Dr Ljiljana Jovićević, specijalista epidemiologije, ističe da je vakcinacija najvažnija preventivna mjera zaštite od zaraznih bolesti, no, uprkos velikim naporima Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja, pedijatara i epidemiologa, posljednjih godina bilježi se evidentan pad broja nevakcinisane djece. Taj pad za protojereja Jovana Plamenca nije iznenađujući jer je, prema njegovom mišljenju, proces vakcinacije netransparentan, a novi Zakon budi dodatnu sumnju kod roditelja jer im ne ostavlja slobodu izbora. 

Specijalista epidemiologije dr sci. med. Ljiljana Jovićević ističe da je član 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u sličnim formulacijama već dio zakonskih okvira u pojedinim državama našeg regiona i potvrđuje da, na osnovu ove odredbe, potvrda o zdravstvenoj sposobnosti djece za upis u predškolsku ustanovu neće biti izdata djeci koja nisu vakcinisana u skladu sa važećim kalendarom vakcinacije. Pojašnjava da potvrdu može da izda isključivo izabrani pedijatar, te da je zakon predvidio i kaznene odredbe.

“U skladu sa članom 42 ovog zakona djeca kojoj ne bude izdata potvrda – neće moći da se upišu u predškolsku ustanovu. Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona vrši Sanitarna inspekcija koja će postupati u skladu sa prijavama o nevakcinisanju djece”, navela je Jovićević.

Izmjenama Zakona o zaštiti stanovništva protiv zaraznih bolesti, predviđeno je da dijete može biti izuzeto od vakcinacije u slučajevima postojanja trajne medicinske kontraindikacije.

“Postoje kontraindikacije za primjene određenih vakcina. Ukoliko, na osnovu medicinske dokumentacije, postoje trajne kontraindikacije, ljekar daje potvrdu o postojanju trajnih kontraindikacija i samo u tom slučaju dijete se može osloboditi od obavezne vakcinacije. Zakon je vrlo rigorozan i propisuje kaznene mjere za roditelje, odnosno staratelje djece, koji ne omoguće vakcinaciju djeci. Zakon predviđa određene kazne i za pravna lica u kojima se vrši imunizacija. Što se tiče samih kazni za roditelje, na osnovu prijava pedijatara Sanitarna inspekcija provjerava da li je djeci omogućena od strane roditelja i staratelja primjena vakcina i na osnovu toga se primjenjuju zakonom predviđene mjere, odnosno kazne“, pojašnjava naša sagovornica.

Saglasna je sa konstatacijom da većina roditelja ima strah prilikom vakcinacije kako će dijete reagovati na vakcinu.

“I to je realan strah, jer su uvijek mogući, kao i tokom upotrebe bilo kog lijeka, neželjeni efekti, reakcije, nuspojave. Većina osoba nema nikakvu reakciju, međutim kao najčešće nuspopave registruju se bol na mjestu uboda, kada se savjetuje upotreba hladnih obloga. Nekada se može javiti povišena tjelesna temperatura koja se najčešće dešava dan, dva poslije vakcinacije. Kratko traje, prolazi najčešće bez upotrebe antipiretika uz uzimanje dovoljno tečnosti i mirovanja. To su reakcije koje ne zahtijevaju intervenciju ljekara. Moguće su, naravno, i neke ozbiljnije reakcije, kao što je anafilaksa. Ali, to su zaista veoma rijetke reakcije. Roditeljima se uvijek prilikom vakcinacije postavi pitanje da li je bilo neke reakcije prilikom prethodnih primanja vakcina. Ukoliko roditelj da potvrdan odgovor, preduzimaju se sve preventivne mjere. Ukoliko je potrebno, vakcina se može dati i u bolničkim uslovima. Neželjene reakcije i nuspojave uvijek su moguće, postoji opasnost od njih, ali je mnogo veći rizik od oboljevanja od određenih bolesti, prije svega ako govorimo o malim boginjama, koje su jedno veoma kontagiozno oboljenje i ukoliko se pojavi u sredini gdje imamo nezaštićene osobe, većina njih će se razboljeti, jer je to bolest koja se prenosi lako preko kapljica koje nastaju prilikom kašljanja, kijanja, glasnim govorom ili direktnim kontaktom sa sekretom infivciranih osoba. Uvijek treba odmjeriti korist u odnosu na štetu i sigurno da je mnogo manji rizik od komplikacija kod davanja vakcina nego kod obolijevanja od neke zarazne bolesti“, jasna je u svom stavu Jovićević.

Na osnovu mišljenja NITAG-a (Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju) i predloga Instituta za javno Ministarstvo zdravlja donosi Program obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti za tekuću godinu čiji je sastavni dio Kalendar redovne vakcinacije. Počev od šesdesetih godina prošloga veka, kada su obavezne bile samo vakcine protiv difterije, tetanusa, pertusisa i dečje paralize, u Kalendar redovne vakcinacije su uvođene postepeno i druge vakcine (vakcina protiv malih boginja, tuberkuloze, zaušaka, rubele, hepatitisa i hemophilusa influence). Od 2022. godine uvedena je vakcina protiv HPV infekcija, a od 2024. godine se po kalendaru primjenjuje se konjugovana vakcina protiv pneumokoka.

“Što se tiče samih vakcina, one se daju kao obavezne i kao preporučene, odnosno vakcine po kliničkim i epidemiološkim indikacijama. Kada govorimo o boravku djece u predškolskim ustanovama, uslov su vakcine koje su obavezne. Statistika o datim vakcinama uredno se vodi i prati. Početkom svake godine, prave se spiskovi djece koja podliježu za tu dob određenim vakcinama i postoji informacioni sistem koji sve to prati. Uprkos tome što se posljednjih godina jako puno ulaže u promociju vakcinacije, kao jedne od najefikasnijih mjera prevencije, sprječavanja i kontrole određenih zaraznih bolesti, činjenica je da uočavamo da je iz godine u godinu obuhvat vakcinacije sve manji i manji. Tu posebno prednjači vakcinacija protiv morbila, zaušaka i parotita, i tu zaista uočavamo jedan izraziti pad. Najnoviji podaci, od 12. juna ove godine, pokazuju da je u kohorti djece od 1. januara 2020. godine do 31. decembra 2024. godine, ukupno bilo 2315 djece koja podliježu vakcinaciji, a nažalost, vakcinisano je svega 1100, odnosno obuhvat je 47,52%, što svakako nije zadovoljavajuće. Za cijelu Crnu Goru na dan 31. 12. 2025. obuhvat je bio 49,5%, dakle, otprilike na istom nivou. Ako se osvrnemo na neke ranije godine, na 2020. godinu, vidimo da je obuhvat za Bar bio 81,58%“, precizira Jovićević.

Uočava se jedan izraziti pad broja uredno vakcinisane djece, a razlog tome sa preciznošću Jovićević ne može da odredi.

“Uočavamo da je povjerenje roditelja sve manje, zbog toga što je djelovanje antivakcinalnog lobija prije svega preko društvenih mreža, veoma izraženo i posljednjih godina prosto roditelji više vjeruju društvenim mrežama i raznim nazovi stručnjacima koji iznose svoje mišljenje o bezbjednosti vakcina nego stručnim licima koji se bave prevencijom zaraznih bolesti. To su prije svega naši pedijatri, epidemiolozi, infektolozi, alergolozi, ginekolozi, imunolozi i farmaceuti. Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku Ministarstva zdravlja, svake godine organizuju stručne skupove na temu imunizacije. Cilj navedenih skupova je da se svi stručni profili koji se bave imunizacijama,  upoznaju sa novim doktrinama i dostignućima na tom polju. Kontinuirano radimo na  promociji vakcinacije, razgovara se sa roditeljima prilikom posjeta u zdravstvenim ustanovama. Pored toga, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije sprovođene su kampanje kojima su se obuhvatile predškolske ustanove, vršena je edukacija vaspitača, zaposlenih u osnovnim i srednjim školamama.

Sve to nije dovelo do željenih rezultata i povećanja obuhvata vakcinacijom. Najveći teret je sigurno na našim pedijatrima, jer su oni u direktnoj komunikaciji sa roditeljima, a oni su ti koji odlučuju da li će djecu vakcinisati ili neće. Prilikom svake posjete, pedijatri koriste priliku da ukažu roditeljima na značaj vakcinacije i da ih upoznaju sa benefitima koje donosi vakcinacija i da ih podsjete na to da su mnoge zarazne bolesti zaboravljene i da se nismo susretali sa njima zahvaljujući vakcinama, Sa pojedinima bolestima kao što su veliki kašalj i zaušci smo se, nažalost, ponovo suočili u poslednjih par godina u našem gradu zbog toga što smo imali smanjen obuhvat vakcinacijom i oslabljen kolektivni imunitet. Iako procenti i činjenice obeshrabruju i izazivaju zabrinutost zbog mogućnosti pojave pojedinih zaraznih bolesti u epidemijskoj formi, zadatak svih zdravstvenih radnika je kontinuirani i strpljiv rad na promovisanju vakcinacije kao najefikasnije preventivne mjere u borbi protiv zaraznih bolesti”, zaključuje dr Jovićević.

Protojerej Jovan Plamenac ističe da nije pravnik, niti je ljekar, ali je sveštenik, te ima “obavezu da brine brige svojih parohijana i svih koji mu se obraćaju za savjete“. Plamenac je i pet decenija novinar, te i iz tog ugla ova tema pobuđuje žicu radoznalosti i potrebu da se “neke stvari izvedu na čistac”.

“Ovaj zakon svakako pobuđuje izuzetnu pažnju, jer je naglavačke donijet. Predlog i način usvajanja pobudili su sumnju kod ljudi, a najsporniji je stav 42. Efekte Zakona vidjećemo već u septembru, a tada ćemo, takođe, vidjeti i koliko će se dosljedno zakon primjenjivati“, kaže Plamenac.

On podsjeća da je usvajanje novog Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti izazvalo konkretnu reakciju građana. Peticiju nadležnom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje u februaru je podnijela NVO Plava planeta, a organizovano je i nekoliko protestnih skupova ispred Skupštine Crne Gore. Taj otpor, smatra Plamenac, bio je previše mlak.

“Inače u politici, ne samo kod nas, već i u svijetu, vlasti reaguju jedino na pritisak javnosti. I ako ne bude otpora i pritiska javnosti – sve će proći glat i ništa se neće desiti. U jednom mom ranijem tekstu napravio sam paralelu sa litijama koje je organizovala crkva, koja je bila direktno ugrožena Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, odnosno, bila je ugrožena njena imovina. Ali, mnogo je veći problem netransparentna vakcinacija, odnosno nesigurnost za zdravlje naše djece i sumnja koja postoji kod roditelja da je to u sve u redu, nego što je bio problem sa imovinom.

To je izraženo u novcu, a ovaj sad problem izražen je u zdravlju. I ako ovo nije povod za neke druge litije, ne nužno u toj formi, već izraz otpora i pokazivanja nezadovoljstva i strahova, ne znam šta je. Ali, ne vidim da se nešto posebno događa“, kazao je Plamenac.

