RB/BI: Oktobar je mjesec borbe protiv karcinoma dojke, ali ova borba traje tokom cijele godine. Koliko smo danas svjesni značaja prevencije i jesmo li zaista spremni da se posvetimo sopstvenom zdravlju?

Dr Vuković: Voljela bih da cijela godina bude posvećena prevenciji ginekoloških oboljenja. Karcinom dojke je maligna neoplazma, najčešća kod homosapiensa, što znači da ne obolijevaju samo žene, nego i muškarci. Svaki deseti kacinom kod muškarca je karcinoim dojke, a svaka četvrta žena koja oboli od karcinoma, oboli od karcinoma dojke. Takva epidemiološka slika i takvi statistički podaci nam ukazuju da nismo svjesni značaja prevencije i pregleda, niti značaja posjeta ginekologu, odnosno izabranom ljekaru.

RB/BI: Karcinom dojke jedna je od najčešćih malignih bolesti kod žena. Kakva je epidemiološka slika u Crnoj Gori i da li se ova bolest sve češće dijagnostikuje kod mlađih žena?

Dr Vuković: Prema podacima IARS-a tokom 2024. godine u Crnoj Gori registrovana su 493 nova slučaja karcinoma dojke, a 166 je preminulo od ove bolesti. To znači da je standardizovana stopa smrtnosti iznosila 21,8 na 100.000 žena, pa se, prema ovim procjenama, Crna Gora svrstava na prvo mjesto u Evropi po obolijevanju i po smrtnosti od karcinoma dojke.

RB/BI: Koji su najznačajniji faktori rizika za nastanak karcinoma dojke i koliko na njih možemo uticati svojim životnim navikama?

Dr Vuković: Rizik od obolijevanja je veći kod žena koje su već imale karcinom dojke (pa on ima tendenciju širenja i u drugoj dojci), zatim kod onih koje su porodično opterećene (imaju pozitivnu porodičnu anamnezu), koje su imale ranu prvu menstruaciju ili kasnu menopauzu, koje nisu rađale ili su imale prvi porođaj poslije tridesete godine (ako su uzimale hormonsku terapiju), koje nisu bile u mogućnosti da doje. U faktore rizike spadaju i nezdravi stilovi života, poput gojaznosti, nedovoljne fizičke aktivnosti, prekomjerne upotrebe duvanskih proizvoda i konzumacije alkohola. Masno tkivo postaje važan izvor estrogena i gojaznost povećava rizik, posebno za hormonski zavisne tumore. To znači da adekvatna fizička aktivnost i te kako smanjuju incidence i rizik obolijevanja od karcinoma dojke.

RB/BI: Pomenuli ste nasljedni faktor. Ali, ako u porodici nije bilo slučajeva karcinoma dojke, može li žena smatrati da je bezbjedna ili se bolest može javiti i bez poznatog nasljednog opterećenja?

Dr Vuković: Bolest se može javiti i bez poznatog nasljednog opterećenja. To znači da je karcinom dojke multifaktorijalna bolest. Tačno je da najčešće nastaje kod žena koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, ali i ostale, pa čak i one mlađe životne dobi (ispod 30 godina), mogu oboljeti.

RB/BI: Koji su prvi znaci upozorenja na koje bi svaka žena trebalo da obrati pažnju kada je riječ o promjenama na dojkama?

Dr Vuković: Prije svega, promjena oblika ili veličine jedne od dojki. Potom, promjena izgleda kože dojke (“pomorandžina kora”), pojava bilo kakve tečnosti iz bradavice (van perioda dojenja), prisustvo čvorića u dojci, otok, nelagodnost ili čvorić u pazušnoj jami i uporni, neuobičajeni bol koji ne prolazi nakon menstrualnog ciklusa i javlja se samo u jednoj dojci.

RB/BI: Može li karcinom dojke postojati bez bola i drugih očiglednih simptoma? Koliko je opasno čekati da se pojave tegobe prije odlaska ljekaru?

Dr Vuković: Bolest može da nastane i bez simptoma, što znači da su redovni preventivni ginekološki pregledi jako bitni za rano otkrivanje.

RB/BI: Da li je svaka kvržica u dojci razlog za strah i kako žena treba da postupi kada napipa promjenu?

Dr Vuković: Kada samopregledom palpira promjenu, žena mora da se javi svom izabranom doktoru i izabranom ginekologu, koji će na osnovu pregleda dati dalje smjernice i uputiti na ostale dijagnostičke procedure.

RB/BI: Čuli smo da je samopregled dojki važan, pa ću Vas zamoliti za objašnjenje kako se pravilno obavlja i može li zamijeniti preventivne preglede kod ljekara?

Dr Vuković: Preporuka je da svaka ženska osoba poslije dvadesete godine, kada se završi anatomski razvoj dojke, jednom mjesečno obavi pregled i to u periodu od petog do desetog dana od početka menstrualnog ciklusa. Samopregled se obavlja u ležećem položaju i ispred ogledala tokom tuširanja, na način što jagodicama prstiju lijeve ruke palpiramo desnu dojku i obratno, kao i pazušne jame iznad i ispod ključne kosti i područje pazuha i nježno pritisnemo bradavice. Ipak, samopregled dojke ne može da zamijeni preventivne preglede. Ako žena napipa promjenu, jako je bitno da se odmah javi svom izabranom doktoru.

RB/BI: Koja je razlika između ultrazvuka dojki i mamografije? Kada se preporučuje jedna, a kada druga metoda pregleda?

Dr Vuković: Ultrazvučni pregled i mamografija su važne metode, jer se pomoću njih mogu otkriti promjene koje nisu dovoljno velike da se mogu detektovati, odnosno palpirati samopregledom. Ultrazvučni pregledi dojke se obavljaju jednom godišnje, preventivno, a mamografija predstavlja zlatni standard u otkrivanju karcinoma dojke u ranom stadijumu, u ranoj fazi kada su šanse za izlječenje odlične. Mamografija podrazumijeva rendgenski pregled dojki, uz upotrebu veoma malih i niskoškodljivih doza zračenja. Preporučuje se ženama nakon četrdesete godine, u skladu sa anamnezom i u dogovoru sa radiologom. Što se tiče ultrazvučnih pregleda dojki, oni su namijenjeni mlađim osobama i trudnicama.

RB/BI: Organizovani skrining ima važnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti. Kome je namijenjen program skrininga karcinoma dojke u Crnoj Gori i kako žene mogu ostvariti pravo na pregled?

Dr Vuković: Skrining raka dojke je bezbjedan, bezbolan i jednostavan preventivni program kojim se otkriva rak dojke u ranoj fazi. Namijenjen je ženama starosne dobi od 50. do 69. godine, gdje je inicijalni test digitalna mamografija. Osnovni cilj skrininga je otkrivanje karcinoma dojke u ranoj fazi, kada žena nema simptoma, dakle, prije nego se pojave prvi znaci bolesti. Ono što je u Crnoj Gori problematično je što taj skrining nije na nacionalnom nivou – trenutno se obavlja u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu i na Cetinju. Raduje me što će barska Bolnica uskoro dobiti digitalni mamograf, čime će i naš grad biti uključen u nacionalni skrining program. 

RB/BI: Koliko rano otkrivanje bolesti utiče na uspješnost liječenja i zašto je važno da žena ne odlaže pregled čak i kada se osjeća potpuno zdravo?

Dr Vuković: Kontrolnim pregledima omogućava se otkrivanje karcinoma dojke u početnoj fazi, kada postoje odlične šanse za potpuno izlječenje. Dakle, rano otkrivanje bolesti spašava živote. Iz tog razloga je važno da žene odvoje vrijeme za pregled, da se jave i dolaze na redovne ginekološke preventivne preglede.

RB/BI: Šta se dešava kada mamografija ili ultrazvuk pokažu sumnjivu promjenu? Koji su naredni koraci do postavljanja konačne dijagnoze?

Dr Vuković: Ako mamografija pokaže sumnju na neku promjenu, preoperativni stejdžing je “condicio sine qua non” liječenja karcinoma dojke. To znači da je preoperativna i preterapijska PH verifikacija, koja se dobija biopsijom dojke, obezbijedila da imamo 40 posto više izliječenih žena. Tom PH verifikacijom se uspostavlja dijagnoza. Nisu svi karcinomi operabilni. Ako se karcinom otkrije u nultom stadijumu (koji nije probio bazalnu membranu), on je operativan. Način liječenja i pristup, prije svega, zavise od vrste tumora, stadijuma u kom je bolest otkrivena i od komorbiditeta samog pacijenta. Liječenje predstavlja jako kompleksan i multidisciplinarni pristup, pa se pacijentkinja šalje na konzilijarni pregled u čijem timu su medikalni onkolog, radioterapeut i hirurg. Oni na osnovu svih parametara odlučuju o daljem toku liječenja.

RB/BI: Kakva je situacija u Baru kada je riječ o prevenciji karcinoma dojke i koliko su žene zainteresovane za preventivne preglede? Jesu li Baranke odgovorne po tom pitanju?

Dr Vuković: Jesu odgovorne. Ipak, ne mogu generalizovati. Imamo pacijentkinje koje su vrlo odgovorne i na preventivne preglede dolaze jednom godišnje. Na drugoj strani su one koje ne dođu ni poslije porođaja, a onda se nebriga o zdravlju prolongira… Apelujem na sugrađanke da se javljaju na preventivne preglede i kod izabranog doktora i u Dispanzeru za žene Doma zdravlja Bar.

RB/BI: Koje preventivne usluge žene mogu ostvariti u Domu zdravlja Bar kada je riječ o zdravlju dojki i kome prvo treba da se obrate?

Dr Vuković: Prvo se javljaju izabranom doktoru, koji na osnovu anamnestičkih podataka i pregleda daje smjernice i upućuje pacijenta na dalje dijagnostičke procedure koje se obavljaju u Opštoj bolnici. U toj zdravstvenoj ustanovi se zakazuju ultrazvučni pregledi i pregled mamografijom. 

RB/BI: Kako je organizovano upućivanje na mamografiju, ultrazvuk i dodatnu dijagnostiku kada se za tim ukaže potreba?

Dr Vuković: Posjetom izabranom doktoru, zakazivanjem termina elektronskim putem na Radiologiji Opšte bolnice Bar.

RB/BI:  Da li se povodom Ružičastog oktobra u Domu zdravlja Bar organizuju posebne aktivnosti, edukacije ili preventivni pregledi?

Dr Vuković: Organizovali smo edukaciju u Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje koje pripada Dispanzeru za žene, a smješteno je u prostorijama barske Bolnice. Edukaciju su vodile dr Sandra Šaranović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva i dr Irena Savić, koordinatorka u Timu izabranog doktora za odrasle. 

RB/BI: Postoje li prepreke koje ženama otežavaju pristup preventivnim pregledima, poput dugog čekanja, nedostatka termina ili nedovoljne informisanosti, i šta se može učiniti da se one prevaziđu?

Dr Vuković: Problem, na prvom mjestu, pravi neadekvatna informisanost. Za taj dio je nadležan izabrani doktor za žene. Trenutno se suočavamo sa problemom nedostatka termina u Radiološkoj službi u Opštoj bolnici Bar koji se tiču ultrazvučnih pregleda i pregleda mamografijom, ali se iskreno nadam da ćemo uskoro i taj izazov prevazići.

RB/BI: Zašto žene, iako znaju koliko je prevencija važna, često odlažu odlazak ljekaru? Da li je u pozadini najčešće nedostatak vremena ili strah od mogućeg nalaza i koliko je opasno kada žena iz straha od dijagnoze izbjegava pregled, nadajući se da će promjena sama nestati?

Dr Vuković: U pozadini je, u većini slučajeva, strah od mogućeg nalaza. To odlaganje je i te kako opasno zato što nam se žene javljaju u kasnim stadijumima bolesti kad je izlječenje nemoguće. Rano otkrivanje karcinoma dojke spašava živote.

RB/BI: Često čujemo da žene brinu o djeci, partneru, roditeljima i poslu, a sebe stavljaju na posljednje mjesto. Kako ih podstaći da shvate da je briga o sopstvenom zdravlju važna i za cijelu porodicu?

Dr Vuković: Da bi bila majka, supruga, ćerka, poslovna, uspješna žena, ona mora da bude zdrava. Prije svega mora da misli na svoje zdravlje da bi bila funkcionalna. Sama epidemiološka slika i toliki broj novootkrivenih karcinoma dojke u Crnoj Gori, treba da bude triger da žene vode računa o sebi i da se javljaju na redovne preglede.

