Njihov rad bavi se temom bezbjednosti hrane u kontekstu klimatskih promjena, sa ciljem da ukaže na značaj očuvanja životne sredine. Snimljen na pijaci u Starom Baru, video prikazuje kako visoke temperature i sušni periodi ubrzavaju kvarenje namirnica i podstiču razvoj bakterija, čime se direktno ugrožava zdravlje ljudi.

U radu se dodatno pojašnjavaju važni pojmovi poput higijenskog paketa, skupa pravila Evropske unije koja se odnose na bezbjednost hrane, kao i tzv. zakona „5D“, koji obuhvata mjere zaštite: deodorizaciju, dezinfekciju, dezinsekciju, dekontaminaciju i deratizaciju.

U završnom dijelu posebna pažnja posvećena je kvalitetu ulja, uz objašnjenje da niži procenat masnih kiselina ukazuje na njegov bolji kvalitet. Glavna poruka je da hrana dolazi iz prirode, te da je očuvanje okoline i podrška lokalnim proizvođačima ključna za zdravu ishranu, a motivacija je, kako ističu, proistekla iz želje da prikažu stvarne probleme iz svoje okoline. Veliku podršku imale su od mentorki, profesorica Tanje Kragulj i Valentine Radonjić.

“Tema je nastala spontano, a inspiraciju smo pronašle u lokalnom okruženju, posebno u Starom Baru. Tokom istraživanja razgovarale smo sa profesoricama i prikupljale relevantne informacije, što nam je pomoglo u boljem razumijevanju problema”, otkrivaju Lejla i Dalija 

“Rad na projektu nam je donio  i izazove, od organizacije vremena do snimanja na terenu, međutim, timski rad nam je pomogao da ih uspješno prevaziđemo”.

Tokom istraživanja posebno su  iznenađujući bili podaci o uticaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane,  koje otežavaju poljoprivredne radove.

“Nismo baš očekivali da su te promjene toliko brze i vidljive već danas. Mi smo se trudili da koristimo pravovremene informacije, da budu tačne, da budu realne, ali i da kroz priču pokažemo i našu zabrinutost i želju za promjenom”, kazala je Kana.

Učenice naglašavaju da je ovaj projekat uticao i na njih lično.

“Ovaj projekat je promijenio naš način razmišljaja o svakodnevnim navikama i odnosu prema prirodi. Sada više pažnje posvećujemo očuvanju životne sredine i smatramo da mladi imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ekološkim problemima”, saglasne su naše sagovornice koje su uputile i poruke donosiocima odluka i mladima.

“Potrebne su konkretne mjere i veća ulaganja u zaštitu prirode, a vršnjacima poručujemo  da ne ignorišu ove probleme, jer i male promjene u ponašanju mogu imati veliki uticaj na zdravlje planete”.

Na nacionalni konkurs “Mladi eko-reporteri” stiglo je 245 radova iz 14 srednjih i 31 osnovne škole, a pripremilo ih je 295 učenika uz pomoć 51 nastavnika mentora. Najveći broj radova (29) je stigao upravo  iz Srednje stručne škole Bar.

Podsjećamo, program „Mladi eko-reporteri“ u Crnoj Gori naredne godine obilježava dvije decenije postojanja. Od početne dvije škole u Kotoru,  2008. godine,  program je narastao na oko 100 obrazovnih institucija sa više od 3000 učesnika i preko 4000 prijavljenih radova.

Rad talentovanih učenica SŠŠ možete pogledati ovdje:

Rad ovih talentovanih učenica SSŠ ušao je u uži izbor od 11 radova iz cijele države koji su se kvalifikovali za međunarodno takmičenje.

Prema riječima Saše Karajovića, nacionalnog koordinatora Mladih ekoreportera i izvršnog direktora NVO “EKOM”,  najbolji mladi ekoreporteri Crne Gore su do sada osvojili 37 međunarodnih nagrada, a barski učenici su dva puta bili među troje najbolje plasiranih u Evropi.

“Baranka Zorana Đukić, tada učenica Srednje likovne škole ‘Petar Lubarda’ sa Cetinja, osvojila je 2014. godine prvu nagradu za fotografiju ‘It only seems beautiful’ (u kategoriji 15-18 godina), dok je Lucija Milović, tada u OŠ ’Blažo Jokov Orlandić’, 2017. godine bila druga sa člankom ‘Illegal landfills in Bar municipality’ (u kategoriji 11-14 godina). U nekoliko navrata su mladi Barani i Baranke bili u finalu, nadomak jedne od nagrada, ali su samo ova dva puta došli do top-3 pozicije”, istakao je Krajović za Bar Info i Radio Bar.