Nepovjerenje roditelja u proces vakcinacije naša je realnost. Plamenac kaže da dio tog nepovjerenja proizilazi i iz činjenice da pojedini ljekari, kako tvrdi, ne podržavaju proces vakcinacije.

“Slušamo ljekare i sa jedne i sa druge strane. Jedni i te kako tu priču propagiraju, ali imamo ljekare koji se tome opiru i iznose istraživanja koja govore o posljedicama vakcinisanja. A mi smo laici i mi smo zbunjeni kome da vjerujemo“, kazao je Plamenac.

Vakcine su, prema njegovim riječima, dio protokola koji se usvajaju na nivou Svjetske zdravstvene organizacije.

“A vidimo sada da su Amerikanci odbili njeno finansiranje i da ona sada funkcioniše kao privatna ustanova, gdje odlučuju ljudi koji su vlasnici, kapitalisti, i vode računa o svom kapitalu, i od njih dobijamo protokole koji su obavezni za nas. Značajan broj ljekara buni se protiv vakcinacije, a oni od toga nemaju nikakve koristi, a onda, s druge strane, imamo ljude koji tu priču propagiraju i imaju benefite. Dakle, s jedne strane imamo ljekare koji stradaju i imaju probleme jer su ubijeđeni u ono šta govore, čitaju, naučnici su, ljudi struke i ne prihvataju zdravo za gotovo ono što im se servira, a brojna istraživanja jesu objavljena koja ukazuju na štetnost vakcina, a oni drugi od propagiranja imaju koristi – postaju direktori institucija, to prati plate, mogućnost objavljivanja naučnih radova, članaka, honorare, studijska putovanja…“, kazao je Plamenac.

Dodaje da “kada bi proces vakcinacije zaista dobronamjeran, bilo bi organizovano sučeljavanje mišljenja”.

“Javnost inače funkcioniše na način da dezavuiše neistomišljenike tako što, u ovom slučaju, one koji su protiv vakcinacije naziva antivakserima ili teoretičarima zavjere. A to je kao da smo u vrijeme komunizma rekli za nekoga da je ‘narodni neprijatelj’. I tu dalje rasprave nema. Neko je antivakser i rasprave sa njim nema. Kad bi ovaj proces bio dobronamjeran, bila bi napravljena sučeljavanja jednih i drugih, da svako može da iznese svoje argumente. Pa da možemo i mi koji smo laici da se opredijelimo, i dopustite nam slobodu da se opredijelimo“, kaže Plamenac i pocrtava da roditeljima u ovom slučaju nije ostavljena sloboda izbora, a upravo se sloboda izbora ističe kao vrijednost mnogih drugih zakonskih rješenja.

“Moram da navedem jedan primjer. Do 80-ih godina je homoseksualnost u medicinskoj struci smatrana medicinskim poremećajem, psihički ili endokrini, i sa ta dva aspekta se postupalo. A onda se to prevelo u sferu ličnog opredijeljenja. To više nije medicinski problem, nego stvar izbora. U SZO je tek 90-ih to uvaženo kao zvanični stav. Danas smo setom ideološki potkrijepljenih zakona došli do toga da adolescent bira da li će da bude muško ili žensko. Žene, takođe, imaju pravo da biraju da li hoće da rode bebu ili ne. Mogu da ubiju dijete u utrobi, izvrše abortus. A u ovom slučaju se ne da nikakav izbor i to budi podozrivost“, naveo je Plamenac.

Novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti je, kako dodaje, i nelogičan.

“On nevakcinisanoj djeci zabranjuje da pohađaju predškolske ustanove, da ne bi zarazila vakcinisanu djecu. Koji je smisao vakcinisane djece ako što, nakon što prime vakcinu, mogu biti zaražena? Djeca koja će biti upisana dobila su vakcinu i zašto se plaše djece koja neće biti vakcinisana ako su zaštićeni? Slična je situacija bila i tokom korone. Zakon dopušta da u slučajevima postojanja trajne medicinske kontraindikacije, nevakcinisana djeca mogu da pohađaju vrtiće. To znači da opet ta djeca, jer može doći do kontraindikacija, mogu zaraziti djecu koja su vakcinisana i već u vrtiću. I šta smo dobili? Samo prisilu da malim organizmima ubrizgavamo nešto, a šta tačno ne znamo ni sami“, kazao je Plamenac.

Podsjeća da je i u samom predlogu zakona navedeno da je usvajanje ovog zakonskog rješenja dio procesa pristupanja Evropskoj uniji.

“Podloga za usvajanje ovakvih zakona je ideološka. Ulazak u zajednicu evropskih država ima svoje neke ekonomske benefite, ali ima i ove druge repove koji su nama neprihvatljivi. Zakoni se polako, i u regionu, usvajaju, ali se ne primjenjuju. Taj proces je poput kuvanja žabe, uvode nas u ideološku priču, a da ne primijetimo. To je proces koji teče, koji bi rezultirao pobunom kad bi se realizovao odjednom. Ali ovako se kuvamo, a ne znamo da ćemo biti kuvani. Možda svima nama promjene koje se dešavaju djeluju daleko, ali ako iole mislimo o sebi i svojim potomcima, a ne samo o onome šta ćemo danas da ručati ili kupiti nešto što nam treba ili ne treba, a to je nerijetko ono što čovjeka vuče u ovom životu, moramo da se zapitamo št će biti sa našom djecom, unučadima, praunučadima, generacijama koje dolaze iza nas i kakvu atmosferu i zakone im ostavljamo? Ovi zakoni uvode ih u ideološke priče, i ovo nije nesklad samo sa moralnim aspektom i vrijednosnim sistemom sa kakvim živimo nekoliko stotina godina. Nove generacije onda neće moći ni da prepoznaju pogubnost sistema, jer sve ovo ulazi u školstvo, a mediji su ideološki potkrijepljeni“, kazao je naš sagovornik.

Na kraju, kaže da ne očekuje ozbiljniju reakciju javnosti.

“NVO Plava planeta pokrenula je bila peticiju i skupili su više od 7000 potpisa, i ta je inicijativa predata nadležnom Odboru za zdravstvo, ali ja ne očekujem da će ta peticija ući u proceduru. Bilo je još nekoliko mlakih skupova ispred Skupštine u Podgorici, ali, ništa se nije desilo. Neko dan-dva grmi, napravi se afera na drugoj strani, i to tako prođe. Ne očekujem, nažalost, neki istinski otpor, tim prije jer su mediji zatvoreni za drugu priču, ova priča nije u medijima dopuštena. Ne prepoznajem energiju i svijest da ljudi razmišljaju o tome šta će biti sa njihovom djecom. Razmišljaju samo o onome što će biti danas i slijepo se sluša struka. U svom neznanju imamo slijepo povjerenje u struku.

Ne kažem da ne treba da vjerujemo struci, ali moramo da imamo razum, jer vidimo da se nauka stalno mijenja. Zašto nauka napreduje? Zato što nije savršena. Da nije savršena ne bi napredovala. Naučne istine su relativne istine. Ono što je bilo danas, ne mora da bude i sjutra i zašto bismo se tako slijepo držali za ono za šta danas kažu da je naučno, a za godinu ili pet neće biti više naučno. Biće: ‘Tako je nekada nauka smatrala, ali, nova istraživanja pokazala su da…’ Naše povjerenje ne smije da bude slijepo. Moramo da koristimo mozak i razum. Ne očekujem, na moju veliku žalost, opet kažem, da će biti velikog otpora do septembra, ali se, ipak, nadam da će donosioci zakona biti snishodljiviji i da neće biti rigidni u sprovođenju zakona“, zaključio je protojerej Jovan Plamenac.

The post Goruća dilema roditelja predškolaca: Vakcinacija, za i protiv first appeared on BARinfo.

RB/BI: Novim Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, predviđena je obavezna potvrda o sprovedenoj obaveznoj vakcinaciji djeteta kao uslov za pohađanje predškolskih ustanova. Ova mjera, kako je objašnjeno u saopštenju za javnost Instituta za javno zdravlje „uvodi se radi zaštite zdravlja djece, posebno najmlađih koji su najosjetljiviji za razvoj teških oblika pojedinih zaraznih bolesti, kao i radi smanjenja rizika od pojave epidemija u kolektivima, gdje se infekcije najbrže šire“. Kako Vi, sa pozicije specijaliste epidemiologije, gledate na ovu obavezu i da li procjenjujete da je bila neophodna?

Dr Jovićević: Veliku pažnju javnosti je privukla informacija da su početkom ove godine donešene izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojima je, članovima 41 i 42, predviđena obaveza posjedovanja Potvrde o sprovedenoj vakcinaciji, kao uslov za pohađanje državnih i privatnih predškolskih vaspitnih ustanova. Ta informacija je izazvala uznemirenost kod dijela javnosti, a odredba doživljena kao neka vrsta prinudne mjere. Međutim, to je logičan slijed aktivnosti koje su se posljednjih desetak godona preduzimale u Crnoj Gori, a odgovor je na sve manji obuhvat vakcinacijom među određenim uzrasnim grupama. Uz pomoć i saradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UNICEF-om, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje vršene su brojne edukacije i rađene kampanje koje, nažalost, nisu dale željene rezultate. Očekuje se da će ove izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti djelovati podsticajno da se obuhvat vakcinacijom poveća i da će efikasno doprinijeti sprečavanju pojave zaraznih bolesti.

RB/BI: Koje vakcine su obavezne za djecu predškolskog uzrasta?

Dr Jovićević: Vakcinacija se u Crnoj Gori sprovodi na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnika o obaveznim imunizacijama, a za svaku godinu pojedinačno se donosi Program za imunizaciju. Po tom Programu obavezna je vakcinacija protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, hepatitisa B, hemofilusa influence tipa B i pneumokoka. Izostavila sam da pomenem ono što najviše privlači pažnju javnosti – MMR vakcinu, odnosno vakcinaciju protiv morbila, rubele i zaušaka.

RB/BI: Koje benefite će donijeti adekvatna implementacija novog Zakona?

Dr Jovićević: Kao što ste na početku razgovora kazali, vakcinacija poredstavlja posebnu zakonsku mjeru kojom se preveniraju bolesti za koje postoji vakcina. Samim tim, za očekivati je da će se, nakon donošenja novih odredbi, povećati obuhvat vakcinacijom, da će epidemiološka situacija biti sigurnija i bezbjednija, a mogućnost pojave zaraznih bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama, biti smanjena na najmanji mogući nivo. Riječju – da ćemo uspjeti da dostignemo potreban kolektivni imunitet.

RB/BI: U kojoj mjeri je trenutno zastupljen obuhvat vakcinacijom u Crnoj Gori i da li i mali pad obuhvata može dovesti do pojave i širenja bolesti koje se vakcinama mogu spriječiti?