RB/BI: Koliko su ženama koje se suočavaju sa sumnjom na karcinom ili već postavljenom dijagnozom važni psihološka podrška i osjećaj da nijesu same?

Dr Vuković: Kod žena kod kojih je već postavljena dijagnoza karcinoma dojke, psihološka podrška od strane porodice, prijatelja, ljekara je izuzetno važna. U domovima zdravlja postoje centri za mentalno zdravlje u kojima žena dobija psihološku podršku. Značajna su i udruženja žena koje se liječe od ove bolesti, pa s obzirom na slična iskustva i tu mogu dobiti savjete i potporu.

RB/BI: Kada govorimo o zdravlju žena, koliko je važno da se uz prevenciju karcinoma dojke istovremeno vodi računa i o prevenciji karcinoma grlića materice?

Dr Vuković: Prevencija karcinoma grlića materice je veoma važna. Ovaj karcinom je, takođe, jedna od čestih malignih neoplazmi kod žena. Bolest nastaje postepeno, tokom godina, što nam daje vremena i prostora da detektujemo maligne promjene. Ukoliko promjena otkrije u ranoj fazi, odnosno u fazi premalignih promjena, možemo ih ukloniti i spriječiti nastanak karcinoma grlića materice. Na nacionalnom nivou se obavlja skrining za rano otkrivanje grlića materice. Kako u svim domovima zdravlja Crne Gore, tako i kod nas, u Dispanzeru za žene Doma zdravlja Bar, organizovan je skrining program za rano otkrivanje ovog oboljenja, gdje se pozivaju žene starosne dobi od 30 do 50 godina. Program podrazumijeva endocervikalni bris na humani papiloma virus (HPV), koji je jedan od najčešćih uzročnika karcinoma grlića materice. Postoje visokoonkogeni, niskoonkogeni i srednjeonkogeni HPV genotipovi koji mogu da budu uzročnici promjena na grliću materice.

RB/BI: Da li žene u menopauzi često pogrešno vjeruju da im, nakon prestanka menstruacije, više nisu potrebni redovni preventivni pregledi i šta biste, kao ginekolog, izdvojili kao najveću zabludu koju žene imaju kada je riječ o karcinomu dojke?

Dr Vuković: Kako žene u reproduktivnom periodu, tako i one u menopauzi, moraju da dolaze na redovne ginekološke preglede. Najveća i najčešća zabluda, što se tiče karcinoma dojke, jeste da obolijevaju samo žene. Kod muškaraca karcinom dojke ima, zaista, lošu prognozu, jer se detektuje u kasnijim stadijumima i ne postoji nacionalni skrining program. Druga zabluda jeste da ne obolijevaju mlađe osobe. Tedencija obolijevanja mladih žena (ispod tridesete godine) je sve veća. Takođe, osobe koje nemaju pozitivnu porodičnu anamnezu su sklone nastanku i razvoju karcinoma dojke.

RB/BI: Šta biste poručili ženi koja je napipala promjenu, ali se plaši da ode na pregled, a šta onoj koja godinama nije bila na preventivnom pregledu i stalno pronalazi izgovore da odloži odlazak ljekaru?

Dr Vuković: Moj savjet je da se jave na redovni ginekološki pregled koji traje pola sata. Taj pregled treba da obave zbog svega onog što u životu vole i zbog ljudi koje vole. Apel svim ženama da se javljaju na redovne preventivne preglede i na redovne ginekološke preglede.

RB/BI: I za kraj, kada biste svakoj ženi mogli da uputite samo jednu poruku povodom Ružičastog oktobra, poruku koju bi trebalo da zapamti i nakon što se ovaj mjesec završi, šta biste joj kazali?

Dr Vuković: Briga o sebi počinje odlukom da svoje zdravlje stavimo na prvo mjesto. Ne čekajte da vas nešto zaboli, odvojite vrijeme za pregled, učinite nešto važno za sebe. Ne odlažite pregled, brinite o sebi. Osnovni moto Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja tokom Ružičastog oktobra jeste da je prevencija ključ i da žene moraju da misle na sebe.

RB/BI: Nakon što smo, vjerujem, dali kvalitetne preporuke i smjernice u vezi sa značajem prevencije i životnih navika, procedurom otkrivanja karcinoma dojke, izazovima sa kojima se osobe sa tom dijagnozom suočavaju, predlažem da se u nastavku razgovora kratko osvrnemo i na problematiku sa kojom se u svakodnevnom poslovanju susreće Dom zdravlja Bar, zaposleni u medicinskoj ustanovi na čijem ste čelu i, naravno, pacijenti. Naime, proteklih sedmica građani su se žalili da ne mogu telefonskim putem da zakažu pregled kod izabranog doktora. Šta je bio razlog tome i da li je sada sve u redu?

Dr Vuković: Sada je sve u redu. Razlog tome su bili problemi tehničke prirode i deficit kadra. Dvoje zaposlenenih u toj službi bilo je privremeno spriječeno za rad. Želim da zamolim pacijete za strpljenje, jer je naš Call centar izuzetno opterećen. O tome svjedoči podatak da smo, recimo, 19. oktobra imali 565 dolaznih poziva. Samo strpljenjem i kooperativnošću zadovoljstvo će biti obostrano.

RB/BI: Drugo, još bitnije pitanje koje je izazvalo negodovanje javnosti je zatvaranje biohemijske laboratorije koja je funkcionisala u sklopu objekta Doma zdravlja. U reagovanju ste objasnili da laboratorija ne pripada Domu zdravlja, već Opštoj bolnici Bar, u čijem su vlasništvu i prostorije u kojima je obavljala djelatnost. Kako je uopšte došlo do zatvaranja laboratorije i imate li informaciju da li je to samo privremeno izmještanje?

Dr Vuković: Biohemijska laboratorija, kao i Radiološka služba, od 2012. godine pripadaju Opštoj bolnici Bar. Od 16. septembra Biohemijska laboratorija u bolničkim prostorijama (a koje se nalaze u sklopu Doma zdravlja) bila je zatvorena zbog značajnih građevinskih radova. Radujem se što je rukovodstvo Opšte bolnice Bar našlo modus da se vađenje krvi ponovo obavlja u prostorijama u sklopu Doma zdravlja Bar. Što se tiče Doma zdravlja Bar, nismo mogli da ponudimo rješenje za taj problem, jer smo u ogromnom prostornom deficitu što se tiče ostalih službi, ali je jako bitno za naše građane, prvenstveno za vulnerabilnu populaciju, da se vađenje krvi i laboratorijska analiza obavljaju na Topolici.

RB/BI: Doktorka, smatram da bi za kraj ovog razgovora bilo lijepo da sa slušaocima podijelite informacije o planovima koji se tiču modernizacije kapaciteta i usluga koje Dom zdravlja Bar nudi pacijentima.

Dr Vuković: Završena je sanacija krova u isturenoj ambulanti u Ostrosu, kao i molerski radovi, promijenjena je aluminijska bravarija. Posebno smo ponosni na uvođenje novih programa u Domu zdravlja Bar. Jedan od njih je program Brižne porodice za roditelje i tinejdžere, koji je podržan od Svjetske zdravstvene organuzacije i UNICEF-a, a sa ciljem uspostavljanja zdravog odnosa, punog povjerenja, podrške i ljubavi između roditelja i djece. Program traje dva mjeseca, kroz devet dvočasovnih sesija. U planu je uspostavljanje i projekta Porodično orijentisana rana intervencija (PORI), za koji ćemo potpisati memorandum o saradnji sa Javnom predškolskom ustanovom “Vukosava Ivanović Mašanović” i Centrom za socijalni rad. Ovaj program ima za cilj da se razvojni rizici kod djece ranog uzrasta prepoznaju što prije, kako bi dijete i porodica dobili pravovremenu podršku u prirodnom okruženju: porodici, vrtiću, lokalnoj zajednici…

The post Dr Vuković: Crna Gora među vodećima u Evopi po obolijevanju i smrtnosti od karcinoma dojke first appeared on BARinfo.

“Biohemijska laboratorija koja je bila smještena u sklopu Doma zdravlja Bar, pripada Opštoj bolnici Bar, u čijem su vlasništvu i prostorije u kojima je obavljala djelatnost. Njeno privremeno izmještanje nije odluka Doma zdravlja Bar, niti je naša ustanova nadležna za organizaciju i sprovođenje tog postupka”, saopštila je direktorica Doma zdravlja Bar, dr Bojana Vuković.

Ona ističe da je “cilj ove izjave da javnosti pruži jasne i tačne informacije o statusu biohemijske laboratorije i nadležnostima u vezi sa njenim izmještanjem”.

The post Biohemijska laboratorija nije u nadležnosti Doma zdravlja Bar first appeared on BARinfo.

Tim povodom gošća Radio Bara bila je psihološkinja i psihoterapeutkinja Tijana Brzić.

“UNICEF je značajno uticao da se program ‘Brižne porodice’ za roditelje djece od druge do devete godine primijeni u skoro svakoj opštini i moram da ponosno kažem da je i naš Dom zdravlja u Baru, imao taj program i da on sada nudi svim roditeljima djece individualni rad sa psihologom, ukoliko se odlučuje za to, a ideja je da unaprijede odnos sa svojim djetetom i kako da primijene pozitivnu disciplinu. Nadovezujući se na to, sada organizujemo novi ciklus grupnog programa ‘Brižnih porodica’ za roditelje i tinejdžere od 11. do 15. godine. Kroz devet susreta roditelji i djeca imaće priliku da, na interaktivan i njima prilagođen način, rade na unapređenju međusobnog odnosa“, kazala je Brzić.

Savremeni način života često ostavlja malo prostora za kvalitetno zajedničko vrijeme, a po njenim riječima, ovo je jedan od načina da se povežu.

„Svi smo previše zauzeti – roditelji imaju obaveze oko posla, djeca oko škole, prisutan je veliki stres. Roditelji su mnogo zabrinuti za svoje tinejdžere, ali nekada ne znaju kako da im priđu ili kako da riješe određene probleme. Cilj programa ‘Brižne porodice’ je da pokaže kako da se povežu sa svojim djetetom. Nećemo se baviti problemima roditeljstva na klasičan način. Važno je da roditelj pokuša da otkrije svoje ‘unutrašnje dijete’, a ne da uvijek nastupa isključivo iz pozicije roditelja i autoriteta“, objašnjava Brzić.

Program se sastoji od devet susreta, tokom kojih će se raditi na komunikaciji, povezivanju i rješavanju konflikata. Razgovaraće se i o temama koje su posebno značajne u periodu adolescencije – seksualnosti, društvu, prijateljstvima, rizičnim ponašanjima, samostalnosti i drugim izazovima sa kojima se mladi susreću.

Kao jedan od najčešćih razloga zbog kojih roditelji traže pomoć jeste buntovno ili neprihvatljivo ponašanje tinejdžera, posebno u školi ili u društvu.

Brzić, međutim, naglašava da bunt sam po sebi ne treba posmatrati kao nešto negativno.

„Uvijek naglašavam da je bunt dobra stvar u razvoju, naravno, ako ostaje u određenim granicama. Period od 11. do 15. godine donosi brojne promjene – mladi traže svoje mjesto u društvu, žele veću samostalnost, stvaraju nova prijateljstva i ulaze u nova iskustva. Nije lako biti tinejdžer. S jedne strane očekuje se da budete odrasli, a sa druge ste i dalje dijete. Oni se praktično nalaze na toj ‘klackalici’,“ naglašava naša sagovornica.

Poseban izazov savremenog roditeljstva jeste i odnos djece prema tehnologiji.

„Jaz između generacija je poprilično veliki. Naročito je izražen kada je riječ o tehnologiji, upotrebi telefona i društvenih mreža. Dok roditelji često ne razumiju vrijeme koje njihova djeca provode uz telefone i igrice, mladima je digitalni svijet sastavni dio svakodnevnog života. To je nešto sa čim se gotovo svaki roditelj suočava. Roditelji često ne razumiju upotrebu igrica i telefona, dok je to današnjoj djeci jedan od glavnih izvora informacija i nešto sa čim su praktično odrasli“, kaže sagovornica.

Jedna od ključnih poruka programa “Brižne porodice” jeste da tinejdžerima treba omogućiti veću samostalnost, ali uz jasne i dosljedne granice.