The post SSŠ: Dalijin, Lejlin i Kanin video rad prvi na konkursu Mladi eko-reporteri first appeared on BARinfo.

Službenici Uprave policije su u ove dvije škole i rade na detaljnoj provjeri objekta.

U istom mejlu je pomenuta i Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, a ona nastavu održava u drugoj smjeni, ali za sada nije poznato kakva će biti dalja procedura u vezi nastave u ovoj obrazovnoj instituciji. Za sat vremena biće održan sastanak Uprave policije i direktora ovih škola.

The post Gimnazija i Srednja stručna škola evakuisane zbog dojave o bombama first appeared on BARinfo.

„Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju, za decembar školske 2025/2026. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 60.834,28 eura. Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno“, naveli su u saopštenju.

Iz Ministarstva podsjećaju da u skladu sa Zakonom o stručnom obrazovanju, škola može izvoditi stručno obrazovanje u cjelini ili teorijski dio u školi a praktično obrazovanje ili dio praktičnog obrazovanja kod poslodavca.

„Ako praktično obrazovanje izvodi u cjelini (dualni oblik obrazovanja), međusobna prava i obaveze učenika i poslodavaca uređuju se individualnim ugovorom o obrazovanju koji zaključuju poslodavac i roditelj. Učenik ima pravo na naknadu za vrijeme trajanja individualnog ugovora o obrazovanju kod poslodavca“, naveli su.

Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja, kazali su, obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

U Baru se dualno obrazovanje sprovodi u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj i Srednjoj stručnoj školi.

The post Ministarstvo obezbijedilo naknade za učenike u dualnom obrazovanju za decembar 2025. first appeared on BARinfo.

Radovi su obuhvatali sanaciju fasade, ravnih i kosih krovova, kao i zamjenu dijela fasadne stolarije.

Rekonstrukcija je realizovana u okviru projekta “Program unapređenja crnogorskog obrazovanja”, koji Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova sprovode u saradnju sa Evropskom investicionom bankom (EIB).

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa međunarodnim partnerima, nastavljaju da rade na unapređenju kvaliteta obrazovne infrastrukture na svim nivoima obrazovanja, u svim krajevima Crne Gore, kako bismo i u infrsastrukturnom smislu bili spremni za reformu obrazovnog sistema koja je pred nama.

The post Završena rekonstrukcija Srednje stručne škole first appeared on BARinfo.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica. Prethodna dva nastavka možete pročitati OVDJE i OVDJE.

TABLE SA IMENIMA NASELJA, ELEKTRONSKA OPŠTINA

RB / BI: Veliki broj prigradskih i seoskih naselja, a naročito zaselaka, nema postavljenu tablu sa imenima. Stanje na terenu odavno ne odgovara tablama postavljenim prije više od 20 godina – mnogo je novih naselja. U čijoj je nadležnosti regulisanje ove situacije?

Raičević: Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj u kontinuitetu radi na izradi, zamjeni i održavanju saobraćajne signalizacije, uključujući i table sa imenima naselja. Konkretno, dva puta u prethodne dvije ili tri godine je vršena zamjena, odnosno obnavljanje signalizacije sa imenima naselja, recimo u MZ Šestani i Ostros. Više puta smo obnavljali, obnovićemo i na mnogim drugim lokacijama, a sva ona naselja koja su novoformirana, a prepoznata su lokalnim odlukama, dobiće svoje table. 

RB / BI: Svaki put kad uđem u opštinu imam utisak da je sve više zaposlenih, a u kancelarijama je uvijek isti problem zvani “fali vam jedan papir”. Hoće li ikada stvarno zaživjeti projekat elektronske opštine? 

Raičević: Projekat elektronske opštine je implementiran u Opštini Bar još od 2007-2008, naravno uz određene problematike koji su pratile implementaciju tog procesa i svega što mi kao administracija sprovodimo. Želim da vjerujem da možemo da iskoračimo u tom dijelu digitalizacije lokalne uprave i da ćemo neke procese, upravo one koji se podnose na potrebe građana, odnosno na predaju dokumentacije ili zahtjeva putem građanskog biroa, omogućiti elektronskim putem, ali moramo biti svjesni činjenice da mnogi naši sugrađani nisu toliko informatički potkovani i pismeni da mogu tako nešto da ostvare elektronskim putem, pa i onaj tradicionalni način mora biti zadovoljen. 

