Barski kalendar

Mr Novak Adžić: Iz barske baštine (26)

Povezano:

Mr Novak Adžić: Iz barske baštine (62)

Sjećanje na pomračenje iz 1999.

Mr Novak Adžić: Iz barske baštine (61)

Autor: mr Novak Adžić

DR FILIP DOBREČIĆ – PRILOG ZA BIOGRAFIJU (6)

O uspješnoj odbrani doktorata na Univerzitetu u Rimu 1911. godine, uglednog Baranina, rimokatolika i crnogoskog državljanina Filipa Dobrečića, izvijestio je, ondašnju crnogorsku javnost, list “Cetinjski vjesnik”, broj 52, od 6. jula 1911. godine, u rubrici Dnevnik: “Položio doktorat. Naš zemljak g. Filip Dobrečić, koji je poznat svojim radovima po italijanskim i francuskim novinama o Crnoj Gori, ovih je dana na rimskom univerzitetu najboljom votacijom promoviran na čast doktora pravno-diplomatskog fakulteta. Čestitamo”.

Dr Filip Dobrečić, iz Starog Bara (naselje Bartula) je bio humanista i edukator. I poliglota. Pored maternjeg, odlično je znao italijanski i francuski jezik, i na njima napisao brojne članke i priloge, kao i pojedine brošure. Nakon što je završio fakultet u Rimu i doktorirao 1911. godine, vratio se u Crnu Goru i zaposlio u Ministarstvu inostranih djela.

Tokom 1913. godine na Cetinju je zajedno sa svojim kolegama radio na učenju zainteresovanih građana, polaznika kursa francuskog jezika, i za bagatelnu naknadu vršio tu edukativnu misiju. O tome je informaciju objavio i list “Vjesnik”, sa Cetinja, u broju 82, od 23. oktobra 1913. godine: “Kurs francuskog jezika. G. Dr Ivo Jovićević, dr Filip Dobrečić i Dušan Drecun otvaraju večernji kurs francuskog jezika u našoj prijestonici. Predavanja će otpočeti 1. novembra. Školarina je 10 perpera mjesečno. Ovako mala cijena školarine daje svakome priliku da nauči korisni i lijepi francuski jezik. Pozdravljamo otvaranje ovoga kursa kao nešto korisno i napredno“.

Dr Filip Dobrečić je 1917. godine u Rimu, prvo na italijanskom jeziku, a par mjeseci kasnije i na francuskom jeziku, publikovao brošuru, od 30 stranica, pod naslovom “Il Montenegro nel conflitto europeo“ (na francuskom jeziku “Le Montenegro dans la querre europeennee”), u kojoj, u sažetoj formi, argumentovano piše o događajima i procesima u Crnoj Gori tokom Prvog svjetskog rata, koji su prethodili vojnom slomu krajem 1915. i početkom 1916. godine i njenom padu pod okupaciju Austro-Ugarske.

Kad je objavljena navedena brošura (kratka knjiga) dr Filipa Dobrečića, njen značaj i prikaz iskazao je i promovisao emigrantski, zvanični list Kraljevine Crne Gore u Nejiu kod Pariza, „Glas Crnogorca“, u broju 14, od 23. maja / 5. juna 1917. godine, koji na stranicama 1 i 2 objavljuje o istoj brošuri članak, koga integralno prenosimo.

“Dottore Filippo Dobrecich, deputato al Parlamento montenegrino, II Montenegro nel conflitto europeo. Roma, Coop, tipo-grafica „ L Luzzatti, Aprile 1917. – Taj natpis nosi knjižica od 30 strana, u kojoj g. dr Filip Dobrečić u kratko iznosi događaje u unutrašnjem životu Crne Gore, koji su prethodili državnoj katastrofi koncem 1915.

Kako je pisac imao prilike sudbonosne događaje ne samo posmatrati iz neposredne blizine, no je kao narodni poslanik uzimao i aktivna učešća u njima, to će njegovo tumačenje biti dragocjen materijal za svakoga ko želi da se stvarno upozna sa uzrocima crnogorske državne katastrofe. Njegovo tumačenje je potpuno stvarno, znači pisac nabraja činjenice koje same sobom govore. On sam niti ih brani, niti napada, niti ide za tim da svojim sudom utiče na čitaoca. Iznosi najprije u kakvom se stanju zatekla Crna Gora kad je iznenada planuo Veliki rat. Crna Gora je bila iscrpljena i finansijski i vojnički prethodnim Velikim ratom.

Ušla je u rat kao vojnik kome još nije izliječena pređašnja teška rana. U koliko su bila oskudnija sredstva za nabavku narodne ishrane i snabdijevanje vojske u toliko je stanje u državi bilo očajnije. Kada je od Bugara mučki napadnuta Srbja i kada je počelo mučeničko povlačenje srpske vojske i naroda preko Crne Gore i Arbanije put Jadranskog mora, a ni otkuda se pomoć nije više mogla očekivati s bolom u duši je cio narod počeo uviđati što se sprema Crnoj Gori.

Sa zahvalnošću primamo ovu raspravu narodnog poslanika i želimo joj što veći broj čitalaca. Kako čujemo, knjiga će biti prevedena i na srpski. Nadamo se da će se i drugi javni radnici odazvati svojoj dužnosti i da će se zauzeti oko toga da se o posljednjim događajima u Crnoj Gori povede riječ i rasprostre mišljenje ne na osnovu tendecioznog tumačenja, nego kao što je to učinjeno u ovoj knjizi, na osnovu stvarnih podataka“.

“Glas Crnogorca”, broj 41, na strani 1, od 24. februara / 9. marta 1918. donosi sljedeću vijest o djelatnosti dr Filipa Dobrečića u Rimu, u interesu Crne Gore, koji je crnogorsku Vladu, čiji je bio činovnik, uredno izvještavao o djelatnosti italijanskih vlasti i političara u korist odbrane i opstanka suverene države Crne Gore:

“Italija i Crna Gora. – Poslije značajnih deklaracija uglednih senatora i bivših ministara g. g. Luiđi Lucati, Đuzepe Bozeli i Novelisa u smislu uspostavljenja i nezavisnosti Crne Gore, sad je i Predsjednik Ministarstva Kraljevine Italije g. Orlando održao 4. marta u Senatu govor, o kome nas izvještava naš rimski zastupnik g. d-r F. Dobrečić ovim telegramom: Rim, 5. mart, veče. – Orlando juče u Senatu odgovorio na govor senatora Novelisa, i izjavio da Italijanska Vlada osjeća najiskreniju simpatiju prema Crnoj Gori, i da oslobođenje crnogorakoga naroda ispod današnjeg tuđinskog jarma jeste jedan od ratnih ciljeva Italije i cijelog Sporazuma”.

Podijeli na društvenim mrežama