„Granice moraju da postoje. One treba da budu jasne i dosljedne, ali je veoma važan i odnos u kojem se te granice postavljaju. Potrebno je kombinovati ih sa velikom toplinom. Roditelj treba da bude tu za dijete i njegove emocionalne potrebe, ali istovremeno treba da postoje jasna i strukturisana pravila. Tinejdžer bi trebalo da učestvuje u njihovom kreiranju, da pravila ne budu samo nametnuta”, savjetuje Brzić.

Jedna od situacija sa kojom se roditelji često susreću jeste kada tinejdžer odbija komunikaciju i povlači se u sebe.

“Na radionicama će se, između ostalog, raditi na tome kako kontrolisati ljutnju, spriječiti eskalaciju konflikta i pronaći način za dogovor. Jedna od tema koje ćemo obrađivati jeste kako kontrolisati ljutnju da ona ne eskalira ni kod roditelja ni kod tinejdžera, kako rješavati konflikte i kako se dogovarati. Program je koncipiran tako da roditelji i tinejdžeri ono što nauče mogu odmah da primijene kod kuće. Tehnike koje ih naučimo primjenjivaće kod kuće tokom nedjelju dana kao mali eksperiment. Nakon toga, kroz razgovor u grupi, učesnici će razmjenjivati iskustva i govoriti o tome šta je funkcionisalo, a šta nije. Ideja je da to bude zabavno“, naglašava Brzić.

Roditeljima savjetuje da ne reaguju u afektu i da pokušaju da razumiju šta se krije iza ponašanja tinejdžera.

„Ne treba odmah tumačiti ponašanje tinejdžera kao nešto što je usmjereno protiv roditelja ili kao bezobrazluk, jer često to nije slučaj. Ponekad je, dovoljno dati djetetu vrijeme da se smiri i pomoći mu da prepozna svoje emocije. Nekada tinejdžer ni sam ne zna šta osjeća,“ istakla je psihološkinja.

Pored rada u Domu zdravlja Bar, Tijana Brzić nastavila je profesionalno usavršavanje. Završila je četvorogodišnju edukaciju iz kognitivno-bihejvioralne terapije, odnosno trećeg talasa terapije – terapije prihvatanjem i posvećenošću (ACT), a u julu je ostvarila evropsku licencu za samostalno praktikovanje psihoterapije. Trenutno je na drugoj godini doktorskih studija, a istraživanje kojim se bavi odnosi se na emocionalnu regulaciju u partnerskim odnosima.

„Uvijek kažem da sam veliki štreber i neko ko voli da uči. Cjeloživotno učenje je moj moto“, kaže kroz osmijeh naša sagovornica.

Radionice “Brižne porodice” ona će voditi zajedno sa koleginicom iz Doma zdravlja, psihološkinjom Marinom Martinović. Susreti će se održavati utorkom od 18 do 20 časova, počevši od 20. oktobra.

Zainteresovani mogu da se prijave putem mejla anajitt@gmail.com.

The post Program Brižne porodice u Baru: Kako roditelji i tinejdžeri mogu izgraditi bolji odnos first appeared on BARinfo.

RB/BI: Djeca koja nisu vakcinisana, prema važećim pravilima, ne mogu da pohađaju vrtić. Šta je suština ove mjere i zašto je ona sada posebno aktuelna?

Dr Mujević Kurgaš: To je iznuđena mjera, jer su roditelji godinama odbijali da vakcinišu djecu, pa je procenat nevakcinisanih bio veliki, što je predstavljalo opasnost od izbijanja epidemije, pogotovo kod najmlađih uzrasta – od jedne do pet godina.

RB/BI: Koliko je trenutno u Baru djece predškolskog uzrasta koja nisu primila sve obavezne vakcine?

Dr Mujević Kurgaš: Veliki je procenat nevakcinisane djece. Prema nekim podacima, do sada je Bar bio na najnižem nivou u Crnoj Gori, a i Crna Gora bilježi izuzetno nizak obuhvat imunizacije u Evropi.

RB/BI: Da li se roditelji nakon ove odluke češće javljaju Domu zdravlja i da li primjećujete povećan interes za vakcinaciju?

Dr Mujević Kurgaš: Roditelji se značajno više javljaju, pa je, komotno mogu reći, otkako su shvatili da nevakcinisano dijete neće moći upisati u vrtić, na ljekare veliki pritisak. Posljednjih nekoliko dana u Domu zdravlja Bar je dato više od 470 doza vakcina.

RB/BI: Koje vakcine su najčešći problem kada je riječ o nepotpunom vakcinalnom statusu djece?

Dr Mujević Kurgaš: Kao i u okruženju – MMR je najveći problem, pa su  roditelji, izbjegavajući da daju MMR vakcinu, odlagali i ostale (protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja), a koje se daju nakon MMR vakcine. Po kalendaru, da bi zaštita djece bila najbolja, za tu vakcinu je uzrast od 12 do 15 mjeseci. Nakon tog perioda se daje revakcina, a roditelji izbjegavajući da dijete primi MMR vakcinu, nisu dolazili, pa ono, osim što nije primilo MMR vakcinu, nije revakcinisano ni ostalim vakcinama.

RB/BI: Postoje li djeca koja nisu vakcinisana iz medicinskih razloga, odnosno postoje li opravdani izuzeci?

Dr Mujević Kurgaš: Kao i svuda, i kod nas postoji određen broj djece koji, hvala Bogu, nije toliko značajan, koja iz opravdanih, medicinskih razloga ne mogu da prime MMR vakcinu.

RB/BI: Šta roditelji najčešće navode kao razlog zbog kojeg odbijaju ili odlažu vakcinaciju djeteta?

Dr Mujević Kurgaš: Rijetki su roditelji koji decidno odbijaju vakcinaciju djeteta ali, uglavnom odlažu iz straha od te, potpuno netačne informacije, da vakcina izaziva autizam.

RB/BI: Koliko je važno da roditelji razumiju da vakcinacija ne štiti samo njihovo dijete, već i djecu koja iz zdravstvenih razloga ne mogu biti vakcinisana?

Dr Mujević Kurgaš: Jako je važno da roditelji to razumiju, međutim ne primjećujem da je to tako. Roditelji, naravno neutemeljeno, misle da vakcina izaziva neke bolesti. Vakcine su vrlo važne jer štiti njihovu, odnosno, našu djecu i izuzetno su bezbjedne. Trebalo bi da imaju malo više razumijevanja za onu djecu koja ne mogu da prime vakcinu.

RB/BI: Koliko je procenat vakcinisane djece važan za sprečavanje epidemija?

Dr Mujević Kurgaš: Procenat od 92 do 98 posto je “siguran” procenat u sprečavanju bolesti većih razmjera. Mi dajemo vakcine upravo da bi spriječili obolijevanje, jer da su te bolesti bezazlene i lako izlječive, ne bi insistirali na vakcinaciji. Vakcinacija je najbolja prevencija, pa davanjem vakcine i revakcinom, sprečavamo obolijevanje.

RB/BI: Šta roditelj treba da uradi ukoliko shvati da dijete ima propuštenu vakcinu i može li dijete koje kasni sa vakcinacijom naknadno da primi propuštene doze i da li se tada kreće od početka?

Dr Mujević Kurgaš: S obzirom da radim ovaj posao nekoliko decenija, “mlad” sam pedijatar, sjećam se da se ranije, kada se propusti revakcina (kada prođe više od pola godine od prethodnih doza), ponavljao kalendar vakcinacije, pa se počinjalo od početka. Međutim, to odavno ne radimo, već nastavljamo sa dozama koje nisu primljene. Izuzetno je teško pedijatru da napravi kalendare, posebno ako dijete nije primilo nijednu vakcinu do tri godine. Na nama je tada nezahvalna odluka sa kojom vakcinom krenuti. Ipak, i za to imamo rješenje i sprovodimo imunizaciju.

RB/BI: Koliko je komplikovano „nadoknaditi“ vakcine i koliko brzo roditelji mogu završiti tu proceduru?

Dr Mujević Kurgaš: Zavisi od uzrasta djeteta ali, u principu, djeca mogu da primaju i više vakcina istog dana. Ne mogu da primaju dvije “žive” vakcine, ali određene vakcine mogu da prime u istom danu kada i MMR vakcinu. Obično dajemo po dvije vakcine, u intervalu od četiri sedmice, pa su tako djeca sa tri doze vakcine već zaštićena i mogu da pohađaju vrtić. To znači da u periodu od tri mjeseca može da primi te vakcine

RB/BI: Da li Dom zdravlja ima dovoljno vakcina i mogu li roditelji  računati na termine bez dugog čekanja?

Dr Mujević Kurgaš: Kod nas roditelji uglavnom ne čekaju i čim se jave, zakazujemo. Posljednjih mjesec je velika gužva, pedijatara nema dovoljno, pa su se morali strpjeti. Podsjećam da više od dvije godine svakog vikenda organizujemo vanrednu imunizaciju, što je izuzetno naporno. Nikoga nismo odbijali i vraćali.

RB/BI: Šta biste poručili roditelju koji ne vjeruju vakcinama i ne želi da njihovo dijete primi nijednu, a šta onom roditelju čije je dijete uredno vakcinisano, ali koji se sada pita da li će biti ugroženo ako u njegovoj grupi ima nevakcinisane djece?

Dr Mujević Kurgaš: Vakcinisana djeca nikako ne mogu biti ugrožena od strane nevakcinisane djece, ali nevakcinisana itekako mogu. Roditeljima uredno vakcinisane djece bih poručila “bravo”, “svaka čast” jer ste pravovremeno zaštitili svoju djecu, pa nemaju razloga da brinu i ako se pojavi epidemija. Na drugoj strani, roditelji čija djeca nisu vakcinisana, bi trebalo da se zamisle i da ih što prije vakcinišu.

RB/BI: I za kraj, kada biste imali priliku da svim roditeljima u Baru uputite jednu kratku poruku o vakcinaciji – šta biste im rekli?

Dr Mujević Kurgaš: Imam unuka od dvije godine i volim ga najviše na svijetu. Ne smatram da svog unuka ili djecu volim više nego što drugi vole svoju, ali ne priznajem nikome da za svoje imaju više ljubavi od one koju ja darujem mojima. Moje unuče je vakcinisano sa godinu i po, MMR je primilo sa 14 mjeseci. Ono što uradim svom djetetu ili unučetu, to radim i drugoj djeci i nikada ne bih ništa dala nečijem djetetu, a da nisam to prvo uradila svom. Mi smo tu kao prijatelji djece i u službi djece radimo svoj posao, a dobro roditeljstvo je briga za dijete, pri čemu je pravovremena imunizacija dio tog procesa.

The post Dr Mujević Kurgaš: Posljednjih dana u Domu zdravlja Bar dato preko 470 vakcina first appeared on BARinfo.

Kako su istakli iz ove ustanove, vanredna vakcinacija biće organizovana u tri termina i to – u nedjelju, 23. avgusta, od 9 do 17 časova, u subotu, 29. avgusta od 14 do 20 časova i nedjelju, 30 avgusta, od 9 do 17 časova.

Iz Doma zdravlja pozivaju roditelje da provjere vakcinalni status djece i, ukoliko je potrebno, iskoriste dodatne termine za nadoknadu propuštenih doza.

Podsjetimo, od prvog septembra sprovedena obavezna imunizacija predstavlja uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama, osim u slučajevima postojanja medicinske kontraindikacije.

The post Vanredna imunizacija djece na Pedijatriji first appeared on BARinfo.

RB/BI: Šta Vas je motivisalo da preuzmete funkciju direktorice Doma zdravlja?

Dr Vuković: Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Bar bila sam od 23. novembra 2022. godine, a direktor ustanove u punom mandatu, od 27. marta 2023. godine. Osnovni “triger” zbog kojeg sam prihvatila ovu dužnost je da se uslovi rada poboljšaju. Naime, 2021. godine, nakon povratka sa specijalizacije iz Beograda, u oblasti ginekologije i akušerstva, u Dispanzeru za žene Doma zdravlja Bar, zatekla sam loše uslove za rad, počev od nedostatka instrumenata, opreme i neadekvatne sterilizacije.

RB/BI: Koji su bili prvi izazovi sa kojima ste se suočili po stupanju na dužnost? U kakvom stanju ste zatekli Dom zdravlja – kad je riječ o kadru, opremi i organizaciji rada?