Dr Jovićević: Nažalost, uprkos tome što smo ulagali koordinisane napore, iz godine u godinu imamo sve manji obuhvat vakcinama. Razlog tome je uticaj mnogobrojnih, a neadekvatnih objava posredstvom društvenih mreža ili u medijima, što je poljuljalo povjerenje roditelja. Neke vakcine se, iako za to nema naučne potvrde, dovode u vezu sa pojedinim razvojnim oboljenjima, što je razlog pada obuhvata praktično za sve vakcine. Posebno upada u oči pad obuhvata za MMR vakcinu. U tom smislu će napori čitavog zdravstvenog sistema u narednom periodu biti fokusirani na pruženje adekvatnih informacija, na podršku roditeljima, kako bi se obuhvat ovom vakcinom povećao.

RB/BI: Postoji i bojazan da u Crnu Goru pristižu vakcine koje ne prate evropske standarde. Da li u tome ima i promil istine, jer djeca su, složićete se, najvažnija?

Dr Jovićević: Moram da kažem  da nijedan lijek koji se nađe u upotrebi u Crnoj Gori ne može da se koristi ukoliko nije prošao sve procedure i ukoliko se onaj ko lijek stavlja na tržište ne obrati Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Znači, da bi se neka vakcina ili bilo koji lijek našao u upotrebi, mora da dobije sve neophodne dozvole i odobrenja, što podrazumijeva određena ispitivanja. Ukoliko se radi o nekom lijeku ili vakcini koji imaju potrebne dozvole u Evropskoj Uniji, procedura može biti nešto kraća, odnosno da se uvaži ekspertsko mišljenje koje su dobili u nekoj od država Evropske Unije. U svakom slučaju, prije nego što se lijek nađe na tržištu Crne Gore, sve bezbjednosne procedure moraju da se prođu. 

RB/BI: Imate li saznanja kakva je, kada govorimo o zakonskim rješenjima, situacija u regionu?

Dr Jovićević: Mnoge zemlje u regionu su znatno ranije uvele obavezu posjedovanja potvrde/dokaza da je dijete prilikom upisa u predškolsku ustanovu primilo sve vakcine po Kalendaru obavezne vakcinacije. Iako je u Crnoj Gori odluka donešena tek početkom januara ove godine, moram da istaknem da je do konačne odluke da se ta Odredba unese u Zakon, došlo na osnovu mišljenja NITAG-a (Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju) koje formira Ministarstvo zdravlja na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje. NITAG se sastoji od eminentnih stručnjaka, kompetentnih za pitanje imunizacije. U njemu se nalaze epidemiolozi, pedijatri, imunolozi, alergolozi, ginekolozi, mikrobiolozi, a po potrebi se angažuju i druga stručna lica. Upravo je na osnovu mišljenja tog tijela došlo do izmjena u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

RB/BI: Svjedočimo da je zdravstveni sistem u Crnoj Gori, uz podršku međunarodnih partnera, prvenstveno Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a sprovodio brojne mjere sa ciljem unapređenja imunizacije. Ipak, da li možemo biti zadovoljni efektima jer, kao što smo upravo čuli, bilježimo pad broja vakcinisane djece?

Dr Jovićević: Pad obuhvata vakcinisane djece se bilježi posljednjih desetak godina. Minstarstvo javnog zdravlja, Institut za javno zdravlje i sve ustanove na primarnom nivou su sprovodile više kampanja i u svoj rad ubacivale dodatne termine, a sve kako bi se povećala dostupnost vakcinacije. Kampanje su sprovođene i uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Međutim, moram priznati da one nisu u potpunosti dale očekivani efekat.

RB/BI: Da li je ostavljen period da nevakcinisana djeca nadoknade propuštene doze vakcina?

Dr Jovićević: To je regulisano smjernicama koje su izrađene u okviru Programa imunizacije i pomoći će našim pedijatrima da sva djeca koja, iz raznih razloga, nisu ispratila Kalendar imunizacije, dobiju nedostajuće vakcine predviđene za taj uzrast. Bitno je, i roditelji treba da znaju da se, ukoliko dođe do kašnjenja u odnosu na termine propisane kalendarom, uvijek može vršiti „sustizanje“ i nadoknaditi sve one vakcije koje nisu primljene u predviđenom roku. Inače, nova Odredba koja predviđa posjedovanje potvrde o primljenim vakcinama, neće biti obavezna jedino za djecu kod koje postoje trajne kontraindikacije, o čemu roditelji moraju da prilože dokaz.

RB/BI: Hoće li barski zdravstveni sistem raspolagati dodatnim količinama vakcina za nesmetano sprovođenje imunizacije, jer uz sve mjere i protokole o kojima smo govorili, svakako očekujemo porast?

Dr Jovićević: Nesporno je da smo u nekim momentima imali nedostatak pojedinih vakcina. Međutim, Montefarm će se u narednom periodu potruditi da obezbijedi i distribuira dovolje količine vakcina svim ustanovama na primarnom nivou. Što se tiče termina, željela bih da naglasim i upoznam roditelje da sam iz Službe pedijatrije dobila informaciju da će biti organizovani dodatni termini, pa je i vikendima od 9 do 13 časova moguće dovesti djecu na vakcinaciju. Ta aktivnost će trajati sve dok bude potrebe.

RB/BI: Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim se vakcinacijom uslovljava upis u vrtiće, ali i propisuju strože novčane kazne za roditelje ili staratelje koji ne dozvole vakcinaciju djece. Koliko iznose zaprijećene kazne?

Dr Jovićević: Kontrola i nadzor sprovođenja Odredbi ovoga Zakona je u nadležnosti Sanitarne inspekcije. Predviđene su kazne kako za pravna, tako i za fizička lica. Kada govorimo o pravnim licima, tu se, prije svega, misli na zdravstvene ustanove koje ne obavještavaju građane o značaju vakcinacije i posljedicama njenog nesprovođenja. Odnosi se i na javne ili privatne predškolske ustanove koje dozvoljavaju boravak djetetu za koje nije dostavljena potvrda o obaveznoj vakcinaciji ili ukoliko se u nekoj zdravstvenoj ustanovi desi da potvrdu izda doktor koji nije izabrani pedijatar nadležnog Doma zdravlja, za šta su predviđene kazne od 1.500 do 20.000 eura. Takođe, kazne su predviđene i za ljekare koji po zakonu nisu nadležni da izdaju potvrde, i to u iznosu od 200 do 2.000 eura. Ukoliko fizičko lice odbije vakcinaciju protiv određene zarazne bolesti, kazne su od 300 do 2.000 eura, a ukoliko roditelj, usvojilac ili staratelj ne obezbijedi sprovođenje vakcinacije, predviđene kazne su, takođe, od 300 do 2.000 eura.

RB/BI: Kako će se praksa primjene zakona kontrolisati – ko će provjeravati potvrde o vakcinaciji?

Dr Jovićević: Potvrdu o vakcinaciji mogu da izdaju isključivo izabrani pedijatri nadležnog Doma zdravlja. Kontrolu ispravnosti potvrda vršiće sanitarni inspektori.

RB/BI: Iz Bara je pokrenuta inicijativa od strane NVO „Plava planeta“ iz koje je upućen zahtjev za ukidanje, kako je navedeno „prisilne vakcinacije“. Kako Vi gledate na tu aktivnost?

Dr Jovićević: Iniciranje, a potom donošenje novih Odredbi u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a koje se odnose na obaveznu vakcinaciju, nastale su na osnovu mišljenja stručnog savjetodavnog tijela. Ove novine su unijete i na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje, čija je obaveza i zadatak da prati uspjeh imunizacije, sve neželjene reakcije koje se prijavljuju, kao i da u slučaju situacija gdje postoji bilo kakva sumnja u bezbjednost vakcina koje se nalaze u upotebi u Crnoj Gori, reaguju. Zbog ozbiljnosti pristupa smanjen je prostor da se prihvataju neprovjerene informacije, kao i mišljenja ljudi koji nisu kompetentni da govore o imunizaciji. Smatram da ćemo, nakon primjene ovih odredbi Zakona, imati bolji obuhvat vakcinacije i da roditelji koji imaju bilo kakve nedoumice ili poljuljano povjerenje u vezi sa bezbjednošću vakcina treba da se obrate izabranim pedijatrima i stručnim licima kako bi dobili sve potrebne informacije i pojašnjenja.

RB/BI: Da li Institut za javno zdravlje ili Ministarstvo zdravlja planiraju dodatne kampanje i mjere da se poveća povjerenje i znanje o vakcinama među roditeljima i građanima, uopšte?

Dr Jovićević: Iako smo već organizovali kampanje, važno je, posebno u periodu kada otpočinje implementacija novih odredbi, da Institut za javno zdravlje pruži podršku svim ustanovama na primarnom nivou, svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama. Već se krenulo sa edukacijom i razgovorima sa roditeljima, a naši pedijatri će u svakom momentu biti spremni i raspoloženi da svim roditeljima koji imaju bilo kakve nedoumice pruže stručne, provjerene informacije i upoznaju ih sa benefitima vakcinacije, ali i mogućim posljedicama ukoliko se djeca ne vakcinišu.  

RB/BI: Kakav je Vaš savjet i poruka za roditelje koji imaju nedoumice i strahove u vezi sa vakcinacijom?

Dr Jovićević: Kao majka troje redovno vakcinisane djece, kao baka troje redovno vakcinisanih unučadi i kao ljekar, u svakom slučaju, dajem preporuku da se roditelji za sve nedoumice i strahove i nedovoljnu informisanost obrate pedijatrima za savjet i da, u saradnji sa njima, sprovedu redovnu vakcinaciju svoje djece.

The post Dr Jovićević: Poručujem da zdravlje najmlađih nije pitanje izbora, već odgovornosti first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakva je trenutno epidemiološka situacija u vezi sa gripom i respiratornim infekcijama u Crnoj Gori i Baru?

Dr Jovićević: Kao i svake godine, sve epidemiološke službe u Crnoj Gori, na čelu sa Institutom za javno zdravlje, sprovode pooštren epidemiološki nadzor nad respiratornim infekcijama. Smatra se da sezona tih infekcija kreće već od početka oktobra i traje, najčešće, do kraja aprila. Ono što je predmet našeg nadzora, u prvom redu je, svakako grip, potom infekcije koje izaziva respiratorni sinsicijalni virus i Covid. Sve epidemiološke službe prikupljaju podatke i zbirne prijave šalju Institutu za javno zdravlje, gdje se na osnovu njih rade analize i izvještaji o epidemiološkoj situaciji se dostavljaju svim zdravstvenim ustanovama. Što se tiče epidemiološke situacije ove godine, u vezi sa gripom i ostalim respiratornim infekcijama, možemo reći da su, u odnosu na prethodne, u blagom porastu. Ipak, i dalje govorimo o niskom intenzitetu respiratornih infekcija.

RB/BI: Koje starosne grupe su trenutno najugroženije u našem gradu i na primorju?