Što se tiče broja zaposlenih, nije ni Bar više grad sa 41 ili 42 hiljade stanovnika koje je imao 2011. godine na popisu, nego se taj broj značajno uvećao. Potrebe su grada mnogo veće, samim tim je potpuno prirodno da dođe i do povećanja broja zaposlenih. Vjerujem da svi rade kvalitetno, vrlo posvećeno, posao koji nije nimalo lak jer znači da ne radite za sebe, već za drugoga, odnosno služite Baru. 

“ILLUSION”, NOVOGODIŠNJI HEPENING

RB/BI: Ogroman kompleks bivše diskoteke “Illusion” na Staroj raskrsnici propada, a nerijetko lopovi odnose dijelove. Može li taj prostor, iako je privatan, da se nekako upotrijebi za potrebe građana i lokalne uprave? Ovakav kakav je sada predstavlja zastiđe jer je to prva slika koju turisti vide kad dođu busom ili vozom u Bar.

Raičević: Svjedočio sam i ja da je na tom lokalitetu nakon zatvaranja diskoteke bilo više pokušaja vandalizma, i u razgovoru sa vlasnikom tog lokaliteta, odnosno zemljišta koje pripada samom objektu, dobio sam određene informacije da on planira da valorizuje sami prostor sa lijepim idejama koje bi bile dodatni sadržaj za naš grad. Želim da vjerujem da će sa tim investicijama krenuti što prije, samim tim i razriješiti ovu problematiku devastacije samog prostora i ružne slike koja jeste prisutna prilikom dolaska mnogih ljudi u naš grad. 

RB / BI: Za Novu godinu će nas ponovo zabavljati, osim Zdravka Čolića, Pink i Grand zabavljači. Jeste li zadovoljni time? Ima nas koji mislimo da je takav Novodgodišnji hepening sramota. 

Raičević: Više puta sam govorio, pa i prošli put – o ukusima se ne raspravlja. Vrlo je izazovno za nas koji pokušavamo da isplaniramo kvalitetan program da zadovoljimo sve ukuse. Mislim da je program ove godine koncipiran prilično šaroliko, da za svakog ima ponešto, da će svi biti zadovoljni. Ono što mene posebno raduje je činjenica da će Barani i ove godine biti aktivni učestnici novogodišnjeg programa i da će oni manje-više praviti ono što je najbitnije – dobru atmosferu po kojoj smo prepoznati ne samo u Baru, nego i šire.

SREDNJA STRUČNA ŠKOLA, PROGRAM MNE 8

RB / BI: Srednja stručna škola u Baru je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete, ali utiče na budućnost naše djece. Prosvjetna inspekcija je utvrdila da niko od trenutnih predavača na nautičkom smjeru ne ispunjava uslove za rad i naložila raspisivanje konkursa. Da li je gradonačelnik upoznat sa trenutnom situacijom, a uključilo se i Ministarstvo, da grupa profesora ukazuje na nepotizam i korupciju, a da je sve eskaliralo otkazom profesora sa licencama i zapošljavanjem djece rukovodioca škole?

Raičević: Upoznat sam kroz medijske članke o problematici koja je vezana za Srednju stručnu školu, nekada poznatoj u gradu kao Poljoprivredna škola. Drago mi je da se prosvjetna inspekcija uključila, drago mi je da se uključilo Ministarstvo prosvjete. Svakako da ću iskoristiti priliku da razgovaram sa resornom ministarkom o ovom problemu. Sigurno da će se pronaći neko kvalitetno rješenje i da će ono na što se ukazuje kao problematika biti razriješeno, jer zaista smatram da za ovakve stvari nema mjesta u obrazovnim institucijama našeg rada. Mislim da Ministarstvo prosvjete to prepoznaje i da upravo posljednje odluke koje je donijelo govore i potvrđuju da se neće tolerisati nešto što nije prikladno za obrazovne institucije. Svakako, ova obrazovna institucija treba da generiše novu dodatnu snagu našeg grada. Budući pomorci svakako moraju biti rasterećeni ovih pritisaka koji kao takvi ne pripadaju školi.

RB / BI: Da li će Opština nešto preduzeti i pomoći porodicama koja su bila u programu MNE 8, izgradnje kuće za raseljena lica, koja nisu mogla dobiti dozvolu od Opštine za izgradnju kuća i izgubili su šansu za svoj dom? 