Dr Vuković: Što se tiče prvih izazova, i na nivou cijele ustanove, bilo je upravo to – nedostatak opreme, instrumenata u svim službama koje pripadaju Domu zdravlja Bar. Takođe, veliki problem sa kojim sam se suočila bio je i deficit kadra, jer je tokom 2022. i 2023. godine, pet ljekara iz oblasti Porodične i Opšte medicine steklo uslove za starosnu penziju. Sa tim problemima se i dan-danas suočavamo. Uz to, imali smo problema što se tiče prokišnjavanja krova na matičnoj zgradi, kao i u isturenim ambulantama, nedostatak sanitetskih vozila, opreme… Shvatila sam da moramo i te kako uložiti u renoviranje opreme, upošljavanju kadra…

RB/BI: Šta smatrate najvećim profesionalnim uspjehom do sada – koje inovacije ste uveli od kada ste na čelu ustanove?

Dr Vuković: U protekle tri godine Dom zdravlja je vođen znanjem, jasnom vizijom i snagom zajedništva. Iz tog razloga željela bih da se zahvalim svim saradnicima, koordinatorima, zaposlenima, posebno mojim bližim saradnicima – šefu pravno-kadrovske službe Vladimiru Kovačeviću i šefu finansijsko-ekonomske službe Sudanu Ramusoviću, koji su mi bili podrška od prvog dana da moje vizije i ideje pretoče u stvarnost na način da imaju pravnu potporu i okvir i da radimo u skladu sa adekvatnim planom finansijske podrške. Željela bih da, kao jedan od najvećih uspjeha istaknem da je u Domu zdravlja Bar, po prvi put u Crnoj Gori na primarnom nivou, uvedena centralna sterilizacija. Kupljen je Autoklav (uređaj za sterilizaciju instrumenata vodenom parom pod visokim pritiskom, koji uništava bakterije, viruse i spore) u vrijednosti od 40.000 eura, gdje su medicinski instrumenti, zavojni materijal adekvatno sterilisani, tako da su sve službe koje pripadaju Domu zdravlja Bar, uključujući i isturene ambulante u Sutomoru, Ostrosu, Virpazaru, Pečuricama, Starom Baru, opskrbljene adekvatnom sterilizacijom. Nadalje, po prvi put je u Domu zdravlja Bar otvorena Oftalmološka ambulanta koja raspolaže adekvatnom oftalmološkom opremom, pa građani sada imaju priliku da obave preglede i iz ove oblasti. Uz to, prepoznat je i značaj akreditacije. U sklopu Doma zdravlja Bar postoje tri akreditovane laboratorije (Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju, Odsjek za sanitarnu hemiju i Odsjek za sanitarnu mikrobiologiju), te smo akreditovali još 11 novih metoda, od kojih četiri po prvi put u Crnoj Gori (metode za uzorkovanje bazenskih voda). Postavili smo i zakonske temelje u službi Medicine rada, na način da smo u novembru 2025. godine, od CISK-a (Crnogorski institut za sertifikaciju i kvalitet) dobili sertifikat usaglašen sa standardom za izdavanja ljekarskih uvjerenja za zdravstvene sposobnosti pomoraca, potom za opšte i profesionalne sposobnosti, kao i izdavanje ljekarskih uvjerenja druge namjene. Shodno tom sertifikatu, kupili smo aparat otorejter u vrijednosti od 6.500 eura, koji se koristi za skrining oštrine vida, sprirometar i, zahvaljujući donaciji Adriatic Banke, novi audiometer. Za potrebe Dispanzera za žene Doma zdravlja Bar, kupljen je novi 4D ultratvučni aparat, binokularni optički kolposkop i digitalni kolposkop, CTG aparat, nova ginekološka stolica, instrumenti (spekulumi, peani), a Savjetovalište za trudnice opremljeno je novim strunjačama i loptama. Za potrebe tima Izabranog doktora za djecu, zahvaljujući donaciji Luke Bar AD, kupljen je aparat za ultrazvučne preglede kukova. Posebno sam ponosna što smo tokom protekle tri godine dali i devet specijalizacija (tri iz oblasti Porodične medicine, tri iz oblasti Pedijatrije i po jedna iz Medicine rada, Sanitarne hemije i Interne medicine). Napominjem da su, prije toga, posljednje specijalizacije u Domu zdravlja Bar date 2018. godine – jedna, a 2021. dvije.

RB/BI: Koliko je vođenje zdravstvene ustanove danas više menadžerski nego medicinski posao? Kako ste se snašli, doktorka ste po struci?

Dr Vuković: Iskreno, nakon tri godine rada na poziciji direktorke Doma zdravlja, smatram da su medicinski i menadžerski posao u koheziji. Morate da imate opšte medicinsko znanje, da sagledate koji su nedostaci i shodno tome, postavljate ciljeve, kako bi sa menadžerske pozicije mogli da ih ostvarite.

RB/BI: Koliko je trenutno zaposlenih i da li je to dovoljno za potrebe građana?

Dr Vuković: Trenutno je u našoj medicinskoj ustanovi zapošljeno 202 radnika. Od toga je 43 ljekara, 65 medicinskih sestara, a imajući u vidu tendenciju rasta broja stanovnika i priliv turista, smatram da taj broj nije dovoljan za funkcionisanje.

RB/BI: Koji su najopterećeniji segmenti rada (Izabrani doktori, Pedijatrija, Laboratorija…) i kako se nosite sa velikim brojem pacijenata i listama čekanja?

Dr Vuković: Najveći obim posla i probleme imamo u Timu izabranog doktora za odrasle. Naime, po Aktu o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta, u tom timu je sistematizovano 22 ljekara. Trenutno ih je radno aktivnih 16, dva ljekara su nam, zbog zdravstvenih problema, na dužem odsustvu, a tri specijalizanta iz oblasti Porodične medicine “povlačimo” za potrebe. Hoću da naglasim da na evidenciji Biroa rada za Bar, Budvu i Ulcinj, nažalost, već tri godine nema ljekara. Konkursi za prijem ljekara se stalno raspisuju, ali, kako naša, tako i ostale ustanove za primarnu zaštitu, imaju problem sa deficitom tog kadra. Kompleksnost situacije se najbolje sagledava kroz činjenicu da naši izabrani ljekari na dnevnom nivou imaju i do 90 pregleda, a još je veće opterećenje što u Hitnoj medicinskoj pomoći Bar iz istog razloga radi po jedan ljekar. Ranijih godina je situacija bila povoljnija – u smjeni je radilo po dva, tri doktora. Slikovito ću objasniti – kada ljekar iz Hitne po pozivu ode na teren, sva urgentna stanja opskrbljuju naši izabrani doktori za odrasle, što je, u ionako prebukiranoj i zahtjevnoj smjeni, dodatni napor.

RB/BI: Na koji način pokušavate da zadržite kadar?

Dr Vuković: Dodjelom specijalizacija. Tokom 2023. i 2024. godine smo primili šest mladih ljekara i svima smo, nakon što su stekli uslov, dodijelili specijalizaciju. Osim toga, angažujemo i penzionisane kolege, pa u ovom momentu u Timu izabranog ljekara imamo tri doktora angažovana iz penzije, u službi Izabranog doktora za djecu jednog ljekara, u Centru za djecu sa razvojnim smetnjama radi jedan pedijatar i u Centru za plućne bolesti i TBC jedan pulmolog.

RB/BI: U kakvom je stanju medicinska oprema?

Dr Vuković: U odnosu na 2021. i 2022. godinu, svjedočimo da raspolažemo savremenom opremom u koju je uloženo mnogo sredstava. Obnovljen je vozni park, kupljeno je 12 novih vozila (tri sanitetska i devet putničkih) koja koriste Jedinica za sanitetski prevoz, Jedinica za patronažu, Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju i Odsjek za epidemiologiju. Za potrebe Tima izabranog doktora za odrasle kupili smo pet inhalatora, dva šestokanalna EKG aparata, četiri poluautomatska defibrilatora, četiri LED lampe, četiri baktericidne lampe, medicinske instrumente. Potom, u timu Izabranog doktora za djecu kupili smo tri inhalatora, četiri spirometra, jedan baby pulsni oksimetar, četiri aparata za mjerenje krvnog pritiska sa malom i velikom manžetnom, vagu za novorođenčad, medicinske instrumente. Za potrebe Centra za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kupljen je Bobath sto za fizikalni tretman (hidraulični sto za tretman novorođenčadi sa neurološkim poremećajima). Centar za plućne bolesti i TBC sada ima spirometer i inhalator, dok je Centar za mikrobiološku dijagnostiku od skoro opremljen i destilatorom, a Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju sa četiri pehametra i dva kolorimetra.

RB/BI: Koje su najvažnije investicije realizovane u prethodnom periodu?

Dr Vuković: Iz sopstvenih sredstava smo sanirali krov u isturenoj ambulanti u Sutomoru, izvršena je adaptacija prostorija, zamijenjena je spoljašnja eloksirana bravarija, nabavljena nova kancelarijska oprema. Radovi na sanaciji krova u Ostrosu završeni su prije tri dana. U isturenoj ambulanti u Virpazaru završena je adaptacija prostorija, molerski radovi, postavljena je i nova rasvjeta. Zahvaljujući Ministarstvu zdravlja i projektu energetske efikasnosti, saniran je krov na matičnoj zgradi Doma zdravlja Bar, sređena je fasada, promijenjena spoljašnja eloksirana bravarija. Iz sopstvenih sredstava smo u prostorijama Tima izabranog doktora zamijenili i unutrašnju eloksiranu bravariju i adaptirali prostorije, posebno na infuziono-injekcionom odjeljenju po svim principima sepse i asepse). U toku su molerski radovi na adaptaciji prostorija Tima izabranog doktora za djecu, promijenjena je unutrašnja eloksirana bravarija. Imamo volju, ali nam treba podrška, da bi projekte koje imamo kao zacrtane ciljeve, realizovali. Zadovoljni smo i što je uspješno adaptirana prostorija u Mikrobiološkoj laboratoriji koja funkcioniše u prostorijama Opšte bolnice Bar. Oprema za potrebe ove laboratorije finansirana je sredstvima EU, u okviru IPA projekata, a posredstvom Ministarstva zdravlja. Adaptacija prostorija u kojima djeluje Centar za djecu sa razvojnim smetnjama je investicija realizovana zahvaljujući donacijama NVO “Žene Bara” i Franačko-crnogorskog udruženja “Framog”, kojima se iskreno zahvaljujemo. Zahvaljujući donacijama MZ Mrkojevići, adaptirane su prostorije tamošnje ambulante, zamijenjena spoljašnja eloksirana bravarija, a nabavljena je i značajna medicinska oprema. Dobra vijest je i što u isturenoj ambulanti u Pečuricama od prošle godine Izabrani ljekar za odrasle ordinira pet dana nedjeljno, dok je ranije ta ambulanta radila svega dva dana sedmično.

RB/BI: Šta je prioritet kada su u pitanju nova ulaganja i postoje planovi za proširenje ili renoviranje objekta?

Dr Vuković: Zbog deficita prostora i činjenice da je Dom zdravlja Bar građen 80-ih, kada je Bar brojao oko 20.000 stanovnika, mišljenja sam da je neophodna još jedna zgrada. Na taj način bi službama, koje se prostorno nalaze u Opštoj bolnici Bar – Dispanzer za žene, Mikrobiološka laboratorija, Rendgen dijagnostika i Laboratorija bili unaprijeđeni prostorni kapaciteti. Ta investicija bi, takođe, donijela benefite posebno Centru za mentalno zdravlje i Centru za djecu sa razvojnim smetnjama.

RB/BI: Koliko su donacije značajne za unapređenje rada?

Dr Vuković: Izuzetno. Ovom prilikom želim da se zahvalim kompaniji AD Luka Bar koja nam je prošle godine donirala oko 50.000 eura. Od tih sredstava smo kupili dva ultrazvučna aparata (za pregled abdomena kod odraslih i pregled kukova kod beba). Takođe, želim da se zahvalim i Adriatic Banci koja nam je donirala za kupovinu audiometra za potrebe Službe medicine rada.

RB/BI: U kojoj mjeri su digitalni sistemi unaprijedili komunikaciju sa pacijentima?

