Poznati barski i crnogorski slikar, Muharem Muratović , obilježio je pedeset godina stvaralaštva izložbom “Pejzaži” u starobarskom ambijentu – terasi “Stare čaršije”.
Publika je bila u prilici da vidi novog i drugačijeg Muratovića, jer je ovoga puta u središtu umjetnikovog interesovanja, nakon prepoznatljivog motiva žene – priroda, i bunt protiv njenog uništavanja.
Autor izložbe je Mirko Bujišić, koji je najavio da ovom postavkom započinje serija izložbi poznatih barskih stvaralaca u atipičnom ambijentu – terasama poznatih ugostiteljskih objekata, kako bi kultura i umjetnost, kako ističe, postale dio svakodnevnog života građana.
Muharem Muratović je rođen u Mrkojevićima i, iako je izlagao širom svijeta, umjetnički nerv ga nije, poput mnogih drugih stvaralaca, odveo u neku svjetsku metropolu kulture i umjetnosti. Ostao je da radi i stvara, a dugo se bavio i pedagoškim radom, u živopisnom kraju svog djetinjstva. Prepoznatljiv je po specifičnom figuralnom stilu, što ga je svrstalo u red poznatih crnogorskih umjetnika. Novi ciklus – “Pejzaži”, predstavlja njegov umjetnički zaokret, koji je, kako je istakao u razgovoru za Radio Bar i Bar Info, dugo nosio u sebi i, u stvari, predstavlja neku vrstu pobune i poruke.
“Ovi radovi su nastali u vremenu fizičkog i duhovnog ‘kaveza’ koji je nametnula globalna bolest. U tom prostoru sam tražio odušak, ili sam prekopavao neke doživljaje koji su već, možda, bili nataloženi duboko u mojoj svijesti ili podsvijesti. Doživljaji baš znaju da muče, bilo prijatni ili neprijatni. Pejzaž je dio mog života, djetinjstva, gdje sam odrastao, njiva i njivica u brdima Crne Gore i Mrkojevića, jer to su prave slike – prva linija ili brazda u njivi, odakle su se hranili ljudi, te njive zlatno-žute i narandžaste. Sve je to mirisalo i to je bio neki život, težak, ali je bio život. Sada, čak i za mog života, toga više nema i to je ono što nam fali. Možda je ovo bunt i potreba da upozorim one koji uništavaju prirodu, koji su nam samljeli starinske međe u pijesak i beton, da to ne čine”, kaže Muratović, koji objašnjava da je upravo iz te potrebe ostao da živi u Mrkojevićima.
“Ja sam jedan od rijetkih koji je vezan za zemlju. Ko nije hodao po zemlji, po uzoranoj bašti, ne zna što je zemlja. Moramo je sačuvati, jer se bojim da je još samo u duši ostala ljepota naših krajeva i prirode”, naglašava umjetnik, koji je kazao da ostaje vjeran svom prvobitnom motivu – ženi renesansne ljepote, koja na Muharemovim slikama isijava kompletnu suštinu i srž ženskog bića.
“Ta energija je tu i ostaje kao lajt motiv, duboko sačuvana u meni. Mislim da ćemo uskoro vidjeti jedan novi ciklus na tu temu”, otkrio je slikar, koji se prisjetio i svojih prvih koraka u umjetnosti i onoga što ga je odredilo kao umjetnika.
“Često čujemo da je djetinjstvo roditelj cijelog života. Upravo djetinjstvo, roditelji, prostor, su me odredili kao čovjeka i umjetnika. Formirao sam se u djetinjstvu kroz rad, opservaciju i ljepotu prirode – to je bila moja molitva, nada i inspiracija. Divio sam se ljudima koji rade sa kamenom, koji siju žito, što je za mene predstavljalo magiju, divio sam se žuboru potoka, i pratio praiskonski miris. Mislim da nema veće radosti od toga, a sve ostalo se nadoknađuje”, objasnio je Muharem Muratović.
Dr Milun Lutovac je na otvaranju izložbe kazao da je Muratović za pedest godina stvaralaštva puno ostavio svom gradu i zadužio nas.
“Ono što je večeras drugačije, jeste da na slikama Muharema Muratovića nema njegovih Madona, prepoznatljivog motiva koji govori o neobičnom psihološkom identitetskom kodu koji je gajio toliko godina. On je pozvan godinama ili nekim svojim istraživanjem, da se vrati djetinjstvu, napravi korak unazad i predstavi portret svog zavičaja. Glad, pukotina, nit, paučina, hljeb, u njegovim novim slikama, asociraju na socijalni ekspresionizam u kojem je tematika usmjerena prema čovjeku, socijalnom aspektu i kritici otuđenog savremenog društva, a glavni ‘likovi’ su mali ljudi čijim se prikazanim sudbinama i okruženjem kritikuje društvo”, kazao je dr Lutovac.
Ideja o izložbama u atraktivnom prostoru ugostiteljskih objekata potekla je od barskog poslenika u kulturi, Mirka Bujišića, kako bi kultura i umjetnost postali sastavni dio svakodnevnog urbanog života Barana.
“Muharem Muratović je za pet decenija predstavljao mnogo puta Bar i Crnu Goru širom svijeta – u Americi, Indiji, Turskoj, Parizu, Briselu, Londonu… Za sobom je ostavio veliko djelo, nadamo se da će nas i narednih pedeset godina nadahnjivati novim stvaralačkim opusom”, kazao je Mirko Bujišić.
Izložbu Muharema Muratovića povodom pedeset godina stvaralaštva podržali su Kulturni centar Bar, Turistička organizacija i veliki dobrotvor i humanista, Hajriz Brčvak, koji je u svom ekskluzivnom objektu u Starom Baru, bio i domaćin.