Dr Jovićević: Kada govorimo o kategorijama podložnijim respiratornim infekcijama, uvijek ih povezujemo sa preporukama za vakcinaciju protiv gripa. Najosjetljivije su osobe starije od 65 godina, zatim svi stariji od šest mjeseci koji imaju neko hronično oboljenje (respiratornog sistema, oni sa kardiovalskularnim bolestima, oboljenjima bubrega, oboljenjima koja nastaju zbog slabosti, odnosno insuficijentnosti imunog sistema, osobe koje imaju transplantirane organe), a u posebnom riziku su i zaposleni u zdravstvenim ustanovama, naročito kolege koje rade na odjeljenjima intenzivne ili neonatalne njege i u stacionarima gdje su smještena hronično oboljela lica. Takođe, utu kategoriji spadaju i trudnice i djeca uzrasta od šest mjeseci do pet godina.

RB/BI: Zbog blage zime na primorju, često se misli da je rizik manji – da li je to zabluda?

Dr Jovićević: To jeste jedna od zabluda koja se održava. Rizik od prenosa respiratornih infekcija zavisi od mnogih faktora, a na tome se i zasnivaju mjere prevencije koje se preporučuju. U svakom slučaju, u periodu kada su aktuelne respiratorne infekcije, veoma je bitno da se pridržavamo opštih preventivnih preporuka i mjera, a to je da izbjegavamo boravak u prostorijama gdje ima puno ljudi, koje se ne provjetravaju dovoljno često, kao i kontakt sa osobama koje imaju neki od simptoma respiratornih infekcija. Ukoliko se pridržavamo svih ovih mjera, značajno smanjujemo rizik od prenošenja infekcija na način što osobe koje imaju neki od simptoma, prilikom govora, kašljanja ili kijanja, izbacuju kapljice u kojima se nalaze virusi uzročnici ovih infekcija.

RB/BI: Koliko turistička kretanja i boravak većeg broja ljudi u gradu utiču na širenje respiratornih infekcija?

Dr Jovićević: Svakako da cirkulacija većeg broja ljudi povećava rizik za prenošenje respiratornih infekcija. Međutim, ukoliko se pridržavamo preventivnih mjera, rizik od prenošenja bolesti možemo smanjiti i spriječiti masovnije širenje infekcija.

RB/BI: Koje su najčešće komplikacije gripa i respiratornih infekcija u zimskom periodu?

Dr Jovićević: Grip je respiratorna infekcija koja se vrlo lako prenosi. Najčešće počinje naglo, što je jedna od osnovnih razlika između prehlade i gripa. Počinje sa temperaturom, malaksalošću, bolom u grlu, glavoboljom, kašljem, groznicom. Ponekad se dešava da osobe koje imaju grip (najčešće je to slučaj kod male djece), imaju i proliv i povraćanje. Vrlo je bitno da znamo mehanizme prenošenja, kako bi umjeli da se zaštitimo. Važno je voditi računa o distanci, koja mora biti minimum metar i po do dva, jer se na taj način sprječava prenošenje kapljica koje se stvaraju u okruženju oboljelog. Takođe, moramo dovoljno često prati ruke, jer virusi koji se nalaze u respiratornim kapljicama mogu dospjeti na predmete u okruženju oboljele osobe.

RB/BI: Kako hladno vrijeme i boravak u zatvorenim prostorima utiču na širenje virusa?

Dr Jovićević: Utiču na način da kada je hladno vrijeme više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, a ukoliko se oni redovno ne provjetravaju, a pri tom se ne vodi računa o potrebnoj distanci, mogućnost prenošenja bolesti je veća.

RB/BI: Kada respiratorna infekcija prelazi iz virusne u bakterijsku i zahtijeva antibiotike?

Dr Jovićević: Odgovor na Vaše pitanje se povezuje sa postojanjem komlikacija nakon obolijevanja od gripa. Prije svega, treba da kažem da je grip, najčešće blaga respiratorna infekcija, pa često može da prođe bez odlaska ljekaru. Međutim, ukoliko dođe do prolongiranja simptoma, ukoliko povišena temperatura ne prolazi, u tim situacijama je vjerovatno došlo do komplikacija gripa, od kojih su najčešće upala sinusa, upala pluća, a može doći i do upale moždanica. U skladu sa preporukama ljekara započinje se druga terapija.

RB/BI: Kako da građani razlikuju grip od obične prehlade i drugih respiratornih infekcija?

Dr Jovićević: Grip počinje naglo i bude praćen temperaturom. Može se desiti i da povišena temperature izostane, a simptomi budu blagi, što ne umanjuje njegov epidemiološki značaj, jer i osobe koje imaju slabo izražene simptome, mogu da prenesu infekciju drugim ljudima. 

RB/BI: Koji su prvi simptomi gripa koji zahtijevaju javljanje ljekaru, a ne kućno liječenje?

Dr Jovićević: Simptomi gripa najčešće traju nekoliko dana i često mogu da prođu bez ljekarskog pregleda. Međutim, ukoliko se prolongiraju, a temperature ne prolazi i dođe do pogoršanja stanja sa intenzivnim kašljem, onda se svakako treba obratiti ljekaru, koji će na osnovu nalaza odrediti terapiju.

RB/BI: Dakle, možemo reći da grip zna da bude i ozbiljna bolest, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i djecu?

Dr Jovićević: Tako je. Sve starije osobe i hronični bolesnici, ukoliko imaju simptome gripa, preporuka je da miruju, koriste simptomatsku terapiju i da se, ukoliko i pored toga ne dođe do poboljšanja, odnosno do prestanka simptoma gripa, jave doktoru. 

RB/BI: Koju biste preporuku posebno uputili roditeljima djece školskog i vrtićkog uzrasta u Baru?

Dr Jovićević: Posebne mjere prevencije se preporučuju u svim kolektivnom smještaijima. Preporuka je da, ukoliko dijete ima simptome koji ukazuju da postoji mogućnost da je u pitanju grip, ne idu u vrtić ili školu do prestanka simptoma. Prije početka sezone respiratornih infekcija, preporuka je da se poradi na jačanju imuniteta, da djeca unose dosta tečnosti, vitamina, da se poštuje higijensko-dijetetski režim koji jača imunitet.

RB/BI: Koliko su građani Bara i Crne Gore spremni da se vakcinišu – da li je odziv zadovoljavajući?

Dr Jovićević: Vakcinacija protiv gripa je započeta 20. oktobra. Do sada je u Crnoj Gori dato nešto više od 18.600 doza. Dom zdravlja Bar je dobio 920 doza vakcina protiv gripa. Sve vakcine su već date. Građani su, za razliku od ranijih godina, kada se dešavalo da određen broj vakcina ostane neiskorišćen, pokazali zaista veliki interes. Vakcinacija protiv gripa je najučinkovitija preventivna mjera u borbi protiv ove infekcije. Željela bih da istaknem da je uvijek najoptimalnije da se vakcinišu prije nego što krene najintenzivnije obolijevanje. To je period od januara do marta, tako da je preporuka da se vakcinišu već krajem oktobra, početkom novembra, jer je za razvijanje imuniteta potrebno da prođe dvije do tri sedmice. Ove godine u Crnoj Gori se daje vakcina koja sadrži četiri soja virusa gripa, znači, uvijek se u vakcini nalaze sojevi koji su te godine najzastupljeniji. Ovogodišnja vakcina sadrži dva soja virusa Tipa A H1N1 i H3N2 i dva soja Tipa virusa B. Vakcina se preporučuje građanima koji su u posebnom riziku za obolijevanje od gripa.

RB/BI: Da li je kasno vakcinisati se ako je sezona gripa već počela?

Dr Jovićević: Mi, epidemiolozi kažemo da za vakcinaciju nije kasno sve dok postoji realna opasnost od gripa.

RB/BI: Koliko je vakcina efikasna i može li osoba ipak oboljeti nakon vakcinacije?

Dr Jovićević: Kao za sve, tako i za vakcinu protiv gripa, važi da ne postoji stopostotna efikasnost. Međutim, i ako se osoba razboli, biće to neka blaža forma bolesti. Inače je cilj vakcinacije protiv gripa da se spriječe teže forme obolijevanja, komplikacije i smrt.

RB/BI: Da li očekujete novi kontigent vakcina u Domu zdravlja?

Dr Jovićević: Nažalost, od glavne sestre Doma zdravlja Bar sam dobila informaciju da nećemo dobijati nove količine vakcine protiv gripa.   

RB/BI: Postoje li zablude ili strahovi u vezi sa vakcinom koje biste željeli da razjasnite?

Dr Jovićević: Ranijih godina smo, u sklopu neke antivakcinalne kampanje, imali pad imunizacije protiv gripa. Zbog toga se dešavalo da nismo uspijevali da potrošimo količinu vakcina koju smo imali na raspolaganju. U posljednje vrijeme situacija je drugačija, a ove godine je interesovanje građana bilo posebno izraženo, tako da je sva količina opredijeljena za Dom zdravlja Bar već vrlo brzo nakon što je stigla u našu ustanovu, data pacijentima.

RB/BI: Koliko su važne higijena ruku, provjetravanje prostorija i nošenje maski u sezoni virusa?

Dr Jovićević: Respiratorne kapi koje mogu sadržavati prouzrokovače gripa i drugih infekcija se mogu naći u našem najbližim okruženju. Vrlo je moguće da ukoliko dotaknete kontaminiranu površinu, neposredno nakon što te kapi dospiju na nju, pa potom dotaknete nos ili usta, dođe do zaraze. Zbog toga je bitno da u sezoni respiratornih infekcija intenziviramo pranje ruku, a oboljeli treba da nose masku koja pokriva nos i usta, jer će na taj način spriječiti širenje respiratornih kapi u najbliže okruženje.

RB/BI: Da li pravilna ishrana, vitamini i fizička aktivnost mogu ojačati imunitet?

Dr Jovićević: Svakako. Preporuka ljekara, ne samo kada govorimo o respiratornim infekcijama, nego uopšte, je da je veoma bitno voditi računa o jačanju imnuniteta kroz pravilnu ishranu, unošenje dovoljnih količina tečnosti, vitamina, minerala. Sve to zajedno će doprinijeti da ojačamo organizam i spriječimo obolijevanje. 

The post Dr Jovićević: Prevencija, odgovorno ponašanje i vakcinacija – način da se izbjegnu respiratorne infekcije first appeared on BARinfo.

U emisiji “Sunčanom stranom ulice” Radio Bara govorili smo o tome da li je Bar spremno dočekao sezonu sa zdravstvenog aspekta: kontroli morske vode, bezbjednosti hrane, prevenciji stomačnih i infektivnih bolesti, ali i o izazovima koje nose ljetnje gužve i priliv turista. Kako izgleda ljeto iz ugla epidemiologa? Koje su najčešće prijetnje zdravlju i kako ih spriječiti? Šta svaki građanin i turista mogu da učine za sebe i za druge? Kako se Bar štiti od sezonskih epidemija i da li turisti donose i rizike?

RB/BI: Kako ocjenjujete higijensko-epidemiološku situaciju u Baru ovog ljeta?