Dr Vuković: Što se tiče digitalizacije, koju je omogućio Fond za zdravstveno osiguranje, smatram da je ona značajno poboljšala komunikaciju sa pacijentima, a pomaže i Izabranom ljekaru koji ima potpun uvid u medicinske izvještaje, u laboratorijske nalaze, rendgen dijagnostiku, jer smo na taj način povezani sa prvom referentnom ustanovom – Opštom bolnicom Bar, kao i sa Institutom za javno zdravlje. 

RB/BI: Postoji li plan za telemedicinu ili savremene modele pružanja usluga?

Dr Vuković: Za sada ne. Ipak, shodno deficitu kadra, mislim da će to biti naredni korak u organizovanju savremenih pristupa.

RB/BI: Šta građani najčešće zamjeraju i kako reagujete na kritike?

Dr Vuković: Imamo Zaštitnika prava pacijenata. To je pomoćnik direktora. Najviše pritužbi i primjedbi imamo na račun rada Call centra. Međutim, želim da istaknem da su radnici jako opterećeni. Konkretno, u martu je bilo 7.953 poziva, što znači da na jednog zaposlenog na dnevnom nivou ide od 90 do 130 poziva. Apelujem na građane za kooperativnost i strpljenje.

RB/BI: Koliko je preventivna medicina zastupljena u radu ustanove?

Dr Vuković: Prevencija je osnov rada i funkcionisanja zdravstvenih ustanova na primarnom nivou. Preventivni pregledi se obavljaju u Timu izabranog doktora za odrasle, Timu izabranog doktora za djecu i Timu izabranog doktora za žene. Takođe, postoje i posebni skrining program.

RB/BI: Radi li Dom zdravlja na edukaciji građana o zdravim stilovima života i kako motivisati građane da više vode računa o prevenciji?

Dr Vuković: Edukacija se realizuje kroz svakodnevni rad u ordinacijama izabranih ljekara, kao i u savjetovalištima. U Domu zdravlja Bar funkcionišu Populaciono savjetovalište (za dijabetes), Savjetovalište za mlade, Savjetovalište za reproduktivno zdravlje (Škola za trudnice, na koju sam jako ponosna) i Savjetovalište za HIV. U savjetovalištima građani mogu da čuju korisne preporuke koje se tiču zdravih stilova života, važnosti fizičke aktivnosti, važnosti preventivnih pregleda i vakcinacije.

RB/BI: Koje kampanje ili akcije planirate u narednom periodu?

Dr Vuković: Svjetski dan higijene ruku se obilježava 5. maja, a od 12. do 18. maja su Dani redukcije unosa soli u ishrani, pa naš specijalista Higijene obavlja edukaciju kroz savjetovališta koje su korisne kako za pacijente, tako i za zaposlene. Potom, 12. maja se obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara. Tim povodom smo protekle tri godine, u saradnji sa medicinskim sestrama iz Opšte bolnice Bar, u centru grada organizovali zdravstveno-edukativni događaj, kada građani u razgovoru sa zdravstvenim radnicima imaju priliku da dobiju adekvatne podatke u vezi sa zdravim stilovima života, načinu ishrane, mogu da izmjere glikemiju, krvni pritisak…

RB/BI: Da li su skrininzi i preventivni pregledi dostupni?

Dr Vuković: U Domu zdravlja Bar trenutno se obavljaju skrininzi za rano otkrivanje karcinoma grlića materice i karcinoma debelog crijeva. U ovom momentu se u svega tri doma zdravlja na području Crne Gore obavljaju skrininzi za rano otkrivanje karcinoma dojke i karcinoma pluća. Iskreno se nadam da će ta dijagnostika uskoro biti uvedena i u našu ustanovu.

RB/BI: Koliko je važna saradnja sa lokalnom samoupravom, a u kojoj mjeri imate podršku od države?

Dr Vuković: Saradnja sa lokalnom samoupravom je veoma važna, a pohvalna je činjenica da od strane predsjednika Opštine Bar i njegovog tima postoji razumijevanje prema zdravstvenim ustanovama, prije svega donacijama ka Opštoj bolnici Bar i Hitnoj medicinskoj pomoći. Iskreno se nadam da će se u budućnosti to razumijevanje “preslikati” i na naš Dom zdravlja i da ćemo dobiti podršku za projekte koje imamo u planu. To očekujemo i mi – zaposleni, a i građani.

RB/BI: Pomenuli ste značajne donacije Luke Bar AD i Adriatic Banke. Pomažu li privatni sektor i društveno odgovorne kompanije rad ustanove?

Dr Vuković: Do sada nismo imali podršku privatnog sektora. Ovom prilikom želim da apelujem da nas podrže, jer je naš grad pod Rumijom turistički centar, a kultura društva i privredni potencijali se manifestuju i kroz uspjeh zdravstvenog turizma. Donacijama bismo podigli nivo pružanja zdravstvenih usluga na primarnom nivou i prema gostima koji borave u Baru.

RB/BI: Kako se sistem oporavio nakon pandemije i možete li potvrditi da je spreman za eventualne nove zdravstvene krize?

Dr Vuković: Smatram da se oporavio. Iskreno se nadam da više neće biti takvih pošasti kao što je bila ona koju je izazvala Covid infekcija. Raspolažemo savremenom opremom, medicinskim pomagalima, ljekovima, tako da vjerujem da bismo mogli da odgovorimo nekim većim izazovima.

RB/BI: Stiže ljetnja turistička sezona. Je li Dom zdravlja Bar spreman da reaguje u situacijama povećanog priliva pacijenata?

Dr Vuković: Posljednjih godina smo rad u turističkim ambulantama organizovali iz sopstvenih sredstava, zahvaljujući našem kadru. Međutim, ove godine se suočavamo sa deficitom kadra u Timu izabranog doktora za odrasle, tako da će biti poteškoća u organizaciji rada u tim ambulantama. Željela bih da naglasim, za šta se nadam da ćemo imati razumijevanje od strane lokalne uprave, da shvate važnost potrebe da bar jedan dio sredstava koja se ubiraju od turističke takse, bude usmjeren ka Domu zdravlja Bar, kao važnoj karici ka organizovanju turističke sezone i obezbjeđivanju adekvatnih usluga turistima. 

RB/BI: Koju poruku želite da pošaljete građanima?

Dr Vuković: Vodim se latinskom krilaticom “Praestat cautela quam medela” (“Bolje spriječiti nego liječiti”), pa upućujem apel građanima da se javljaju na redovne preventivne preglede, na skrining programe i poručujem da preventiva ne treba da bude opcija, nego stil života. Strpljenjem i zajedničkom kooperativnošću možemo da izađemo kao pobjednici nad svim izazovima i iskušenjima sa kojima se u svakodnevnom životu suočavamo.

The post Dr Vuković: U protekle tri godine Dom zdravlja je vođen znanjem, jasnom vizijom i snagom zajedništva first appeared on BARinfo.

Naša ekipa je danas imala priliku da se uvjeri da su benefitima koje nova medicinska usluga pruža, zadovoljni svi – menadžment Doma zdravlja, ljekari, medicinsko i nemedicinsko osoblje, čelnici Luke, roditelji malenih pacijenata.

U prozračnoj ordinaciji, opremljenoj uređajem nove generacije, dočekao nas je tim predvođen direktoricom Doma zdravlja Bar, doktorkom Bojanom Vuković, specijalistom ginekologije. Zadovoljni zbog vrijedne donacije su, kako su nam kazali i njeni bliži saradnici pomoćnik direktora Nikola Vojvodić, sekretar i šef Pravno-kadrovske službe Vladimir Kovačević, šef Ekonomsko-finansijske službe Sudan Ramusović i glavna medicinska sestra Dušica Burić.

Direktorica Doma zdravlja je istakla da je ulaganje Luke Bar u zdravstveni sistem svijetli primjer društvene odgovornosti, koji bi trebalo da slijede i ostali uspješni privredni subjekti.

RB/BI: Od kada je u Domu zdravlja dostupan ultrazvuk za pregled kukova kod beba?

Dr Vuković: U Domu zdravlja se ultrazvučni pregledi kukova kod beba obavljaju dvije nedjelje. Veliku zahvalnost dugujemo direktoru Luke Bar Iliji Pješčiću, koji je donacijom omogućio da se unaprijedi zdravstvena zaštita naših najmlađih sugrađana i da se podigne nivo pružanja zdravstvenih usluga u Timu izabranog doktora za djecu. Ultrazvučni pregledi kod novorođenčadi predstavljaju neinvanzivan, bezbolan, siguran skrining za rano otkrivanje kongenitalnih displazija kukova (urođeni razvojni poremećaji). Obično se obavlja u periodu između četvrte i šeste nedjelje života, najkasnije do trećeg mjeseca i najčešće ih sprovode pedijatri ili ortopedi. Važnost ovih pregleda objašnjavamo time što je to ključna metoda za otkrivanje razvojnih poremećaja kukova kod novorođenčadi, gdje je glava butne kosti djelimično ili potpuno van zglobne čašice. Rano postavljanje dijagnoze i rana primjena terapije u sto posto slučajeva može da te poremećaje koriguje. Ako se, pak, dijagnoza postavi kasnije, kada dijete prohoda, dakle, poslije prve godine, onda to iziskuje komplikovanije dijagnostičke procedure, u nekim slučajevima i operativne zahvate. Na drugoj strani, ako se dijagnoza uspostavi u prvim nedjeljama života, terapija podrazumijeva vježbe, upotrebu terapijskih gaćica, a ako su deformiteti veći i upotrebu Pavlikovih kaiševa.

RB/BI: Nabavku ovog aparata je omogućila donacija Luke Bar. Nije prvi put da Luka značajnim sredstvima podrži zdravstvo. Da li taj put humanosti i društvene osviještenosti prate i druge kompanije u Baru?

Dr Vuković: Što se tiče Luke Bar, ona njeguje i očiti je primjer društveno odgovonog poslovanja, čime je značajno unaprijeđen rad u Domu zdravlja Bar. Tokom proteklih godina Luka je, između ostalog, donirala i ultrazvučni aparat u dispanzeru za žene. Ovim putem apelujem i na ostale kompanije u našem lijepom Baru da se pridruže sličnim aktivnostima, što će dovesti do unapređenja u pružanju usluga na primarnom nivou. Fokus našeg rada je na poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite u Timu izabranih ljekara za djecu.

RB/BI: Koliko će ova dijagnostika olakšati roditeljima koji su ranije morali ići u druge ustanove na pregled kukova svoje djece?

Dr Vuković: Mislim da će itekako olakšati, samim tim što izabrani pedijatar sada u potpunosti ima uvid u zdravstveno stanje svog pacijenta prilikom obavljanja preventivnih pregleda. Važan je i finansijski aspekt, jer roditelji ne moraju djecu odvoditi u privatne klinike, kao što je do skoro bio slučaj.

RB/BI: Koliki je planirani broj pregleda na mjesečnom nivou?

Dr Vuković: To, u zavisnosti od potrebe ultrazvučnih pregleda, određuje pedijatar. U ultrazvučnom kabinetu pedijatar ordinira dva puta nedjeljno, a shodno broju pacijenata, moguće je organizovati preglede i više puta tokom sedmice.

RB/BI: Da li je pregled dostupan svim bebama i je li potreban uput pedijatra?

Dr Vuković: Da, ovaj pregled je dostupan svim bebama, a uputnica od pedijatra nije potrebna. Postoji posebna organizacija u Timu izabranog doktora za djecu, gdje pedijatri konsultuju doktorku Eminu Šabović, koja trenutno jedina obavlja ultrazvučne preglede. U planu nam je da još jednog kolegu pošaljemo na obuku, pa očekujemo da će u skorije vrijeme i on biti osposobljen da obavlja ovu dijagnostičke metodu.

RB/BI: Planirate li dodatno unapređenje dijagnostike ili nove medicinske usluge u Domu zdravlja?

Dr Vuković: Još jednom, zahvaljujući menadžmentu kompanije Luka Bar AD i njenom izvršnom direktoru, koji je na jednom radnom sastanku izrazio namjeru da podrži moju ideju koja se tiče unapređenja rada Tima izabranog doktora za odrasle i Tima izabranog doktora za djecu, od 19. do 26. aprila biće realizovana obuka sedam ljekara, specijalista porodične medicine. Nakon toga, oni će biti osposobljeni da obavljaju preventivne ultrazvučne preglede abdomena na aparatu koji je, takođe, nabavljen zahvaljujući donaciji Luke Bar. Partner u modernizaciji primarne zdravstvene zaštite u Baru je i “Adriatik banka” koja je donirala 5.000 eura za kupovinu audiometra za potrebe službe Medicine rada.