Raičević: Upoznat sam i sa ovom problematikom, s obzirom da je u istom trenutku kad je Opština Bar usvojila prostorno-urbanistički plan opštine, to je bio 31. 12. 2018. godine, bio i posljednji dan kada su ingerencije prostornih planiranja bile delegirane opštinama. Mi nismo bili upoznati sa pojedinostima tog programa, niti nas je iko informisao da bismo mogli kroz prostorno-urbanistički plan da definišemo, s obzirom da lokacije na kojima je trebalo da dođe do izgradnje ovih objekata nisu bile pokrivene njime. Tako smo se našli u ozbiljnoj dilemi kako da pomognemo ljudima da dođu do pozicije rješavanja stambenog pitanja kroz ovaj program. Želim da vjerujem da će biti i novih programa, a mi smo kao opština tražili direktne smjernice za sprovođenje ovakvog projekta kako bismo stvorili sve one pretpostavke koje moraju biti zadovoljene da bi došlo do realizacije ovakvog programa.

NEVLADINE ORGANIZACIJE KOJE SE BAVE KULTUROM I UMJETNOŠĆU

RB / BI: Posljednjih nekoliko godina na konkursu sufinansiranja nevladinog sektora kao prioritet nisu bile nevladine organizacije koje se bave kulturom i umjetnošću, čime smo dovedeni u diskriminatorski položaj i čime je u mnogome onemogućen naš rad. Zašto se Opština tako odnosi prema ovom dijelu nevladinih organizacija? 

Raičević: Apsolutno nije odlučivanje u dijelu podrške nevladinim organizacijama bilo usmjereno protiv nevladinih organizacija koje se bave promocijom kulture, daleko od toga, samo je naša pažnja bila usmjerena ka sprovođenju svih onih aktivnosti nevladinih organizacija po programskim aktivnostima koje smo definisali, a tu prije svega mislim na sprovođenje odgovorne socijalne politike. 

RB / BI: I evropskih integracija…

Raičević: I to, ali prije svega socijalna politika. Nema razloga da već možda upravo naredne godine ne dođe do utvrđivanja drugačijih prioriteta, pa nevladine organizacije koje se bave promocijom kulture ostvare pravo na finansijsku podršku. Podrška koju ćemo objezbijediti za nevladin sektor u narednoj godini ponovo će biti rekordna. Vrlo smo posvećeni radu nevladinih organizacija u našem gradu, s obzirom da se taj konkurs redovno sprovodi od 2018. godine. To dovoljno govori koliko smatramo značajnim nevladin sektor i koliko želimo da podržimo aktivnosti.

VITIĆI I PERANOVIĆI, PLOČNIK KAO NOVA GRADSKA ATRAKCIJA

RB / BI: Kada se stanovnici Vitića i Peranovića mogu nadati gradskoj vodi, s obzirom da se nalaze blizu rezervoara koji nekome koristi, na žalost ne i njima.

Raičević: Projekat izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže je finansiran sredstvima Njemačke razvojne branke koji je započeo 2016. godine. Između ostalog, kroz taj projekat je došlo do izgradnje rezervoara 2 u Šušanju, mikrolokalitetu Vitići. Projekat je dalje podrazumijevao izgradnju primarne mreže, međutim već u tom trenutku smo se susreli sa problematikom koju ćemo pokušati u nekom narednom periodu da razriješimo, a to su imovinsko-pravni odnosi. S obzirom da su manje-više sve saobraćajnice koje vode od rezervoara gore ka Vitićima u privatnom vlasništvu, moramo doći do načina otkupa zemljišta, a po prirodi stvari znamo svi da je neophodno graditi upravo ovu infrastrukturu u trupu saobraćajnica. Nadam se da će biti i dovoljno sredstava, da će se procedure sprovesti na vrijeme i da ćemo doći do rješenja koje će biti na zadovoljstvo svih nas, posebno mještana ovog dijela naše opštine.

RB / BI: Šta mislite o ideji da kao u Splitu, Rimu ili Madridu napravite ulicu sa pločnikom sa kockama na kojoj bi bila imena poznatih i priznatih Barana iz domena, recimo sporta? Tako bismo dobili turističku atrakciju i odali počast nekim bitnim ljudima… Nešto kao “Bulevar slavnih” na lokalni način. Dužni ste mi večeru ako realizujete ovo jer sam prvi predložio. 

Raičević: Sjajna ideja, moram priznati. Zahvaljujem zaista na ovoj sjajnoj inicijativi, razmotrićemo mogućnosti. Lično smatram da su mnogi Barani zaslužili da budu pomenuti i da im se grad na neki način oduži. 