Dr Jovićević: S obziom da je u toku ljetnja turistička sezona, Odsjek za epidemiologiju vrši pojačan nadzor nad svim faktorima koji mogu da ugroze javno zdravlje, prije svega nad zaraznim bolestima. Za trenutnu epidemiološku situaciju mogu reći da je stabilna, pa za razliku od ranijih godina, kada smo već na početku sezone uočavali povećani broj zaraznih oboljenja (prije svega stomačnih tegoba), ovog ljeta nije uočeno povećano obolijevanje od crijevnih zaraznih bolesti.

RB/BI: Iako je, kako ste kazali, situacija za sada još uvijek “mirna” i povoljna, da li je povećan broj dolazaka turista do sada uticao na javno zdravlje u gradu, sa kojim se izazovima najčešće suočavate tokom ljeta i kako ih prevazilazite?

Dr Jovićević: Dolazak tuista svakako utiče na epidemiološku situaciju, jer se povećanjem broja stanovnika, povećava i mogućnost za prenošenje mnogih zaraznih bolesti. Situacija se pojačano prati, ne samo od strane naše službe, nego i Institut za javno zdravlje kontinuirano prikuplja podatke sa terena, obavještava nas o svim promjenama. Izazovi sa kojima se tokom ljetnje turističke sezone najčešće susrećemo su povećavanje obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti, koje u najvećem broju slučajeva nastaju zbog neadekvatnog rukovanja hranom. Voljela bih da je to što još uvijek nemamo povećano prijavljivanje od crijevnih zaraznih bolesti, posljedica pomjene svijesti i bezbjednog rukovanja hranom, a ne neadekvatnog neprijavljivanja, već da svi koji se bave pripremom, distribucijom i posluživanjem, vode računa o načinima čuvanja, obrade, serviranja hrane. Neophodno je i da fizička lica vode računa prilikom nabavke namirnica, pripreme i čuvanja, kako ne bi došlo do situacija kada se hrana kvari, od čega opasnost prijeti naročito tokom ljetnjih mjeseci, kada su temperature vazduha povećane.

RB/BI: Kakve su pripreme Higijensko-epidemiološke službe za sezonu? Postoje li pojačane kontrole ili specifični protokoli?

Dr Jovićević: Na svu sreću, Odsjek za epidemiologiju se ove godine u najvećoj mjeri bavio sanitarnim pregledima, koji predstavljaju posebnu mjeru za prevenciju zaraznih bolesti, pa smo registrovali rekordan broj lica koja su se javila zbog obavljanja sanitarnih pregleda. Dakle, nismo se bavili rješavanjem trovanja i epidemijama, nego smo najviše vremena posvetili vršenju sanitarnih pregleda koji se obavljaju u terminu od 7.30 do 9.30 časova. Koristim priliku da to podijelim sa slušaocima Radio Bara i čitaocima portala Bar Info, jer se dešava da klijenti dođu poslije tog vremena, kada smo, najčešće, na terenu jer sanitarne preglede obavljamo u objektima koji su pod sanitarnim nadzorom, odnosno onim gdje se priprema, poslužuje i distribuira hrana. 

RB/BI: Koliko često se kontrolišu uzorci morske vode i postoje li kritične tačke?

Dr Jovićević: Te kontrole su tokom sezone češće. Ne rade se u našoj službi, međutim, od strane ustanove koja se bavi kontrolom morske vode, izvještaji o kvalitetu morske vode se kontinuirano objavljuju, dostupni su na stranicama štampe i u elektronskoj formi na portalima.

RB/BI: Kao što smo čuli, u sezoni su pojačane kontrole u ugostiteljskim objektima, naročito u pogledu bezbjednosti hrane. Da li možete da kažete da su barski ugostitelji u tom smislu odgovorni?

Dr Jovićević: Inspekcijske službe Uprave za bezbjednost hrane i Ministarstva zdravlja (pod koje sada ponovo potpada Sanitarna inspekcija), svakog ljeta sprovode pojačane kontole u objektima pod sanitarnim nadzorom. Imamo jako dobru saradnju sa inspekcijskim organima, pa u svim situacijama kada je potrebno da pružimo podršku ili podatke o izvršenim sanitarnim pregledima, uvijek stojimo na raspolaganju i pomažemo prilikom izvođenja kontrola. 

RB/BI: Kakva su Vaša saznanja, kako se nadzire higijena na javnim plažama, posebno onim koje su van glavnog gradskog područja, na kojima boravak, pretpostavljam nosi i veće rizike?

Dr Jovićević: Nadzor nad javnim površinama je obaveza svih nas, a posebno službi u čijoj nadležnosti se nalazi njihova kontrola. Što se tiče Doma zdravlja i (u sklopu te ustanove) Odsjeka za higijenu, nadzor javnih mjesta, se odvija u saradnji sa odgovarajućim službama, prije svega Komunalnom policijom i Komunalnom inspekcijom.

RB/BI: Da li ste zabilježili porast kožnih oboljenja ili uboda insekata kod turista?

Dr Jovićević: Za sada nema porasta slučajeva kožnih oboljenja, a ubodi insekata se dešavaju sporadično. Ako se pogleda izvještaj koji nam kontunuirano dostavlja Institut za javno zdravlje, može se uočiti da u odnosu na ranije godine, kada smo u ovim mjesecima imali veći broj stomačnih, nego respirativnih infekcija, situacija je nešto drugačija, pa preovladavaju respiratorne.

RB/BI: Da li u Domu zdravlja imate vakcinu protiv tetanusa?

Dr Jovićević: Uglavnom se u Domu zdravlja može primiti vakcina protiv tetanusa. Povremeno se dešavaju nestašice koje su se do sada vrlo brzo prevazilazile.

RB/BI: Kako u tom slučaju reagovati?

Dr Jovićević: Naši sugrađani su u situacijama kada im je ta vakcina i antitetanusna zaštita neophodna, od strane izabranog ljekara ili Službe hitne medicinske pomoći bili upućivani u obližnje apoteke, gdje se ona mogla nabaviti, a građani koji imaju zdravstveno osiguranje su, naravno, mogli i refundirati utrošena sredstva.

RB/BI: Postoji li saradnja sa turističkim organizacijama i hotelima kada su u pitanju preventivne mjere i brzo reagovanje?

Dr Jovićević: Naravno. Saradnja sa turističko- ugostiteljskim objektima podrazumijeva obavljanje sanitarnih pregleda. Međutim, u slučajevima kada dođe do neočekivanih, vanrednih situacija, vlasnici svih objekata koji su pod sanitarnim nadzorom, znaju da se mogu obratiti Odsjeku za epidemiologiju, bilo po pitanju pružanja savjeta, podrške ili ostvarivanja kontakta sa drugim službama koje mogu da pomognu. Pri tome mislim na naše laboratorije koje se bave ispitivanjima vode i hrane.

RB/BI: Čuli smo da je saradnja sa ugostiteljima, komunalnim i inspekcijskim službama na dobrom nivou a, kakva je sa drugim zdravstvenim ustanovama, u Baru i Crnoj Gori?

Dr Jovićević: Uvijek dobra i kvalitetna. To se, prije svega, odnosi na saradnju sa Opštom bolnicom Bar, ali i sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje se nalaze na teritoriji barske opštine. Odličnu saradnju imamo i sa Institutom za javno zdravlje, koji nam je u svim situacijama podrška i aktivno prati epidemiološku situaciju. Kolege iz Instituta obrađuju, prosljeđuju informacije, tako da je u situacijama kada smo imali pojavu nekih bolesti na koje smo, maltene, zaboravili (bruceloza, q groznica), uvijek smo od njih dobijali smjernice kako postupiti shodno onome što Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti zahtijevaju od svih nas u nadzoru i kontroli ovih bolesti.

RB/BI: Šta biste poručili građanima i turistima kada je u pitanju očuvanje lične i kolektivne higijene tokom sezone?

Dr Jovićević: Tokom ljetnjih mjeseci, kada su visoke temperature, vrlo lako dolazi do kvarenja hrane i posljedično tome, javljaju se stomačne tegobe. Iako ove sezone nisu izražene, to svakako ne treba da nas “uspava” i smanji oprez, već prilikom kupovine i pripreme namirnica treba da jako vodimo računa da se one nabavljaju od provjerenih proizvođača koji plasiraju deklarisanu hranu, da se ona dovoljno termički obradi. Naročito treba voditi računa kada se priprema hrana koja predstavlja poseban rizik – piletina, jaja, majonez, morski plodovi, razni sirevi… Posebno bih naglasila da ne treba koristiti svježa jaja, jer postoji mogućnost kontaminacije salmonelom. Na svu sreću, u Baru smo imali samo jednu prijavu trovanja salmonelom u junu. Briga o higijeni i pažljivo pripremanje je jedini način da se preveniraju zarazne bolesti koje se prenose hranom.

RB/BI: Postoji li nešto što često previdimo, a ključno je za prevenciju sezonskih infekcija?

Dr Jovićević: Iako se u posljednje vrijeme rjeđe dešava, jer su informacije mnogo dostupnije, pa svi znaju koliko je važna upoteba higijenski bezbjedne i ispravne vode, što je dovelo do toga da nemamo situacije trovanja prouzrokovane konzumacijom vode sa nekontrolisanih izvorišta, ipak treba voditi računa. Imperativ je koristiti vodu koja je pod nadzorom nadležnih službi i da se za piće koristi ona iz gradskih vodovoda. Ukoliko to nije moguće, onda je preporuka da se konzumira flaširana voda.

The post Dr Jovićević : Briga o higijeni i brižljivo pripremanje – prevencija zaraznih bolesti koje se prenose hranom first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija u Baru u vezi sa gripom, je li sezona obolijevanja od te infekcije pri kraju?

Dr Jovićević: Kada govorimo o epidemiološkoj situaciji u našem gradu na samom kraju kalendarske zime i na pragu proljeća, u fokusu je i dalje praćenje obolijevanja od sezonskih respiratornih infekcija, prije svega gripa i bolesti sličnih gripu, infekcija respiratornim sinsicijalnim virusom, COVID-om i drugih respiratornih virusa. Što se tiče gripa, podsjetiću da je grip sezonska, zarazna, respiratorna infekcija koja se može manifestovati sa blažim simptomima od strane respiratonih organa, pa do težih formi obolijevanja sa komplikacijama. Virusi gripa, a to su najčešće virusi tipa A i B, šire se među populacijom respiratornim kapljicama koju zaražena osoba izbacuje u najbližu okolinu prilikom govora, kada kašlje ili kija.

RB/BI: Koji su najizraženiji simptomi?

Dr Jovićević: Grip najčešće počinje začepljenošću ili curenjem iz nosa, glavoboljom, malaksalošću ili bolom u mišićima i zglobovima. Osim toga, u najvećem broju slučajeva, prisutan je bol u grlu, povišena tjelesna temperatura i kašalj. Kod nekih ljudi se pojavljuje i proliv i povraćanje.