Za sada jedina obučena za rad na ultrazvučnom aparatu za snimanje kukova kod beba je doktorka Emina Šabović, koja je prije godinu i po proglašena za najboljeg pedijatra u Crnoj Gori. Da mlada doktorka ne želi da živi i radi pod svjetlom “stare slave”, dokazuje što je nedavno iskazala spremnost da se upusti u novi profesionalni poduhvat i to sa jednakim žarom, voljom i entuzijazmom na koje je navikla svoje male pacijente i njihove roditelje.

RB/BI: U kom uzrastu je najbolje uraditi ultrazvučni pregled kukova i koliko je važno rano otkrivanje problema sa kukovima kod novorođenčadi?

Dr Šabović: Kao mladi pedijatar sam veoma zadovoljna što, pored Savjetovališta, preventive i vakcinacije, u Domu zdravlja imamo aparat za ultrazvučno snimanje dječjih kukova. Ultrazvuk se radi u uzrastu od dva i po mjeseca, a kontrolni u dobi od pet i po mjeseci, ako indikacije ne nalažu drugačije i to kada je, osim pregleda pedrijatra, potrebno da se uključi i radiolog (u našem slučaju je to radiolog u Kliničkom centru Podgorica, jer se u Opštoj bolnici Bar ultrazvuk kukova ne radi). U slučaju nekog poremećaja, sljedeća instanca je ortoped. Do novembra prošle godine smo imali odličnu saradnju, na čemu smo veoma zahvalni doktoru Stefanu Milivojeviću, specijalisti ortopedije koji ordinira u Opštoj bolnici Bar. Kolega Stefan je, takođe, mladi stručnjak, entuzijasta, divan građanin našeg Bara koji je mnogo toga uradio za naše bebe. Kada je ta saradnja prekinuta, Dom zdravlja me poslao na obuku, nakon koje sam osposobljena da radim taj pregled. Nabavkom aparata za koji su sredstva obezbijeđena donacijom Luka Bar, na čemu smo izuzetno zahvalni, započeli smo preglede u prostorijama koje je prilagodio i osposobio Dom zdravlja Bar. Inicijativu je zdušno podržala direktorica Bojana Vuković. Nadam se da ćemo medicinska sestra Safeta i ja to uspješno raditi. Voljela bih da i kolege koje su na specijalizaciji iskažu volju da se edukuju u ovom pravcu i da, nakon njihovog osposobljavanja, zajedno nastavimo ovu lijepu priču.

RB/BI: Šta se tačno provjerava tokom ovog pregleda?

Dr Šabović: U zavisnosti od uzrasta djeteta, tokom ovog pregleda (uzimajući u obzir da li je prvi ili drugi pregled), provjerava se kakve su hrskavičave i mekotkivne strukture kuka, odnosno kakva je njegova zrelost. Prvo se radi klinički pregled kukova i, što je veoma važno – da li je beba opterećena porodičnom anamnezom, kakav je bio položaj u stomaku, kakav je bio porođaj… To su parametri kojima se rukovodimo prije ultrazvučnog pregleda kukova, kada pratimo, ustvari, koštanu zrelost kuka. Utvrđujemo da li postoji iščašenje, varijacije… Nakon sticanja precizne slike, zakazujemo kontrolni pregled za dvije do četiri sedmice. Bitno je da istaknem da ćemo se truditi da ta dva pregleda obezbijedimo za svu djecu uzrasta dva i po do tri mjeseca i u uzrastu od pet i po do šest mjeseci.

RB/BI: Koliko traje pregled i da li je potpuno bezbjedan za bebu?

Dr Šabović: Ultrazvučno snimanje je inače potpuno bezbjedna metoda, a ako baš želimo da budemo đaci profesora Nenezića, možemo da kažemo da postoje neke male promjene na tkivima, na molekularnom nivou, prilikom samog zagrijavanja ultrazvučnom sondom. To je zaista minimalno, beznačajno i za bebe je potpuno bezbjedno. Pregled ne traje dugo. Bitno je da je dijete nahranjeno i da ga, koliko možemo, obavimo u stanju mirnoće. Pomaže ako majka ponese flašicu sa hranom ili, ako dijete koristi, ‘dudu’. Prvo se snima desni kuk, dijete je okrenuto ka roditelju, koji ostvaruje kontakt ‘face to face’ sa svojom bebom, dok medicinska sestra održava taj primarni položaj da ja mogu napraviti dobar ‘sken’ i pogledati kuk.

RB/BI: Koliko su česti problemi sa razvojem kukova kod novorođenčadi i koji su najčešći faktori rizika za razvojni poremećaj kuka?

Dr Šabović: U riziku su prematurusi (nedonoščad), djevojčice, karlični ili nepravilni karlični položaj prilikom poroda. Vrlo je važno da u ranom razvoju djeteta ne forsiramo da dijete što prije sjedi, da ga stavljamo u hodalicu, dubak. Pedijatri savjetuju da dijete do dva mjeseca kao podlogu koristi bračni krevet, ili neku drugu ravnu, mekšu podlogu, a kasnije da to bude pod. Roditeljima savjetujemo i koje vježbe da rade i kako da se ponašaju tokom ranog motoričkog razvoja djece.

RB/BI: Šta se dešava ako pregled pokaže određene nepravilnosti?

Dr Šabović: Zavisi od toga o kakvoj anomaliji se radi. Ako je anomalija takva da se odmah mora uputiti radiologu, odnosno ortopedu, to i uradimo, a ako ne, onda pratimo stanje. To je razvojni poremećaj zbog kojeg se, ako se odmah konstatuje, dijete podvrgava pregledu kod radiologa ili ortopeda u Kliničkom centru.

RB/BI: Da li postoje simptomi koje roditelji mogu primijetiti kod kuće?

Dr Šabović: Bebu odmah nakon rođenja u bolnici pregleda pedijatar. U narednih petnaestak dana, i nakon otpusta kući, maleni su pod budnim okom pedijatra. Roditelje na prvom pregledu pitamo kakva je bila trudnoća, a iz medicinske dokumentacije konstatujemo pod kojim okolnostima se odvijao porođaj i da li postoje rizici za tu bebu. Roditelji mogu da vide ono što su gledale još naše bake prije nego što je postojao ultrazvuk: postoji li asimetrija brazdi na butinama, da li je dužina ektremiteta jednaka, je li uočljiv neki disbalans.

RB/BI: Koji su Vaši savjeti roditeljima, kada je riječ o pravilnom razvoju kukova kod beba (nošenje, povijanje, položaj)?

Dr Šabović: Što se tiče manipulacije bebom, majke su predodređene da svoje čedo njeguju, čuvaju i da ga drže. Takođe, i otac. Ali, za bebe je najbolje da što više pokreta obavljaju same. To znači da ne treba stalno da budu “na rukama”. Ne zato što ćemo ih razmaziti, jer mi svoju djecu treba da razmazimo, već zato što ne treba da sputavamo njihov motorički razvoj. Interesantno je kako one brzo dobiju asimetriju, pa već na drugom, trećem pregledu možete znati kako se ta beba nosi, jer u odnosu na to, ona već dobija svoj položaj. Zahvaljujući našem Razvojnom centru, kojim rukovodi doktorka Vesna Kostić i fizioterapeutima, gdje god primijetimo da bi malo pomoći dobrodošlo, zakažemo pregled i roditelji prolaze kroz ‘baby handling’, obuku na kojoj nauče kako presvlačiti, manipulisati bebom. To je veoma važno. Mi jesmo porasli bez tih stvari, ali ako nauka već saznaje nešto novo, bolje, to treba primjenjivati i dobro je da imamo uslova da to ispunjavamo.

RB/BI: Gdje ste prošli obuku i sa kojim profesorom ste radili?

Dr Šabović: Desetodnevnu, intenzivnu obuku u Domu zdravlja Podgorica, organizovalo je Ministarstvo zdravlja. Vodili su je prof. dr Dragoslav Nenezić, dječji radiolog i doktorka Žana Pavićević, specijalista radiologije u Dječjoj bolnici. Mnogo zahvaljujem doktoki Žani jer je, kada je aparat stigao, došla u Bar i ispratila naš rad tokom prvih pregleda.

Uz doktorku Šabović, vrijedno radi visprena, otresita medicinska sestra Safeta Duraković. Iako je već pri kraju karijere, inovacije koje se uvode na dobrobit malih pacijenata je čine srećnom i inspirišu je da, iako je ostvarila pravo na penziju, još uvijek ne želi da napusti Pedijatriju.

Posebno je, otkriva, zadovoljna jer radi sa doktorkom Šabović, koja je, kako je sa emocijama kazala “mnogo dobra prema njoj”.

Osavremenjavanje i uvođenje novih dijagnostičkih metoda u Dom zdravlja Bar i pored najbolje volje i riješenosti menadžmenta da ova medicinska ustavova svojim pacijentima pruži što bolji vid zdravstvene zaštite i tretmana, ne bi bila moguća bez podrške društveno osviještenih kompanija, konkretno, Luke Bar i direktora Ilije Pješčića.

RB/BI: Šta je motivisalo menadžment Luke Bar i Vas, kao čelnika najvećeg privrednog društva u Baru, da donira ultrazvučni aparat za pregled kukova kod beba Domu zdravlja?

Pješčić: Htio bih da istaknem da Luka Bar ima dugogodišnju odličnu saradnju sa javnim zdravstvenim sistemom – Opštom bolnicom Bar i Domom zdravlja Bar, pa je, kao društveno odgovorna kompanija, i proteklih godina donirala značajne iznose sa ciljem poboljšanja rada sa pacijentima i uvođenja novih zdravstvenih usluga. Podsjetiću da smo početkom 2022. godine opredijelili 60.000 eura za nabavku ultrazvučnog aparata za potrebe Porodiljskog odjeljenja Bolnice i kupovinu novog porodiljskog stola. Takođe, krajem 2024. godine donirali smo još 60.000 eura Opštoj bolnici, koja je ta sredstva uložila u kupovinu aparata za bezbolno razbijanje kamena u bubregu. Dotadašnji nedostatak tog aparata, menadžment Bolnice je isticao kao veliki problem u radu. Posljednja donacija u iznosu od 50.000 eura je upućena Domu zdravlja za nabavku ultrazvučnog aparata za snimanje kukova kod beba. Na taj način se u ovoj ustanovi prvi put obavlja ta vrsta dijagnostike kod novorođenčadi. Veoma mi je drago što se tako nešto pokrenulo u Domu zdravlja.

RB/BI: Koliko je, po Vašem mišljenju, važno da privreda učestvuje u projektima koji unapređuju zdravstvenu zaštitu u lokalnoj zajednici?

Pješčić: Od velikog je značaja jer, generalno sagledavajući situaciju, imamo dosta problema u državi, kao i u tranzicionim procesima koji prethode putu ka EU. Ipak, ako privreda dobro posluje, može dosta da pomogne, pa pozivam sve privrednike, što u državnom, što u javnom sektoru, da pronađu modalitet u davanju podrške i pomoći.

RB/BI: Koliko Vam znači činjenica da će zahvaljujući ovom aparatu najmlađi pacijenti moći da obave važan pregled u svom gradu i ustanovi javnog zdravstva?

Pješčić: Kao lokalpatriota, volim da se grad razvija, da Barani imaju dobru zdravstvenu uslugu, da budu zadovoljni, jer ovo je zaista najljepši grad, boljeg nema.

RB/BI: Planira li Luka Bar i ubuduće da podržava projekte u zdravstvu, obrazovanju ili drugim oblastima od značaja za građane, odnosno, da li je ova donacija, možda, dio šire strategije društveno odgovornog poslovanja kompanije?

Pješčić: S obzirom da posljednjig godina Luka Bar bilježi dobar poslovni rezultat, ishod toga je da možemo da pomažemo lokalnu zajednicu. Tako će biti sve dok ta situacija bude trajala. A, vjerujte da nije lako ‘prevući’ nove robe na ovaj logistički pravac. Za sada uspješno zadržavamo sklopljene ugovore. Pretpostavljam da će i u narednom periodu finansijski rezultat biti značajno dobar, tako da ćemo imati kontiunutit i u donacijam. Strategiju imamo, a tiče se, prevashodno, saradnje sa lokalnom zajednicom.