Radili smo to i u prethodnom periodu. Kroz segment bARS manifestacije “Barski ljetopis” organizovali smo izradu murala, prisjetili se i otrgli od zaborava neke ljude koji su zadužili barski sport i barsku kulturu. Ova ideja je zaista sjajna i nastojećemo da potencijalno pronađemo neko rješenje. Mislim da bi ta ulica sa imenima već u prvim danima mogla da bude u potpunosti ispunjena, jer jako veliki broj Barana zaslužuje da se trajno sačuva sjećanje na njih, pa čak i na ovaj jedan vrlo kvalitetan, simpatičan i već primijenjen način u drugim evropskim gradovima. Ova inicijativa je još jedan dokaz da je ovaj vid komunikacije sa građanima putem emisije i pitanja vrlo koristan.

RB / BI: Mnogi iskoriste najprije da pitaju za neku svoju muku, ali i upute određene prijedloge.

Raičević: Zaista se zahvaljujem ljudima koji učestvuju u stvaranju emisije – i na pitanjima, i na ovako konstruktivnim idejama. Dobro je da građani razmišljaju u pravcu dodatnog unaprjeđenja određenih mikrolokaliteta, jer je naš zajednički zadatak da grad učinimo dodatno konformnijim, primamljivijim, atraktivnijim za život jer svjedočimo dodatnom naseljavanju našeg grada.

The post Predsjednik Opštine odgovara slušaocima (3): Illusion, Srednja stručna škola, Novogodišnji hepening… first appeared on BARinfo.

Tim povodom će premijerno biti prikazan dokumentarni film “Od Zemljodjelske do Srednje stručne škole”, u režiji profesorice Marije Šušter i Dejana Senića. Gostima će se obratiti direktor škole Vučko Asović, državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

Specijalna gošća večeri je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, a program će voditi pomoćnica direktora, profesorica Nevena Sjekloća.

U umjetničkom dijelu programa učestvuju učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje “Petar II Petrović Njegoš” i Ženski kamerni ansambl “Antivari musica”, pod vođstvom mr Mira Kruščića.

The post Svečana akademija povodom 150 godina Srednje stručne škole first appeared on BARinfo.

RB/BI: Obrazovna ustanova koju danas poznajemo kao Srednju stručnu školu ima izuzetno dugu i bogatu istoriju. Možete li približiti najvažnije momente u njenom postojanju, od osnivanja 1875. godine do danas?

Asović: Osnovana je u teškim godinama crnogorske istorije, prožetim stalnim ratovima, nemaštinom, oskudicom na svakom koraku. Tadašnja dinastija Petrović htjela je da bude dio Evrope tako što će obrazovni nivo podići sa najnižeg stepena na neki veći, u smislu da se narod edukuje, kako bi uzdigli i poljoprivredu i sve druge grane. Cijeneći iskustva iz okruženja, a u deficitu sa kadrom, 1875. godine je formirana prva Knjaževska zemljodjelska škola u Danilovgradu, u neposrednoj blizini manastira Ždrebaonik. Prvi upravitelj škole bio je doktor Đorđe Radić, čuveni pedagog, veliki stručnjak za poljoprivredu i izuzetan intelektualac. U teškim vremenima, već krajem te godine, škola je prestala sa radom, zato što su njeni učenici i profesori školske knjige i sveske zamijenili puškama i jataganima.

Nastao je vakuum – period kada škola nije radila, da bi 18 godina kasnije, u Podgorici, 20. februara 1893. godine, ponovo bila otvorena Knjaževska zemljodjelska škola. Kako je tada, u inauguracionom govoru, na imenovanju i otvaranju škole, naglasio upravitelj Filip Jergović “u tim teškim vremenima nemaštine i oskudice, kada zakuca rat na kućni prag, kače se puške na rame i jatagani za pas, a rđaju rala i motike”. Upravo to govori dovoljno da je prioritet bilo odbraniti zemlju, a tek onda preći na obrazovni i kulturni razvoj i prosperitet. Škola je radila šest godina.

Potpuno novi period počinje 29. januara 1933. godine kada je otvorena Prva specijalna poljoprivredna škola u Baru, u Dvorcu kralja Nikole, gdje je bila i smještena, gdje je bio smješten, i upravnik i sve ekonomske i pomoćne zgrade koje su bile u posjedu Dvorca i okruženja. Tokom Drugog svjetskog rata imala je kontinuitet, ali ne nastavnog karaktera, jer se nije dolazilo na nastavu.

