. Rok za prijavu visokoškolaca je do 10. decembra do 12 sati.

The post Mašanović: Vrijedni i posvećeni imaju šansu da nakon prakse dobiju stalni posao first appeared on BARinfo.

“Javni rad se sprovodi sa tri personalna asistenta u trajanju od četiri mjeseca . U saradnji sa Biroom rada – Bar odabrana su tri lica sa evidencije Zavoda koja će učestvovati u aktivnostima djece pri radu sa stručnim licima. Podržavanjem ovog programa rada nastavlja se višegodišnja , uspješna saradnja sa ZZZCG Biro rada –Bar. Realizacijom predviđenih aktivnosti postiže se lakša integracija i socijalizacija djece sa posebnim potrebama u redovne tokove života , a teže zaposlivim licima poboljšava se materijalno stanje”, istakao je Popović.

The post NVO Društvo roditelja djece sa posebnim potrebama: Nastavak dobre saradnje sa ZZZCG i Biroom rada Bar first appeared on BARinfo.