RB/BI: Kakvu poruku želite da pošaljete kada je riječ o ulaganju u lokalnu zajednicu?

Pješčić: Postoje respektabilno uspješne kompanije i privrednici. Bilo bi dobro da zajedno napravimo Okugli sto i mimo novinara i javnosti ustanovimo zajedničku strategiju i plan kako da pomognemo lokalnoj zajednici kroz ulaganja u zdravstveni sistem, ali i neke druge, važne društevene segmente u Baru. Luka Bar je uvijek otvorena za dijalog i dogovore tog tipa.

RB/BI: Kada napravite taj dogovor, bilo bi lijepo da pozovete novinare i to podijelite sa javnošću.

Pješčić: Naravno, kada budemo imali dobre vijesti, spreman sam da ih podijelim sa javnošću. Novinari su prva adresa.

Roditelji koje smo danas zatekli u čekaonici Doma zdravlja, imali su puno povjerenje u savremeni uređaj i stručnost dr Šabović i medicinske sestre Duraković.

Benjamin Dlakić ima dva mjeseca i deset dana i danas je imao prvi pregled kukova. Mlada mama plavookog dječačića, Ines naglašava da je ova dijagnostička metoda bila prijeko potrebna ustanovi javnog zdravstva u Baru.

„Zadovoljna sam što je pregled ultrazvukom kukova kod beba ponovo usluga Doma zdravlja, pa ne moramo da odlazimo u Podgoricu ili u privatne klinike. Znatno je olakšana procedura, samo pozovemo Dom zdravlja i zakažemo pregled. Danas sam srećna jer su kukovi kod mog sina u redu“, sa osmjehom kaže Ines.

Šestomjesečna Antonija Čubrilo na pregled kukova je stigla u pratnji mame i tate. Porodica je u ordinaciju ušla sa puno optimizma, potpuno rasterećeni. Pohvalili su se da imaju i stariju ćerku, dvoipogodišnju Ivonu, pa su, kada su roditeljske obaveze u pitanju, prilično relaksirani.

„Ovo je prvo snimanje kukova, jer nismo bili u mogućnosti da to učinimo ranije. Zadovoljni smo i, na prvom mjestu, oduševljeni našom doktoricom Eminom, koja je i Antonijin izabrani doktor. Doktorka Šabović je posvećena, srdačna i uvijek pristupačna. Nova usluga Doma zdravlja je izuzetna i olakšava nam odlazak ljekaru, jer se kompletna dijagnostika obavlja u jednom objektu. Sve je brzo, precizno, efikasno“, poručio je Aleksandar Čubrilo.

Sa Antonijom se u ordinaciji danas srela i malena Una Đorđević, rođena na isti dan kada i ona. Unin tata Milan je kazao da je ovo bio drugi kontrolni pregled i da je nalaz potvrdio sa su kukovi njegove djevojčice urednog razvoja.

Svi sagovornici dijele mišljenje da je uvođenjem ove dijagnostičke usluge Dom zdravlja unaprijedio zdravstvenu zaštitu najmlađih pacijenata, a roditeljima je olakšan pristup važnim pregledima. Poruka struke je da pravovremena dijagnostika razvojnih poremećaja kukova omogućava brzu reakciju ljekara i najbolju šansu za zdrav i pravilan razvoj djeteta.

The post VIDEO: Nova usluga u Domu zdravlja – ultrazvučni pregled kukova za najmlađe pacijente first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakva je trenutno epidemiološka situacija u vezi sa gripom i respiratornim infekcijama u Crnoj Gori i Baru?

Dr Jovićević: Kao i svake godine, sve epidemiološke službe u Crnoj Gori, na čelu sa Institutom za javno zdravlje, sprovode pooštren epidemiološki nadzor nad respiratornim infekcijama. Smatra se da sezona tih infekcija kreće već od početka oktobra i traje, najčešće, do kraja aprila. Ono što je predmet našeg nadzora, u prvom redu je, svakako grip, potom infekcije koje izaziva respiratorni sinsicijalni virus i Covid. Sve epidemiološke službe prikupljaju podatke i zbirne prijave šalju Institutu za javno zdravlje, gdje se na osnovu njih rade analize i izvještaji o epidemiološkoj situaciji se dostavljaju svim zdravstvenim ustanovama. Što se tiče epidemiološke situacije ove godine, u vezi sa gripom i ostalim respiratornim infekcijama, možemo reći da su, u odnosu na prethodne, u blagom porastu. Ipak, i dalje govorimo o niskom intenzitetu respiratornih infekcija.

RB/BI: Koje starosne grupe su trenutno najugroženije u našem gradu i na primorju?

Dr Jovićević: Kada govorimo o kategorijama podložnijim respiratornim infekcijama, uvijek ih povezujemo sa preporukama za vakcinaciju protiv gripa. Najosjetljivije su osobe starije od 65 godina, zatim svi stariji od šest mjeseci koji imaju neko hronično oboljenje (respiratornog sistema, oni sa kardiovalskularnim bolestima, oboljenjima bubrega, oboljenjima koja nastaju zbog slabosti, odnosno insuficijentnosti imunog sistema, osobe koje imaju transplantirane organe), a u posebnom riziku su i zaposleni u zdravstvenim ustanovama, naročito kolege koje rade na odjeljenjima intenzivne ili neonatalne njege i u stacionarima gdje su smještena hronično oboljela lica. Takođe, utu kategoriji spadaju i trudnice i djeca uzrasta od šest mjeseci do pet godina.

RB/BI: Zbog blage zime na primorju, često se misli da je rizik manji – da li je to zabluda?

Dr Jovićević: To jeste jedna od zabluda koja se održava. Rizik od prenosa respiratornih infekcija zavisi od mnogih faktora, a na tome se i zasnivaju mjere prevencije koje se preporučuju. U svakom slučaju, u periodu kada su aktuelne respiratorne infekcije, veoma je bitno da se pridržavamo opštih preventivnih preporuka i mjera, a to je da izbjegavamo boravak u prostorijama gdje ima puno ljudi, koje se ne provjetravaju dovoljno često, kao i kontakt sa osobama koje imaju neki od simptoma respiratornih infekcija. Ukoliko se pridržavamo svih ovih mjera, značajno smanjujemo rizik od prenošenja infekcija na način što osobe koje imaju neki od simptoma, prilikom govora, kašljanja ili kijanja, izbacuju kapljice u kojima se nalaze virusi uzročnici ovih infekcija.

RB/BI: Koliko turistička kretanja i boravak većeg broja ljudi u gradu utiču na širenje respiratornih infekcija?

Dr Jovićević: Svakako da cirkulacija većeg broja ljudi povećava rizik za prenošenje respiratornih infekcija. Međutim, ukoliko se pridržavamo preventivnih mjera, rizik od prenošenja bolesti možemo smanjiti i spriječiti masovnije širenje infekcija.

RB/BI: Koje su najčešće komplikacije gripa i respiratornih infekcija u zimskom periodu?

Dr Jovićević: Grip je respiratorna infekcija koja se vrlo lako prenosi. Najčešće počinje naglo, što je jedna od osnovnih razlika između prehlade i gripa. Počinje sa temperaturom, malaksalošću, bolom u grlu, glavoboljom, kašljem, groznicom. Ponekad se dešava da osobe koje imaju grip (najčešće je to slučaj kod male djece), imaju i proliv i povraćanje. Vrlo je bitno da znamo mehanizme prenošenja, kako bi umjeli da se zaštitimo. Važno je voditi računa o distanci, koja mora biti minimum metar i po do dva, jer se na taj način sprječava prenošenje kapljica koje se stvaraju u okruženju oboljelog. Takođe, moramo dovoljno često prati ruke, jer virusi koji se nalaze u respiratornim kapljicama mogu dospjeti na predmete u okruženju oboljele osobe.

RB/BI: Kako hladno vrijeme i boravak u zatvorenim prostorima utiču na širenje virusa?

Dr Jovićević: Utiču na način da kada je hladno vrijeme više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, a ukoliko se oni redovno ne provjetravaju, a pri tom se ne vodi računa o potrebnoj distanci, mogućnost prenošenja bolesti je veća.

RB/BI: Kada respiratorna infekcija prelazi iz virusne u bakterijsku i zahtijeva antibiotike?

Dr Jovićević: Odgovor na Vaše pitanje se povezuje sa postojanjem komlikacija nakon obolijevanja od gripa. Prije svega, treba da kažem da je grip, najčešće blaga respiratorna infekcija, pa često može da prođe bez odlaska ljekaru. Međutim, ukoliko dođe do prolongiranja simptoma, ukoliko povišena temperatura ne prolazi, u tim situacijama je vjerovatno došlo do komplikacija gripa, od kojih su najčešće upala sinusa, upala pluća, a može doći i do upale moždanica. U skladu sa preporukama ljekara započinje se druga terapija.

RB/BI: Kako da građani razlikuju grip od obične prehlade i drugih respiratornih infekcija?

Dr Jovićević: Grip počinje naglo i bude praćen temperaturom. Može se desiti i da povišena temperature izostane, a simptomi budu blagi, što ne umanjuje njegov epidemiološki značaj, jer i osobe koje imaju slabo izražene simptome, mogu da prenesu infekciju drugim ljudima. 

RB/BI: Koji su prvi simptomi gripa koji zahtijevaju javljanje ljekaru, a ne kućno liječenje?

Dr Jovićević: Simptomi gripa najčešće traju nekoliko dana i često mogu da prođu bez ljekarskog pregleda. Međutim, ukoliko se prolongiraju, a temperature ne prolazi i dođe do pogoršanja stanja sa intenzivnim kašljem, onda se svakako treba obratiti ljekaru, koji će na osnovu nalaza odrediti terapiju.

RB/BI: Dakle, možemo reći da grip zna da bude i ozbiljna bolest, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i djecu?

Dr Jovićević: Tako je. Sve starije osobe i hronični bolesnici, ukoliko imaju simptome gripa, preporuka je da miruju, koriste simptomatsku terapiju i da se, ukoliko i pored toga ne dođe do poboljšanja, odnosno do prestanka simptoma gripa, jave doktoru. 

RB/BI: Koju biste preporuku posebno uputili roditeljima djece školskog i vrtićkog uzrasta u Baru?

Dr Jovićević: Posebne mjere prevencije se preporučuju u svim kolektivnom smještaijima. Preporuka je da, ukoliko dijete ima simptome koji ukazuju da postoji mogućnost da je u pitanju grip, ne idu u vrtić ili školu do prestanka simptoma. Prije početka sezone respiratornih infekcija, preporuka je da se poradi na jačanju imuniteta, da djeca unose dosta tečnosti, vitamina, da se poštuje higijensko-dijetetski režim koji jača imunitet.

RB/BI: Koliko su građani Bara i Crne Gore spremni da se vakcinišu – da li je odziv zadovoljavajući?

Dr Jovićević: Vakcinacija protiv gripa je započeta 20. oktobra. Do sada je u Crnoj Gori dato nešto više od 18.600 doza. Dom zdravlja Bar je dobio 920 doza vakcina protiv gripa. Sve vakcine su već date. Građani su, za razliku od ranijih godina, kada se dešavalo da određen broj vakcina ostane neiskorišćen, pokazali zaista veliki interes. Vakcinacija protiv gripa je najučinkovitija preventivna mjera u borbi protiv ove infekcije. Željela bih da istaknem da je uvijek najoptimalnije da se vakcinišu prije nego što krene najintenzivnije obolijevanje. To je period od januara do marta, tako da je preporuka da se vakcinišu već krajem oktobra, početkom novembra, jer je za razvijanje imuniteta potrebno da prođe dvije do tri sedmice. Ove godine u Crnoj Gori se daje vakcina koja sadrži četiri soja virusa gripa, znači, uvijek se u vakcini nalaze sojevi koji su te godine najzastupljeniji. Ovogodišnja vakcina sadrži dva soja virusa Tipa A H1N1 i H3N2 i dva soja Tipa virusa B. Vakcina se preporučuje građanima koji su u posebnom riziku za obolijevanje od gripa.

RB/BI: Da li je kasno vakcinisati se ako je sezona gripa već počela?

Dr Jovićević: Mi, epidemiolozi kažemo da za vakcinaciju nije kasno sve dok postoji realna opasnost od gripa.