Poslije Drugog svjetskog rata krenulo se u formiranje i pojačavanje obrazovnog sistema, tako da je 25. maja 1946. godine u Baru formirana Srednja poljoprivredna škola, a već od školske 1949/50. godine nastava je počela da se izvodi u četvorogodišnjem trajanju. Naravno, tražilo je to i novi prostor i uslove, tako da je podignuta zgrada Poljoprivredne škole na sadašnjem prostoru Doma revolucije 1947. godine.

RB/BI: Koliko je značajno da jedna škola, posebno stručna, sačuva kontinuitet kroz toliko decenija, pa i kroz razne političke i društvene promjene koje su se dešavale u ovom regionu?

Asović: Škola je kroz ovaj dugi vremenski period prekidala rad na čak 35 godina, od momenta kada je počela da radi u Baru i ponovo se rađala kao feniks sa novom energijom, novim potencijalom i kvalitetom. Crna Gora je i prije Drugog svjetskog rata, i nakon njega, bila željna novog znanja, kadra i potencijala koji će urušenu zemlju i u ratnim dešavanjima nadograditi znanjima i iskustvima, kako u poljoprivredi, tako i u drugim privrednim granama.

Od momenta kada je 1933. godine formirana na prostoru barske opštine, mijenjala je imena, usavršavali su se u tom poslijeratnom periodu i nastavni planovi i program, pa je njen razvoj morao da prati napredak i sva dešavanja tog doba. Od 23. decembra 1959. godine nosi naziv Poljoprivredna škola “Dušan Vlahović”, a već školske 1966/67. godine prerasta u Poljoprivredni školski centar “Dušan Vlahović”. Nepunih deset godina nakon toga mijenja naziv i transformiše se u Biotehnički obrazovni centar “Dušan Vlahović”, a 1991/92. godine je preimenovana u JU Srednja poljoprivredna škola. Od 2016. godine djeluje pod nazivom Srednja stručna škola.

RB/BI: Ove godine proslavljate vijek i po od osnivanja. Kako ste odlučili da obilježite veliki jubilej?

Asović: Bila je velika dilema na koji način što kvalitetnije i sveobuhvatnije da organizujemo proslavu ovog velikog jubileja. Jer, biti u školi koja slavi vijek i po postojanja je privilegija, ali i izuzetna obaveza i odgovornost. Već samo trajanje, SSŠ svrstava u red najstarijih škola, ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Malo škola se može pohvaliti sličnim jubilejem. Tim koji je formiran na početku školske godine se bavio planovima i projekcijama šta i kako najadekvatnije pripremiti, na koji način osmisliti veliku proslavu. Odlučili da napravimo film o školi koji će ići od Crnogorske zemljodjelske škole do JU SSŠ.

Naravno, angažovali smo sopstvene potencijale, gdje je glavnu ulogu dobila koleginica Marija Šušter, koja to odlično, na visokom nivou radi, uz angažman snimatelja. Računamo da će ovih dana biti finalno montiran film o školi koji će imati dvije verzije. Prva, kraća, biće za svečanu akademiju, a druga, dokumentarac, trajaće dosta duže i biće namijenjen za školsku arhivu. Inače, planiramo da svečanost traje četiri dana, a već smo jedan dio aktivnosti odradili. U ponedjeljak i utorak ćemo imati svečanu sjednicu Nastavničkog vijeća i promociju školskog lista “Lider”. Centralni događaj je svečana akademija, odnosno proslava koja će se održati u Domu kulture, gdje će biti održan program sa zvanicama i koktelom.

RB/BI: Dugi niz godina ste dio kolektiva ove škole. Kako Vi lično doživljavate jubilej?

Asović: Podsjetiću da sam još krajem osamdesetih počeo da radim u toj školi. Radio sam relativno kratko, neke četiri godine, ali to su prvi utisci koji su najjači. U radni odnos me je primio tadašnji direktor, velika ličnost i čovjek, profesor Milo Karanikić. Od njega i ljudi koji su tada bili dio kolektiva, naučio sam mnoge lijepe stvari. Sticajem okolnosti, našao sam se u toj školi 2006. godine, tada već kao iskusan profesor. Radio sam i kao pomoćnik direktora desetak godina. Posljednje dvije godine sam direktor škole, ne kao neko ko će da bude prvi čovjek, već samo da bih menadžerskim iskustvom i stilom motivisao sve mlade, posebno one koji se mogu pohvaliti  potencijalom i kvalitetnim radom, da postižu još veće i bolje rezultate.