RB/BI: Da li je bilo težih slučajeva obolijevanja?

Dr Jovićević: Svakako. Bilježimo i teže slučajeve, posebno kod pacijenata koji imaju pridružene druge hronične bolesti. Ipak, kod većine grip ima blagu formu bolesti i do oporavka najčešće dolazi već za nekoliko dana, a maksimalno za dvije sedmice. Međutim, kao što sam kazala, kod hroničnih bolesnika, osoba starijih od 65 godina, kod djece mlađe od pet godina, češće dolazi do komplikacija i težih formi bolesti.

RB/BI: Koliko je među oboljelima djece školskog i predškolskog uzrasta?

Dr Jovićević: Nažalost, precizne podatke o tome ne mogu reći, zbog toga što kada pogledamo podatke u zdravstveno-informacionom sistemu, broj prijavljenih je zaista mali. Međutim, stvarni broj, prema našim ispitivanjima na terenu i komunikacija sa izabranim pedijatrima, govori da je broj oboljelih puno veći i da se uglavnom radi o neadekvatnom pijavljivanju. Takođe, veliki broj pacijenata, osobito oni kod kojih je u pitanju blaža forma bolesti se uopšte i ne javljaju na pregled ljekarima, tako da precizne brojke ne možemo imati.

RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom vakcinacije protiv gripa koju Dom zdravlja svake godine sprovodi kod sugrađana starije životne dobi?

Dr Jovićević: Kao i u svim domovima zdravlja, gdje se sprovodi vakcinacija protiv gripa, u ovoj godini bilježimo porast vakcinisanih i možemo reći da smo zadovoljni. Na nivou Crne Gore taj broj je, u odnosu na prethodne dvije godine, značajno porastao, pa je tako u ovoj godini vakcinisano preko 18.000 osoba, što je značajan porast.

RB/BI: Da li je u posljednje vrijeme evidentirano obolijevanje od koronavirusa u Baru?

Dr Jovićević: Što se tiče koronavirusa, situacija se i dalje aktivno prati. Testiranje se svakodnevno obavlja u Domu zdravlja brzim testovima. U ovoj godini nismo imali nijedan pozitivan slučaj. U Institutu za javno zdravlje i dalje se sprovodi PCR dijagnostika i možemo reći da je pad novih infekcija konstantan.

RB/BI: Stiže proljeće, a sa njim nastupaju i druge bolesti, prvenstveno alergije. Kako pacijenti koji imaju te probleme treba da počnu sa preventivnom zaštitom?

Dr Jovićević: Poslednjih godina je, nažalost, primjetan porast sezonskih alergija. Ako imamo u vidu da smo na pragu proljeća i da počinje bujanje vegetacije, sigurno je da ćemo se suočiti sa povećenim brojem alergijskih, prije svega na polen, ali i na ostale alegene koji se mogu naći u prirodi. U svakom slučaju, ono što je preporuka svim pacijentima koji imaju problem sa alergijama, posebno sa sezonskim je da što je više moguće izbjegavaju kontakt sa alergenima, a da u dogovoru sa izabranim ljekarima i alergolozima započnu terapiju koju inače koriste.  

The post Dr Jovićević: Kod većine pacijenata zastupljena blaža forma gripa first appeared on BARinfo.

BR/BI: Nekoliko je povoda za Vaše gostovanje u programu Radio Bara. Krenimo redom, od onog najaktuelnijeg momenta. Naime, povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice, koja se obilježava od 20. do 26. januara, Dom zdravlja Bar organizuje vanrednu imunizaciju MMR vakcinom za djecu i HPV vakcinom. Kada će i u kojim prostorijama ona biti organizovana?

Dr Jovićević: Dom zdravlja se uvijek uključuje u aktivnosti koje je preporučio Institut za javno zdravlje Crne Gore. Pored promotivnih aktivnosti, u koje spada i ovo gostovanje, organizovane su i vanredne vakcinacije za određene uzrasne grupe. Vakcinacija se za uzrast od devet do 20 godina sprovodi svakog radnog dana, a subotom i nedjeljom od devet do 14 sati na Odjeljenju pedijatrije. Za starije (od 19 do 26 godina) termin za vakcinaciju je od 12 do 14 sati u prostorijama Odsjeka za epidemiologiju (52, 53 i 54.)

RB/BI: Posljednjih godina na globalnom nivou se spovodi snažna kampanja i edukacija stanovništva da su HPV vakcine jedne od najsigurnijih i najefikasnijih preventivnih mjera protiv raka grlića materice i drugih HPV-povezanih bolesti. Ipak, postoji širenje i oprečnih informacija i tvrdnji o njenoj sigurnosti i efikasnosti, što dovodi do straha i neodlučnosti kod roditelja. Da li je ta bojazan i u najmanjoj mjeri opravdana?

Dr Jovićević: Podsjetiću da se u Crnoj Gori sa HPV vakcinacijom započelo u septembru 2022. godine za djevojčice, a od februara 2024. dostupna je i za dječake. Primarna grupa za vakcinaciju HPV vakcinom je uzrast od devet do 14 godina. Međutim, vakcinu mogu da prime svi koji žele, do navršenih 26 godina. Vakcina je dostupna i za one koji žele da se vakcinišu, a prethodno su prošli pripreme za neku intervenciju na grliću materice, zatim HIV pozitivne osobe, kao i oni kojima je imuni sistem iz nekog razloga oslabljen. Za te kategorije se vakcinacija organizuje u Institutu za javno zdravlje. Ovu vakcinu je, od kada je kod nas započeto sa HPV vakcinacijom, primilo oko devet i po hiljada djevojčica i dvije hiljade dječaka. Ona se daje u više od sto zemalja svijeta i pokazuje veliku efikasnost u prevenciji raka grlića materice, za koji je od posebne važnosti da se otkrije u ranoj fazi kada može biti u potpunosti izlječiv. Pored toga što ova vakcina sprečava nastajanje karcinoma grlića materice, djeluje preventivno i na još neke vrste kancera koje se mogu javiti i kod dječaka (na anusu, penisu, kao i raka grla i ždrijela…). Želim da naglasim i da u visokom procentu sprečava pojavu genitalnih bradavica (kondiloma).

RB/BI: Infekcija HPV-om često nema simptome, ali može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema ako se ne spriječi ili ne liječi na vrijeme. Zbog čega je humani papiloma virus opasan?

Dr Jovićević: Infekcija HPV virusom najčešće prolazi neprimijećeno. Uglavnom se dešava da se nakon godinu-dvije od ulaska virusa u organizam, on sam izbori. Međutim, kod određenog procenta pacijenata, bolest prelazi u hronično stanje koje može dovesti do nekih od onih vrsta kancera koje sam spomenula. Kada govorimo o populaciji zdravih žena dobi od 30 do 50 godina koje nemaju nikakve simptome, vrlo je bitno da se one uključe u nacionalni program, odnosno skrining prevencije raka grlića materice, a za populaciju koja je predviđena za HPV vakcinaciju važno je da se vakcinišu, kako bi se prevenirala infekcija i pojava kancera.

RB/BI: Jedna od tvrdnji koju promovišu protivnici vakcinisanja HPV vakcinom je i da je ne treba testirati na mladima, niti davati djeci u tinejdžerskoj i predtinejdžerskoj dobi, jer obolijevaju samo sredovječne osobe. Da li je to tačno?

Dr Jovićević: Svjedoci smo posljednjih godina, ne samo kada je u pitanju HPV vakcina, nego i sve ostale, da antivakcinalni lobi plasiranjem dezinformacija nanosi jako mnogo štete. Ne postoje naučni dokazi za tvrdnje koje ste izneli. Posebno bih naglasila da je važno da se vakcina primi u uzrastu od devet do 14 godina, znači prije nego što mladi započnu seksualnu aktivnost, odnosno prije nego što dođu u kontakt sa nekim od HPV virusa. Ima smisla i da se vakcina primi i u kasnijem uzrastu. Trenutno se u Crnoj Gori koristi devetovalentna vakcina, što znači da štiti od devet sojeva HPV virusa, ali je broj virusa koji pripadaju ovoj grupi daleko veći, a neki od njih su kancerogeni.

RB/BI: Da li HPV infekcija može da se poveže i sa neplodnošću?

Dr Jovićević: Ne postoje naučno potvrđeni dokazi o povezanosti HPV vakcinacije sa sterilitetom.

RB/BI: Da rezimiramo – Vi prepoučujete da se vakcinišu i djevojčice i dječaci?

Dr Jovićević: Svakako. Vakcina je prvobitno bila namijenjena djevojčicama uzrasta od devet do 14 godina, kao jedna od najvažnijih preventivnih mjera za prevenciju raka grlića materice. Međutim, kako ovi virusi izazivaju i druge vrste karcinoma koji se mogu pojaviti i kod muške populacije, preporuka je da se vakcinišu i dječaci.

RB/BI: Godinama, sve dok zbog epidemije koronavirusom vakcina protiv te bolesti nije preuzela primat, polemika u vezi sa vakcinacijom najviše se vodila kada je u pitanju MMR vakcina. Da li se u posljednje vrijeme situacija promijenila? Da li su roditelji počeli više da vjeruju struci ili su brojniji oni kojima se edukacija na tu temu svodi na internet pretraživače?

Dr Jovićević: Nažalost, Bar je po obuhvatu MMR vakcinacijom bio na posljednjem mjestu u Crnoj Gori. Uz to, podsjetiću i da smo prošle godine imali prijavljenu epidemiju morbila, a da smo prethodno u dva navrata imali po jedan, sporadičan slučaj. U posljednjih 11 mjeseci u Baru je registrovano pet slučajeva obolijevanja od morbila, od ukupno 38 koliko ih je registrovano u Crnoj Gori. Dakle, iako pomaka ima, a broj vakcinisanih je povećan, moram reći da i dalje ne možemo biti zadovoljni. Apelujem i ovog puta na roditelje da blagovremeno vakcinišu svoju djecu, jer je primanje prve doze MMR vakcine, po kalendaru imunizacije, predviđeno za drugu godinu života, odnosno preporuka je da se ona primi sa navršenih 12 do 18 mjeseci. Druga doza je po tom kalendaru predviđena pred polazak u školu. Ipak, i dalje imamo pojavu morbila. U januaru smo imali tri nova slučaja, od kojih je posljednji prijavljen 17. januara u Rožajama.  Činjenica je da su morbili tu, oko nas. Ako pogledamo izvještaje iz okruženja, Bosna i Hercegovina bilježi veliki broj oboljelih – oko sedam hiljada, Srbija oko sedamsto slučajeva. Moramo imati na umu da postoji mogućnost importovanja virusa kod nas.

RB/BI: Neki roditelji su skloni da sačekaju da dijete postane verbalno, da prohoda, da malo, što se kaže, „ojača“. Ima li to smisla?