RB/BI: Koliko je vakcina efikasna i može li osoba ipak oboljeti nakon vakcinacije?

Dr Jovićević: Kao za sve, tako i za vakcinu protiv gripa, važi da ne postoji stopostotna efikasnost. Međutim, i ako se osoba razboli, biće to neka blaža forma bolesti. Inače je cilj vakcinacije protiv gripa da se spriječe teže forme obolijevanja, komplikacije i smrt.

RB/BI: Da li očekujete novi kontigent vakcina u Domu zdravlja?

Dr Jovićević: Nažalost, od glavne sestre Doma zdravlja Bar sam dobila informaciju da nećemo dobijati nove količine vakcine protiv gripa.   

RB/BI: Postoje li zablude ili strahovi u vezi sa vakcinom koje biste željeli da razjasnite?

Dr Jovićević: Ranijih godina smo, u sklopu neke antivakcinalne kampanje, imali pad imunizacije protiv gripa. Zbog toga se dešavalo da nismo uspijevali da potrošimo količinu vakcina koju smo imali na raspolaganju. U posljednje vrijeme situacija je drugačija, a ove godine je interesovanje građana bilo posebno izraženo, tako da je sva količina opredijeljena za Dom zdravlja Bar već vrlo brzo nakon što je stigla u našu ustanovu, data pacijentima.

RB/BI: Koliko su važne higijena ruku, provjetravanje prostorija i nošenje maski u sezoni virusa?

Dr Jovićević: Respiratorne kapi koje mogu sadržavati prouzrokovače gripa i drugih infekcija se mogu naći u našem najbližim okruženju. Vrlo je moguće da ukoliko dotaknete kontaminiranu površinu, neposredno nakon što te kapi dospiju na nju, pa potom dotaknete nos ili usta, dođe do zaraze. Zbog toga je bitno da u sezoni respiratornih infekcija intenziviramo pranje ruku, a oboljeli treba da nose masku koja pokriva nos i usta, jer će na taj način spriječiti širenje respiratornih kapi u najbliže okruženje.

RB/BI: Da li pravilna ishrana, vitamini i fizička aktivnost mogu ojačati imunitet?

Dr Jovićević: Svakako. Preporuka ljekara, ne samo kada govorimo o respiratornim infekcijama, nego uopšte, je da je veoma bitno voditi računa o jačanju imnuniteta kroz pravilnu ishranu, unošenje dovoljnih količina tečnosti, vitamina, minerala. Sve to zajedno će doprinijeti da ojačamo organizam i spriječimo obolijevanje. 

The post Dr Jovićević: Prevencija, odgovorno ponašanje i vakcinacija – način da se izbjegnu respiratorne infekcije first appeared on BARinfo.

Kako je rečeno, sastanak je bio posvećen unaprjeđenju kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite na području opština Bar i Ulcinj, uz poseban akcenat na jačanje međusobne saradnje i koordinacije između ove tri zdravstvene ustanove.

„U konstruktivnoj i partnerskoj atmosferi razmatrane su mogućnosti zajedničkih programa, bolja organizacija zdravstvenih servisa, te efikasnija razmjena stručnih resursa i znanja.

Sagovornici su izrazili punu spremnost za dalje usklađivanje aktivnosti od zajedničkog značaja, s ciljem podizanja standarda zdravstvenih usluga i obezbjeđivanja još kvalitetnije brige za sve građane Bara i Ulcinja. Ovaj sastanak predstavlja važan korak ka snažnijem regionalnom povezivanju i dodatnom jačanju zdravstvenog sistema u cjelini“, kazali su iz barskog Doma zdravlja.

The post Sastanak čelnika zdravstvenih ustanova posvećen unaprjeđenju kvaliteta first appeared on BARinfo.

RB/BI: Prema posljednjim podacima, više od 600 djece godišnje ne krene u prvi razred sa svojim vršnjacima. Nekada je to bilo oko 7 procenata, a danas i do 20 odsto generacije. Sve češće smo svjedoci situacija u kojima se djeci odlaže upis u prvi razred. Kakva su Vaša iskustva iz prakse?

Mijailović: Ovaj podatak ne iznenađuje nas koji svakodnevno radimo sa djecom. Moje višedecenijsko kliničko iskustvo u Baru daje mi za pravo da, upoređujući početak svoje karijere i sadašnje vrijeme, sa žaljenjem primijetim rapidan porast broja djece sa razvojnim teškoćama, bez izuzetka praćenih i kašnjenjem u govorno-jezičkom razvoju. Raste broj djece sa simptomima iz spektra autizma, djece sa sniženim intelektualnim sposobnostima, a drastično se povećava i broj onih koji govor ne razviju pravovremeno. Moja ordinacija danas je puna trogodišnjaka sa nerazvijenim govorom.

RB/BI: Koji su najčešći razlozi odgađanja upisa u školu?

Mijailović: Nemali je broj djece koja godinama prolaze kroz različite tretmane zbog svojih dijagnoza. Često se preporučuje da im se upis odloži kako bi se poboljšale sposobnosti i omogućila lakša adaptacija na školski sistem. S obzirom na to da ova djeca u svim razvojnim fazama kasnije ovladavaju vještinama, uglavnom je opravdano da im dodatna godina bude korisna.

Razlozi mogu biti i u domenu socijalne i emocionalne zrelosti. Roditelji često kažu da dijete teško podnosi razdvajanje, emotivno burno reaguje ili ne pokazuje interesovanje za boravak u kolektivu. Nerijetko čujemo i: „Mali je za školu, neka se igra još godinu“. U takvim situacijama odluka se donosi u konsultaciji sa stručnim licima.

Djeca su različita i zaista ne postoji univerzalno pravilo. Nekada je dijete rođeno na samom kraju godine, sa nepunih šest godina, dovoljno zrelo za školu, dok među starijim vršnjacima ima i onih koji to nisu. To zavisi i od bioloških datosti i od okruženja u kojem dijete odrasta. Ipak, sedma godina je, po mom mišljenju, realan period u kojem kod djece urednog razvoja očekujemo sazrijevanje svih ključnih funkcija neophodnih za usvajanje školskih vještina. Ali sistem je koncipiran tako kako jeste. Odlaganje upisa ne treba posmatrati kao „rezervni plan“, već kao jasnu i opravdanu odluku kada je to u najboljem interesu djeteta.

RB/BI: Koliki uticaj ima govorno-jezički razvoj na spremnost djeteta za upis u školu?

Mijailović: Govorno-jezički razvoj ima ogroman značaj. U ovom uzrastu očekuje se da je govor u potpunosti razvijen: da dijete koristi složene rečenice, razumije verbalne naloge, prati i učestvuje u razgovoru, odgovara na pitanja vezana za kraći tekst, razumije ko vrši radnju i nad kim se ona vrši, te da pravilno izgovara sve glasove. Dakle, govorom treba da izražava svoje misli, želje, osjećanja i da povezuje.

RB/BI: Koji su alarmantni znaci? Kada bi bez odlaganja trebalo zakazati procjenu stručnjaka?

Mijailović: Ako roditelj primijeti da dijete teško slijedi uputstva, otežano izražava svoje misli, ne pokazuje interesovanje za učenje, nedovoljno razumije pitanja, ima kratak i siromašan govor, koristi „okrnjene“ ili agramatične rečenice, nepravilno drži olovku, teško se snalazi u vremenu i prostoru ili neadekvatno izgovara glasove, ne treba odlagati posjetu logopedu. Takođe, ako je roditeljski utisak da djetetu treba podrška, to je dovoljan razlog da se zatraži stručna procjena. Pravovremenom reakcijom mnoga kašnjenja mogu se uspješno prevazići.

RB/BI: Ukoliko dijete nepravilno izgovara glasove, kada nije kasno za rad sa logopedom?

Mijailović: Problem sa neadekvatnom artikulacijom jednog ili više glasova aktuelniji je nego ikada. Danas gotovo da su izuzetak djeca koja pred školu adekvatno izgovaraju sve glasove. Većina zahtijeva logopedski tretman. Važno je pravovremeno obraćanje logopedu, jer se očekuje da djeca sa navršenih šest godina pravilno izgovaraju sve glasove.

Ovo ne znači da ih tek pred školu treba dovesti logopedu, jer je potrebno vrijeme za korekciju, naročito kada je mnogo glasova „oštećeno“. Svaki glas okvirno ima svoje vrijeme javljanja. Na primjer, lateral „L“ sazrijeva do četvrte godine, a većina predškolaca ga supstituiše sa „V“. Glasovi „K, G“ se u izgovoru učvršćuju rano, već iza druge godine. Nerijetko djeca dolaze na upis u školu sa ovakvim distorzijama, što je dosta kasno. Glasovi „S, Z, C, Dž, R“ posljednji sazrijevaju i uglavnom svaki drugi predškolac ih nepravilno izgovara.

Važno je napomenuti da nepravilan izgovor pojedinačnog ili grupe glasova nije razlog za odlaganje upisa u školu, već da se dijete uključi u logopedske tretmane, često i paralelno sa školom.

RB/BI: Šta sve podrazumijeva logopedska procjena za predškolce?

Mijailović: Logopedska procjena može značajno pomoći da se utvrdi spremnost djeteta za polazak u školu. Ona uključuje procjenu grafomotorike i govorno-jezičkog statusa, da li dijete pravilno drži olovku, precrtava oblike po modelu, prati smjer crtanja, odnosno da li je razvijena svijest o pravcu pisanja sa lijeva na desno, odozgo na dolje.

Procjenjuje se i tzv. praksija (funkcija govornih organa), kao i kvalitet izgovora svih glasova maternjeg jezika. Logoped kroz prikladne slikovne materijale procjenjuje sposobnost prepričavanja priče, bogatstvo rječnika, strukturu rečenica, poznavanje rime, orijentaciju u vremenu i prostoru, sposobnost reprodukcije pjesmice i prepričavanja omiljene priče, ovladavanje vremenima i adekvatnost gramatike. Sve ovo se očekuje da jedan predškolac usvoji.

RB/BI: Često se ukazuje na to koliko je štetna upotreba ekrana. Ima li promjena u svijesti roditelja o tome koliki problem to može napraviti djetetu u razvoju?

Mijailović: Na djecu danas jako štetno utiče prekomjerna upotreba ekrana. To je mnogo puta već rečeno, ali stvari se značajno ne mijenjaju. Mijenja se fiziologija mozga, a djeca postaju sve više zavisna. Pažnja im je kompromitovana, a loš fokus i koncentracija su direktni negativni efekti „ekranizacije“. Djeca postaju apatična ili razdražljiva kada im se ograniči upotreba telefona, socijalizacija je ugrožena, a „žive riječi“ ima sve manje. Veoma je opasno za mozak u razvoju da informacije dobija „na klik“. Rječnik je siromašniji, djeca manje poznaju bajke i generalno im se manje čita.

RB/BI: Šta preduzeti po tom pitanju? Koji je vaš savjet i poruka roditeljima?

Mijailović: Ključ je u balansu između vremena provedenog pred ekranima i vremena provedenog u kretanju i igri. Tu ključnu ulogu ima roditelj, postavljanjem jasnih granica i porodičnih rutina. Sve sam više uvjerena da je institucija porodice u velikoj krizi, a sve je međusobno povezano.

Najbolji način da roditelji pripreme dijete za školu jeste da na polazak u školu ne gledaju kao na jednokratan događaj, već kao na proces koji traje godinama. Važno je da u pravo vrijeme prepoznaju i adekvatno odgovore na potrebe svoje djece, da budu prisutni i uključeni. Ukoliko primijete bilo kakva odstupanja kod svog djeteta, odmah treba da potraže stručnu pomoć.

Roditelji bi trebalo da pokušaju da odgajaju djecu barem prve dvije godine života bez ekrana i da im pruže zdravo okruženje. Niko nije savršen, svi prolazimo kroz različite izazove u roditeljstvu, ali ono što sijemo, zaista ćemo i žnjeti. Takođe, manje je važno da se takmičimo čije će dijete bolje znati ovo ili ono, da li je krenulo u školu sa godinom odlaganja ili ne – mnogo je važnije da naša djeca ne odrastu pored nas, već sa nama. Da sjutra u školi budu superjunaci i zaštitnici svojih drugara sa teškoćama u razvoju. U tom slučaju smo i mi kao roditelji položili ispit ljudskosti.

The post Sve veći broj predškolaca nije spreman za prvi razred first appeared on BARinfo.