RB/BI: Koliko se škola promijenila otkad ste Vi tu, a šta je ostalo isto, prepoznatljivo i vrijedno čuvanja?

Asović: Promijenjeno je ime škole. Postala je savremena obrazovno-vaspitna ustanova, opremljena modernim nastavnim sredstvima, koju pohađaju mladi ljudi raznih obrazovnih profila. Kadar je izuzetno spreman i stručan, iako, možda, bez dovoljno pedagoškog iskustva. Međutim, to se dobrim i kvalitetnim radom i odgovornošću može nadomjestiti. Na vrlo popularnim obrazovnim programima poljoprivrede, veterinarskog tehničara, agrotehničara, poljoprivrednog proizvođača, nastavu pohađa 12 odsto učeničke populacije. Ostali su iz domena drugih interdisciplinarnih područja – pomorskog saobraćaja, zdravstva, farmacije…

RB/BI: Mlad, obrazovan profesorski kadar, rekla bih, garantuje lijepu perspektivu škole. Da li pratite potrebe tržišta i interesovanja mladih pri formiranju programa?

Asović: Radi se o zbilja stručnom i podmlađenom obrazovnom kadru. Osnovni cilj u mom mandatu, kao i mojih kolega, jeste da nas naslijede mladi, kvalitetni i sposobni ljudi koji će da nadograde ili da isprave nešto što smo mi pogriješili. Tu se mogu pohvaliti i istaći da se ponosimo takvim pristupom i odnosom prema radu. Što se tiče tržišta rada, interesovanja privrede, tehnološkog trenda, inovacija i svega što prati modernističke pristupe, to se definitivno prenosi i na formiranje obrazovnog kadra i obrazovne politike, tako da neki smjerovi, obrazovni program i nastavni standardi nisu ostali isti, nego su morali da se organizuju u skladu sa produktivnim dešavanjima i kretanjima.

Već jedanaest godina obrazujemo kadrove iz sektora pomorskog saobraćaja, nautičke tehničare i brodomašinske tehničare. Stariji sugrađani se sjećaju da se ranije taj kadar obrazovao u Gimnaziji “Niko Rolović”, tadašnjem Školskom centru. Došlo je do  vakuuma, pa smo nastojali, uz veliko angažovanje bivšeg direktora, profesora Miška Kneževića, da u našu školu uvedemo pomorske kadrove, makar na “mala vrata” . Tu je interesovanje uvijek veliko. Sada je konkurencija i selekcija još veća, što znači obrazovni pragovi odnosno poeni koji se dobijaju prilikom upisa, garantuju kvalitet koji dolazi u školu. Ono što je jako interesantno, već drugu generaciju smo izveli iz dijela sektora Farmacija i zdravstvo (farmaceutski tehničar), a peta je godina kako smo usvojili programe i za zdravstvenog tehničara, gdje su ogromna interesovanja, i gdje bi kapacitet, i da ih je duplo više, bio popunjen. Međutim, interesantno je da je zainteresovanost za upis na poljoprivredne smjerove simboličan, ali to nije problem samo kod nas. Naravno, ne smijem zaboraviti smjerove koji su vezani za carinu, špediciju, gdje je interesovanje konstantno.

Moramo voditi računa, tri su srednje škole u Baru, da sa tom populacijom svršenih osnovaca moramo popuniti sve što traži i upisna politika i ove dvije škole. Moramo, naravno, imati korektan i kolegijalan odnos i pomoći jedni drugima. Ne želim da zaboravim ni učenike trećeg stepena – frizere, kozmetičare, automehaničare, instalatere… Na svim poljima postižemo uspjehe, na državnom i međunarodnom nivou. Svake godine sve je veći kvalitet učenika u smislu postignuća. Želio bih da iskoristim priliku da pozovem sugrađane, sve one koji su bili đaci ove škole, ali i one koji nisu, da prisustvuju svečanoj akademiji i pogledaju film o životu naše škole. Napravili smo dosta intervjua sa bivšim učenicima, profesorima, ljudima koji su trenutno tu, film je pun ne samo istorijskih činjenica, već i emocija koje su vezane za školu.

Vijek i po je iza ove škole, bio je veliki izazov kako na pravi način priču iznijeti do kraja i pokazati što je suštinsko, a ne zaboraviti mnoge bitne stvari. Toliki period ne može se smjestiti u sat, ali računamo da ćemo u narednom periodu pripremiti i jednu monografiju, pa će u tom dijelu biti više prostora da se iskaže i ono što nije moglo da se filmski obradi.

