Stari grad Bar, Stari Bar – I kategorija

Stari Bar nije, poput ostalih primorskih gradova, situiran na samoj obali, već udaljen od mora oko 4 km. Za ovakvo njegovo postavljanje bilo je nekoliko razloga, među kojima se naročito izdvajaju postojanje žive vode i reljef terena. Najstariji trougaoni dio grada bio je opasan zidinama čiji ostaci i danas postoje. Sa istočne i južne strane grad je zaštićen nepristupačnim liticama, koje su bile djelimično osigurane odbrambenim zidovima, dok je duž sjeverozapadne strane grad bio opasan bedemima.

Stari grad Bar predstavlja najveću urbanu aglomeraciju u ruševinama u Crnoj Gori. Na oko četiri hektara prostora koji obuhvata grad identifikovano je 250 objekata različite namjene: stambene, javne, sakralne, vojne… U srednjem vijeku grad se proširio prema sjeverozapadu, i izgrađeni novi bedemi sa ulaznom kapijom. U okviru gradskih zidina postojala je relativno pravilna mreža ulica, a pretpostavlja se da je glavni trg ispred katedrale sv. Đorđa formiran na mjestu nekadašnjeg foruma. U okviru gradskih zidina Starog Bara postojala je relativno pravilna mreža ulica, koja je tokom proširivanja grada prilično izmijenjena. Pravac nekih ulica je potpuno izmijenjen zbog podizanja novih objekata, a neke su potpuno zatrpane obrušenim zidovima.

U Starom gradu je sačuvano desetak crkvenih objekata, uglavnom u ruševinama. Među njima se posebno izdvajaju ostaci grandiozne katedrale Svetog Đorđa, zatim crkva Svetog Nikole (odnosno Svetog Marka) iz XIII vijeka, crkva Svete Venerande iz XIV-XV vijeka i crkva Svete Katarine iz XIV vijeka. Današnja crkva svetog Jovana Vladimira, koja je iz temelja obnovljena 1927. godine, najvjerovatnije predstavlja srednjevjekovnu crkvu svetog Petra koja se pominje 1247. godine.

Stari Bar, 1877. godine

Među brojnim objektima stambene, javne i sakralne arhitekture u gradu se nalazi više značajnih arhitektonskih ostvarenja koja, po načinu gradnje i oblikovanja, pripadaju različitim graditeljskim stilovima i koncepcijama – od romaničkih, gotičkih i renesansnih, do balkansko-orijentalnih. Nakon zemljotresa iz 1979. godine izvršena su obimna sistematska istraživanja, a jedan broj objekata je rekonstruisan i saniran.

Share.

Comments are closed.