ETNOGRAF ANDRIJA JOVIĆEVIĆ O BARSKOM STANOVNIŠTVU U KNJIZI “CRNOGORSKO PRIMORJE I KRAJINA”, OBJAVLJENOJ 1922. GODINE – 8. DIO

Andrija Jovićević u etnografsko-demografskoj studiji “Crnogorsko primorje i Krajina” iz 1922. godine piše o strukturi stanovništva Bara i Krajine, i šire, s područja Ulcinja, o naseljima, bratstvima, običajima, tradiciji na tome prostoru i njihovoj prošlosti, oslanjajući se primarno na usmene izvore, narodna predanja, porodična kazivanja, kao i na faktografiju.

Naročit značaj Jovićevićevog djela je u tome što je njegov autor vršio dugotrajna i složena neposredna istraživanja i ispitivanja na terenu i upoznao se sa običajima, kulturom, porodičnim pamćenjem, mentalitetom, te kazivanjem savremenika, uopšte sa istorijom prostora i stanovništva koje je proučavao. I njegovo djelo je nesumnjivo respektabilno i relevantno za proučavanje prošlosti Bara i okoline itd.

On u poglavlju “Crkvine, groblja, seline i ostaci drugih starina” iznosi podatke, dobijene uglavnom na osnovu predanja, koje naravno, a naročito pojedine, treba uzeti sa rezervom, odnosno, provjeriti u pisanim istorijskim izvorima. U tom smislu vrlo je zanimljiv sljedeći Jovićevićev zapis na stranama 15 i 16 navedene knjige:

U cijeloj oblasti ima vrlo mnogo crkvina, grobalja i drugih razvalina. Mrkovići (Mrkojevići – nap. N.A.) u tome ponajviše obiluju. Crkvene ruševine jasno govore o negdašnjem pravoslavlju u ovoj oblasti. Ostatke crkava i manastira opisaćemo redom.

Zupci. Mnogi su Zupčani ranije živjeli pod Sutormanom, za Crnim Kršem. Tu se i danas poznaju tragovi kuća; tu su četiri vodenice i crkvina Sv. Ivana na Ribnjaku. Selo je za doba Šćepana Malog u Crnoj Gori (1767 – 1774) popaljeno, crkva porušena i seljani preseljeni u današnje Zupce. Oko crkve Sv. Ivana ima mnogo grobova. Tu je izvor Ribnjak.

Više sela Zubaca je brdašce Gradec (Gradac – op. ur.), na kome se poznaju klačne zidine.

Više današnje crkve u Zupcima, na mjestu Polačama, nalazi se crkvina. Crkvu su razrušili Turci, kad su zavladali ovim krajevima. Po drušu sela je velika razvalina, gdje je bila crkva Sv. Mihaila, koju su raznili Turci, kad su uzeli Bar. Uz crkvu je bilo groblje. Mjesto, na kom je crkvina, zove se Begovina. Uz crkvinu su ostaci razvaljenih kuća, gdje su, po predanju, živjele kaluđerice.

Tuđemili. Na vrhu sela je crkva Sv. Petka i staro groblje. Crkva nije porušena, i ako su Tuđemilci muslimani. Tuđemilci, i pošto su priješli u islam, nijesu dali, da im ko razruši crkvu, no su i dalje poštovali staru vjeru, osobito groblje svojih predaka.

Mikulići. Više Veljih Mikulića su Repišta, gdje je bilo staro selo; bilo je mnogo više od današnjeg i hladnije. Zbog zime seljani su napustili Repišta i spustili se u Velje Mikuliće. I danas se tamo vide ostaci malenih, skoro okruglih kućica, do polovine u zemlju ukopanih. U Kabetama, više Veljih Mikulića, je selište; tu je izvor Dajakovica, a odatle su Dajaci u Gorani.

Mrkovići. U Mrkovićima je najviše crkvina. Njih je srušilo vrijeme, jer Mrkovići, iza poturčenja, nijesu ih pazili.

U Ravnima (Ravanj – prim. ur.) je crkvina sv. Ekatarine. Crkva je bila duga 5.06 m., široka 3 m., a visoka 1.94 m. Više vrata je izdubljen polukrug, u kom se poznaju tragovi od ikone. Oko crkve je bilo groblje, a tu je i mogila.

U Grdovićima je Sv. Gospođa. Crkvica je bila malena, i do temelja je srušena. Oko crkve je bilo groblje, a i danas se nalazi poviše starih grobova.

Crkva sv. Ilije u Veljem Selu bila je saborna crkva svih Mrkovića; nalazi se na uzvišenom brijegu Radomiru. Njen je razmjer 7.04:4-74 m. Zvonik je bio sa tri zvona; gornje je okno srušeno. Okolo crkve je groblje, ograđeno avlijom i zaraslo u drveće. Ploče su na grobovima velike i jednostavne. Iznad vrata je bio natpis, ali je kamen izvađen i odnešen. S obje strane vrata bila su dva velika krsta, ali je desni uništen. Unutra u crkvi ima 5-6 grobova; sv. trpeza je izvaljena. Svod je na dva mjesta probušen; na svodu raste drveće, a u crkvi planduje stoka. Blizu sv. Ilije je crkvina sv. Nikole. Njen je razmjer 4-14: 2-28 m. I ona se ruši. Ovu je crkvu podigao neki Nikola Dapčević za sebe i svoju porodicu; unutra je njegov grob i grobovi njegove porodice. Malo dalje od crkve sv. Nikole nalazi se crkva sv. Spasa, razmjera 4-35: 2-90 m. I ova crkva ima svoje groblje. Blizu crkve sv. Spasa je crkva sv. Ćilika, razmjera 4-50: 3-28 m. U blizini je selište.

U Dabezićima je crkva sv. Petke, razmjera 5-21:3-57 m., na brijegu iznad reke Međurječa. Pred crkvom je veliko groblje, a tu ima i nekoliko debelih cerova. Ovoj su crkvi pripadala sela: Dabezići, Međurječ, Ljeskovac i Kalimani.

U Komini je crkvina Svetih vračeva Kuzmana i Damjana, razmjera 10:3-89 m. Crkva je bila lijepo olijepljena, i porušena je skoro temelja. Mrkovići i govore, da je prije boja na Kosovu Polju ovo bila saborna saborna crkva svih Mrkovića. Blizu svetih Vračeva je do temelja porušena crkva sv. Jovana. Od nje se ni temelji ne poznaju.