Dr Jovićević: To je, takođe, jedna od zabluda koja opstaje dugi niz godina. Savjetujem roditeljima da se drže preporuka stručnjaka, da se pridržavaju kalendara imunizacije i da pravovremeno vakcinišu djecu prije nego što dođu u susret sa ovim virusom koji je veoma kontagiozan i vrlo se lako prenosi. Kompletnom se smatra vakcinacija sa dvije doze i isključivo na taj način se stiče doživotni imunitet i ne može se oboljeti od ove bolesti.

RB/BI: Postoje i teorije da se na ovaj dio Balkana plasiraju nedovoljno ispitane vakcine, čak se ide i do tvrdnje da se isporučuju one isteklog roka. Ima li u tome i promil istine? Insistiram, jer su djeca blago, a roditeljska odgovornost ogromna i cjeloživotna.

Dr Jovićević: Snabdijevanje vakcinama u Crnoj Gori je centralizovano. Dakle, sve vakcine koje se daju u domovima zdravlja, na primarnom nivou stižu iz ‘Montefarma’ i nijedna vakcina se ne može naći kod nas, a da nije prošla kontrolu Agencije za kontrolu ljekova i medicinskih sredstava. Na svakom pakovanju postoji rok upotrebe i svaki medicinski radnik će prilikom aplikovanja prvo provjeriti da li je ona u roku. 

RB/BI: Nakon što smo zaokružili razgovor na temu vakcinacije MMR vakcinom za djecu i HPV vakcinom, neizbježno je i da se osvrnemo na, nažalost, višegodišnje aktuelnu temu – koronavirus. Ima li zaraženih u Baru?

Dr Jovićević: Epidemiloška situacija se aktivno prati od strane Instituta za javno zdravlje. Praćenje se zasniva na podacima koji dolaze sa primarnog nivoa. Što se tiče koronavirusa, bilježimo značajan pad. U Domu zdravlja, na zahtjev pacijenata, obavljamo testiranje brzim testovima na prisustvo koronavirusa. To su uglavnom pacijenti koji dolaze zbog upućivanja na operativno liječenje. Posljednjih sedmica nismo imali nijedan novi slučaj infekcije koronavirusom.

RB/BI: Da li se i dalje sprovodi vakcinacija?

Dr Jovićević: Da i to na zahtjev pacijenata koji putuju u pojedine zemlje u koje ne mogu ući oni koji nisu primili vakcinu. Dakle, masovne vakcinacije nema, ali pojedinačni zahtjevi postoje.

RB/BI: Je li klinička slika kod onih koji su, recimo, tokom protekle godine oboljeli od koronavirusa lakša ili i dalje postoji rizik od težih posljedica?

Dr Jovićević: Svakako. Klinička slika je značajno promijenjena. Radi se, uglavnom, o blagim simptomima, gdje diferencijalno dijagnostički može biti u pitanju grip ili respiratorni sincicijalni virus, a to se utvrđuje preko testova koje primjenjujemo u Higijensko-epidemiološkoj službi.

RB/BI: Kakva je situacija kada je u pitanju sezonski grip? Posljednjih sedmica čini se da je mali broj onih koji nemaju simptome slične gripu.

Dr Jovićević: Institut za javno zdravlje otpočinje pojačani nadzor već krajem septembra. On je ove sezone krenuo 30. septembra i to ne samo nad gripom, nego i nad svim respiratornim infekcijama, uključujući i COVID i respiratorni sincicijalni virus. Do sada smo imali osnovnu (nisku) aktivnost, koja je posljednjih dana malo u porastu. Oni koji žele da se vakcinišu još uvijek nisu zakasnili. Dom zdravlja Bar je ove godine dobio 1.300 doza, od kojih je potrošeno 1.100, tako da nam je na raspolaganju još oko dvjesta. Građani koji žele da se vakcinišu, to mogu uraditi preko svojih izabranih doktora. Pri tome treba imati u vidu da je nakon vakcinacije potrebno da prođe dvije do tri sedmice da se imunitet razvije. Znači, treba da požure dok se aktivnost virusa gripa ne pojača.

RB/BI: U ponedjeljak je počelo drugo polugodište u osnovnim i srednjim školama. Kako se zaštititi od respiratornih infekcija, koje su Vaše preporuke?

Dr Jovićević: Za sve respiratorne infekcije, za koje mogu slobodno da kažem da je mjere prevencije najteže sprovesti (posebno u slučaju obolijevanja od onih bolesti za koje nemamo specifične mjere zaštite), moramo se pridržavati mjera koje su nam na raspolaganju. Znači, ukoliko imaju simptome, djecu ne treba slati u školu, odrasli ne treba da odlaze na posao, treba da vodimo računa o dovoljnoj udaljenosti od onih koji imaju simptome, ukoliko se boravi u zatvorenim prostorijama valja iskoristiti svaki momenat kada je to moguće, da se provjetre. Preporuka za osobe koje imaju simptome je da, ukoliko stupaju u kontakt sa drugima, nose maske, jer je to jedini način da spriječe prenošenje virusa u svom najbližem okruženju.

The post Dr Jovićević: Vakcinacija – najefikasnija metoda u prevenciji raka grlića materice first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zima se bliži kraju. Nakon Covid pošasti koja se protegla na nekoliko godina, uznemirile su nas vijesti da je planeti zaprijetila bolest na koju smo potpuno zaboravili – veliki kašalj. Kakva je situacija bila u Baru i je li bilo težih slučajeva obolijevanja?

Dr Jovićević: Za zimu koja je na izmaku mogu reći da smo je proveli relativno mirno, jer ako se prisjetimo 2020, 2021, i 2022. godine, kada smo se suočili sa Covidom, a u Crnoj Gori je bilo skoro 300.000 oboljelih (od kojih je skoro deset procenata preminulo), ove godine su bolesti sezonskog karaktera, poput Covida, gripa, morbile, imale niži intenzitet. Situacija je takva jer su se građani pridržavali preporuka i poštovali mjere prevencije i poruke koje smo im upućivali. Pomenuli ste veliki kašalj, to je zaista bolest na koju smo skoro zaboravili. Međutim, obuhvat vakcinacijom je posljednjih godina smanjen, što je dovelo do toga da smo se ponovo suočili sa Pertusisom. Kada govorimo o Baru, od novembra, kada su zabilježeni prvi slučajevi, imali smo ukupno 35 oboljelih od velikog kašlja (od 1. januara bilo ih je 28). Kao dobar znak bih istakla da je u protekloj sedmici bilo samo jedno novooboljelo lice od Pertusisa. Od velikog kašlja je na nivou Crne Gore oboljelo 736 lica. Najčešće se radilo o srednje teškoj kliničkoj slici. Što se tiče uzrasta, najbrojnija su bila djeca od 11 do 15 godina.

RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom odgovornosti od strane roditelja, da li vakcinišu djecu protiv velikog kašlja?

Dr Jovićević: Nastojimo da motivišemo, podstaknemo i utičemo na roditelje da u predviđenim rokovima vakcinišu djecu, jer je cilj vakcinacije da obuhvatimo uzrast od jedne do pet godina, kada simptomi ove bolesti mogu biti najizraženiji, a komplikacije su najčešće.

RB/BI: Ni u proteklom periodu nismo ostali bez starog neprijatelja tokom zimskih mjeseci – sezonskog gripa. Kakvo je stanje trenutno i da li su naši sugrađani, posebno oni najugroženiji, pri tome mislim na stariju populaciju, vakcinisani?

Dr Jovićević: S obzirom da je grip bolest sezonskog karaktera, već od početka oktobra počinjemo sa intenzivnim nadzorom. To je period kada započinje i vakcinacija. Što se tiče naše opštine, vakcina je bila dostupna, a vakcinacija organizovana preko izabranog doktora. U Odsjeku za epidemiologiju smo sprovodili aktivan epidemiološki nadzor, pa su svi koji su imali simptome mogli da se testiraju. U Crnoj Gori je od početka nadzora (oktobar 2023.) bilo ukupno 1.058 oboljelih, od 2.492 testiranih osoba. Samo je kod troje testiranih izolovan virus iz grupe B, dok su ostali oboljeli od virusa iz grupe A. Uvijek koristim priliku da apelujem na građane da se vakcinišu, posebno na osjetljive kategorije koje su zbog komorbiditeta podložniji razvoju komplikacija. U tu grupu spadaju stariji od 65 godina, osobe koje imaju hronične bolesti, lica smještena u kolektivima i, svakako, zdravstveni radnici koji svakodnevno dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi.

RB/BI: Ima li u Baru inficiranih koronavirusom i da li se građani testiraju?

Dr Jovićević: Intenzitet obolijevanja od Covida je prethodnih sedmica na zaista niskom nivou. Po posljednjem izvještaju Instituta za javno zdravlje, koji obuhvata period od 28. februara do 5. marta, na nivou Crne Gore je bilo ukupno devetoro zaraženih, od kojih jedno lice iz Bara. Što se tiče testiranja, još uvijek je na snazi obaveza pacijenata koji se upućuju na bolničko liječenje da se testiraju. Testiranje je moguće obaviti u Odsjeku za epidemiologiju, u prostorijama bivšeg Covid centra, svakog radnog dana, u terminu od osam do deset sati, a subotom od osam do devet sati. Za pacijente koji nisu u mogućnosti da dođu u našu službu, odlazimo u njihove domove, gdje obavimo testiranje.

RB/BI: Dom zdravlja Bar organizuje i vakcinaciju djece i mladih protiv humanog papiloma virusa (HPV). Kakav je odziv djevojčica, ali i kada su dječaci u pitanju?

Dr Jovićević: Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa se obavlja u Domu zdravlja, kod izabranih pedijatara svakog radnog dana. Međutim, sa ciljem što većeg obuhvata, organizuju se i vanredne vakcinacije vikendima. Opšte je poznato da su prioritetne grupe za vakcinaciju djeca od devet do 14 godina. Međutim, moguće je da se vakcinišu svi koji nisu seksualno aktivni do 26. godine. Napominjem da se osobama do 20 godina daje jedna doza ove vakcine, dok stariji treba da prime dvije doze. Obuhvatom nismo u potpunosti zadovoljni, pa se u tom smislu trudimo da kroz razgovore sa roditeljima objasnimo značaj vakcinacije i povećamo broj vakcinisane omladine.

RB/BI: Da li su roditelji prestali da podliježu pritisku društvenih mreža i jesu li napokon shvatili nužnost vakcinisanja djece MMR vakcinom?

Dr Jovićević: Imajući u vidu da smo, posebno tokom prošle godine, imali intenzivne aktivnosti u vezi sa promocijom MMR vakcinacije, možemo reći da je to imalo određeni uticaj na roditelje i da je broj vakcinisane djece nešto veći nego ranije. Uspjeli smo da kroz intenzivnu kampanju, realizovanu uz podršku Opštine Bar, Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, interes za MMR vakcinacijom bude povećan.   

RB/BI: Koliko god da jedva čekamo tople dane i ono mirisno barsko proljeće, nama koji smo podložni alergijama, polen je veliki neprijatelj kada hoćemo da uživamo u šetnji u prirodi, ali i po gradu i pored mora. Nekako nas uvijek pronađu čestice koje nam magle oči i izazivaju kijavicu i nelagodnost. Kako se zaštititi i u kom periodu godine treba da počnemo graditi imunitet?