The post Asović: Biti u školi koja slavi vijek i po postojanja je privilegija, obaveza i odgovornost first appeared on BARinfo.

Kako propozicije nalažu, svaki od radova mora biti prezentovan i podijeljen putem medija, pa Bar Info, kao i svih ovih godina, objavljuje linkove do radova koji će biti u konkurenciji za nagradu na evropskom nivou.

U kategoriji “Ekološki članci” (15-19 godina), Crnu Goru predstavljaju Sara Đozović i Valentina Mirović (obje Srednja stručna škola).

Đozović konkuriše sa radom “Naučnica u potrazi za istinom o mikroplastici“, što je, u stvari, intervju sa Vesnom Mačić, crnogorskom botaničarkom i algološkinjom, a Valentina Mitrović sa tekstom “Između zemlje i betona” o betonizaciji zemljišta, naročito maslinjaka. Ovo su linkovi koji vode do njihovih tekstova.  

https://drive.google.com/file/d/1NMH_fy2aiTWJzB9ZPGpfB9z7jujGptSf/view?usp=drive_link

https://drive.google.com/file/d/1jzulPgXretA1M2pZqmBMWsJxOaoUwCMR/view?usp=drive_link

U kategoriji “Najbolja video reportaža” (11-19 godina), Bar takođe konkuriše sa dva video-rada.

Prvi je “Zeta – rijeka koja pamti”, Milana Jovanovića (Srednja stručna škola).

Drugi video-rad je “Eureka” autora Aldijana Bahovića i Danila Jankovića (Gimnazija “Niko Rolović”)

“U periodu od 2008. do 2025. godine, barski učenici su se dva puta plasirali među tri najbolje u Evropi. Baranka Zorana Đukić, tada učenica Srednje likovne škole ‘Petar Lubarda’ sa Cetinja, osvojila je 2014. godine prvu nagradu za fotografiju ‘It only seems beautiful’ (u kategoriji 15-18 godina), dok je Lucija Milović tada u OŠ ’Blažo Jokov Orlandić’ 2017. godine bila druga sa člankom ‘Illegal landfills in Bar municipality’ (u kategoriji 11-14 godina). U nekoliko navrata su mladi Barani i Baranke bili u finalu, nadomak jedne od nagrada, ali su samo ova dva puta došli do top-3 pozicije”, istakao je za Bar Info i Radio Bar Saša Karajović, nacionalni koordinator Mladih ekoreportera i izvršni direktor NVO “EKOM”.

The post Četiri ekipe mladih barskih eko-reportera na međunarodnom takmičenju first appeared on BARinfo.

Ova akcija ima dugu tradiciju i po ustaljenom običaju, krv prvo daju profesori, pružajući tako lični primjer mladima. Iz DDDK „Luka Bar“ pozivaju sve koji žele da im se pridruže, ističući da će akcija u Srednjoj stručnoj školi biti organizovana 15. maja.

The post Maturanti i ove godine polažu ispit humanosti first appeared on BARinfo.

Kroz radioničarski oblik rada, učenici su diskutovali o važnim temama koje se tiču njihove profesionalne budućnosti: Ja posle četiri godine srednje škole, mogućnosti zapošljavanja, barijere na putu studiranja, definisanje pojma karijere, tradicionalni i savremeni aspekti karijere, uticaji na izbor karijere, kao i o deficitarnim, popularnim i zaboravljenim zanimanjima.

Otvoreno su govorili i o razlozima zbog kojih su odabrali određenu srednju školu, navodili izvore informisanja koje koriste prilikom izbora profesije, te analizirali njihove pozitivne i negativne strane. Voditeljke radionica – pedagog i psiholog škole – predstavile su mogućnosti poboljšanja informisanosti, uključujući relevantne veb sajtove, portale i sajmove.

Posebna pažnja posvećena je aktivnosti “Šta mi je važnije”, tokom koje su učenici diskutovali o dilemama vrijednosti poput: znanje ili novac, sreća ili moć, i sličnim pitanjima važnim za donošenje profesionalnih odluka.

U odjeljenju – Tehničar za špediciju, carinu i organizaciju transporta, održana je radionica u okviru časa odjeljenske zajednice pod nazivom Mapa zanimanja.

Radionice su ocijenjene kao korisne i motivišuće, a učenici su pokazali visok stepen zrelosti i spremnosti da razmišljaju o svojoj budućnosti.

The post Planiranje karijere u Srednjoj stručnoj školi Bar first appeared on BARinfo.