Dr Jovićević: Kod osoba podložnim alergijama se ti problemi intenziviraju kada počne cvjetanje biljaka. Preporuka je da, ukoliko je neophodno, redovno koriste terapiju i nastoje da izbjegnu kontakt sa alergenima za koje znaju da će izazvati nepoželju reakciju. Za jačanje imuniteta svakako može pomoći uzimanje dovoljno tečnosti, vitamina, minerala… Zagovaram konzumiranje što više svježeg voća i povrća, a ne suplemenata.

RB/BI: Kako se u Odjeku za epidemiologiju pripremate za sezonu?

Dr Jovićević: Podsjetiću na redovne aktivnosti naše službe koje podrazumijevaju svakodnevno organizovanje sanitarnih pregleda za lica zaposlena u firmama pod sanitarnim nadzorom. Ovu uslugu pružamo u terminu od 7.30 do 9.30 sati. Obavljamo ih i na terenu, a najčešće nam se obraća menadžment velikih firmi. Broj telefona naše službe za zakazivanje pregleda je 067/981-008. Osim toga, vršimo i imunizaciju putnika u međunarodnom saobraćaju. To su vakcine koje se daju po epidemiološkim indikacijama. Najčešće nam dolaze oni kojima je potrebna vakcina protiv žute groznice (u najvećem broju slučajeva to su pomorci), ali i građani koji idu na turistička putovanja. Vakcinišemo i protiv pneumokoka a, po potrebi, kada nam se građani obrate, nastojimo da obezbijedimo i ostale vakcine za koje su zainteresovani.

RB/BI: Kako funkcioniše Savjetovalište za dobrovoljno, povjerljivo testiranje na HIV?

Dr Jovićević: Posljednjih nekoliko godina u Savjetovalištu, koje postoji od 2007. godine, moguće je i testiranje na hepatitis B i C. Građani koji žele da se testiraju mogu nam se obratiti svakog radnog dana od 7 do 14 sati. Nije potreban uput, testiranje je uvijek dobrovoljno, a ne moraju dati nikakve lične podatke. Testiranje se može obaviti i uz uput izabranog doktora.

RB/BI: Kakvo je interesovanje?

Dr Jovićević: Varira. Nekada je intenzivnije, u ovom momentu je nešto smanjenog obima, pa koristim priliku da građane podsjetim na mogućnost besplatnog testiranja.

RB/BI: Uvijek ste rado viđen gost u našoj medijskoj kući. Prezentujete nam izuzetno značajne i korisne informacije i dajete savjete kako da sačuvamo zdravlje. Tako je i ovog puta. Za kraj ću Vas zamoliti za poruku našim slušaocima i čitaocima portala.

Dr Jovićević: Kao što smo na početku sezone jesen/zima davali preporuke na koji način da se zaštitimo od respiratornih infekcija koje karakterišu to doba godine, tako sa nastupajućim toplim danima, posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od crijevnih infekcija, pa u tom smislu apelujem na građane da vode računa kakvu hranu konzumiraju, da li se ona priprema i čuva u adekvatnim uslovima, da vode računa o higijeni ruku jer, podsjetiću na ono što većina zna – da se crijevne zarazne bolesti uglavnom prenose kontaminiranim rukama. Ukoliko se držimo tih mjera, preveniraćemo bolesti koje su karakteristične za nastupajući period. 

The post Dr Jovićević: Od crijevnih infekcija štitimo se pranjem ruku i konzumacijom ispravne hrane first appeared on BARinfo.

Da bi se vakcinisali, potrebno je da se pacijenti obrate svojim izabranim doktorima koji će, nakon pregleda, ukoliko se ne utvrde kontraindikacije, izdati nalog za vakcinaciju.

Vakcinacija protiv gripa je najefikasnija mjera prevencije.

„Vakcina se preporučuje svim licima koja su starija od šest mjeseci, a imaju hronične  bolesti, licima sa metaboličkim poremećajima (osobe sa dijabetesom), onima sa oslabljenom funkcijom imunološkog sistema (HIV inficirani), kao i licima sa transplantiranim organima. Osim toga, vakcina se, takođe, preporučuje osobama starijim od 65 godina, kao i onima koja se nalaze u kolektivnom smještaju i zdravstvenim radnicima i saradnicima“, istakla je dr Jovićević.

Pored određene grupacije kojima se preporučuje vakcinacija, postoje i kategorije koje ne bi trebale da se vakcinišu.

„Vakcina se ne preporučuje mlađima od šest mjeseci, kao ni licima koja su imala alergijsku reakciju na ranije primljene doze ili na neki od sastojaka vakcine. Akutna bolest ili visoka tjelesna temperatura su kontraindikacije za vakcinaciju i zahtijevaju odlaganje do oporavka“, objašnjava dr Jovićević.

Ona je kazala i koji su najčešći simpomi gripa.

„Najvažniji simptomi gripa su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, kašalj, curenje nosa, malaksalost, bolovi u mišićima, groznica. Ponekad se može javiti proliv, mučnina i povraćanje“, kaže dr Jovićević.

Preporuka je da se zainteresovani vakcinišu u periodu od oktobra do decembra, ali se vakcina može primiti i u bilo koje vrijeme tokom sezone gripa, do marta.

The post Barski Dom zdravlja dobio 900 doza vakcina protiv sezonskog gripa first appeared on BARinfo.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, uprkos manjim pozitivnim pomacima, obuhvat MMR vakcinacijom u Crnoj Gori je i dalje na zabrinjavajuće niskom nivou. Bar je jedna od opština koja bilježi gotovo najniže stope imunizacije.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, MMR vakcinom imunizovano je 41 odsto djece rođene 2021. godine, a za djecu rođenu 2022. godine obuhvat iznosi samo 13 odsto.

MMR vakcinom imunizovano je 64 odsto djece rođene 2020. godine, 73 odsto djece rođene 2019. godine, 79 procenata djece 2018. godišta i 85 odsto one rođene 2017. godine.

Prema zvaničnim podacima, skoro 50 odsto djece predškolskog uzrasta je nevakcinisano, a za kolektivni imunitet neophodna je pokrivenost od 95 procenata.

Na ,,Karavanu zdravlja i vakcinacije“ u Ostrosu, dr Ganimeta Hodža, izabrana ljekarka u ambulanti Ostros, istakla je da se tokom svoje gotovo tri decenije duge karijere i rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, po prvi put susrijeće sa ovako niskim stepenom MMR vakcinacije protiv vrlo ozbiljnog, a nerijetko i smrtonosnog oboljenja kao što su male boginje.

Ona je podsjetila da se MMR vakcina već decenijama primjenjuje u svijetu i u Crnoj Gori, te da je to jedna od najviše provjeravanih vakcina ikada.

Dr Hodža je istakla da nema razloga da roditelji odlažu vakcinaciju, jer su vakcine bezbjedne i čuvaju zdravlje djece. Apelovala je na roditelje da iskoriste prvu slobodnu priliku i vakcinišu svoju djecu, ukoliko to već nijesu učinili.

Majka sedmogodišnjeg dječaka Amina, Emina Demirović kazala je da je njen sin blogovremeno vakcinisan.

Ona je rekla da žive u Njemačkoj te da tamo nije moguće upisati dijete u vrtić i obezbijediti pohađanje škole bez potvrde o urednom vakcinalnom statusu.

– Mi smo donijeli odluku na osnovu onoga što kaže nauka, a nauka je jasna – vakcine su bezbjedne. Koristim priliku da pozovem sve roditelje da budu odgovorni i da vakcinišu svoju djecu, ukoliko to već nijesu učinili – kazala je Demirović.

Dom zdravlja Bar je obezbijedio dovoljnu količinu vakcina tokom trajanja karavana. Pedijatrica dr Emina Šabović i medicinska sestra Selma Madžurić su obavljale vakcinaciju djece, ali i davale savjete roditeljima i odgovarale na njihova pitanja.

Dr sci. med. Mina Brajović, šefica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, je u Ostrosu kazala da podizanje nivoa obuhvata MMR vakcinacijom mora da bude kolektivna odgovornost i obaveza čitavog društva.

Istakla je da usluge promocije zdravlja i zdravstveni preventivni servisi moraju biti jednako dostupni svakom djetetu i svakom građaninu.

– Nijedno dijete ne smije da bude zaboravljeno. Nijedno dijete nije bezbjedno, dok svako dijete nije bezbjedno i dok ne bude ostvaren zadovoljavajući nivo kolektivnog imuniteta – kazala je ona.

Podsjetila je da je to i jedna od ključnih lekcija naučenih tokom pandemije korona virusa.

Dr sci. med. Ljilja Jovićević, koordinatorka Karavana, je u ime Doma zdravlja Bar apelovala na roditelje da vakcinišu djecu i kazala da to mogu učiniti i tokom vikenda.

„Karavan zdravlja i vakcinacije“ je organizovala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), uz finansijsku podršku Evropske unije, u saradnji sa Domom zdravlja Bar, lokalnim vlastima, uz angažman Instituta za javno zdravlje, a pod patronatom Ministarstva zdravlja.

The post U Ostrosu organizovana imunizacija djece MMR vakcinom, ljekari apeluju na roditelje da zaštite djecu first appeared on BARinfo.

Epidemiološkinja u Domu zdravlja Bar, dr Ljiljana Jovićević kazala je da je u našoj opštini od 30. avgusta do danas potvrđeno pet novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV 2, dok je u periodu od 23. do 29. avgusta, bilo sedam zaraženih.

Laboratorije IJZ potvrdile su u ponedjeljak prve slučajeve infekcije izazvane podsojevima EG.5.1 (tzv. Eris) i FL1.5.1 (tzv. Forniks), potomcima omikron varijante SARS-CoV-2 virusa. Crna Gora se tako pridružila spisku država kod kojih je registrovana pojava mutiranih podsojeva omikrona.

Dr Jovićević ističe da se simptomi bolesti izazvani ovim podsojevima virusa ne razlikuju od onih sojeva koji su ranije bili u cirkulaciji.

“Uglavnom se radi o blažim kliničkim simptomima – curenje iz nosa ili začepljen nos, malaksalost, kašalj, bol u grlu i povišena tjelesna temperatura”, objasnila je.

Ona je navela i da je neophodno da lica koja su oboljela nose masku visokog stepena zaštite (N95 ili FFP2) sedam dana od dobijanja pozitivnog rezultata testa, kao i da se pridržavaju ostalih protiviepidemijskih mjera (pranje ruku i izbjegavanje kontakata sa drugim ljudima).

Prema riječima direktora Opšte bolnice, dr Igora Karišika, u ovoj ustanovi ima pacijenata sa upalama pluća, ali covid pozitivnih pacijenata nema.

The post Laboratorije IJZ potvrdile slučajeve infekcije podsojevima Eris i Forniks first appeared on BARinfo.