Stojović: Policija ulaže maksimalne napore da građani Bara žive sigurno i bezbjedno

Da li je Bar bezbjedan grad za život, koja su najčešća krivična djela, da li su kazne za kršenje zakona i propisa adekvatne njihovoj težini, kako je protekla ova turističa sezona sa bezbjednosnog aspekta… kao i na brojna druga pitanja, u emisiji Sunčanom stranom ulice na talasima Radio Bara, koju uređuje i vodi Vjera Knežević Vučićević, odgovarao je komandir stanice policije Centra bezbjednosti Bar, Siniša Stojović.

RB/BI: Prošlo je oko pola godine od kada je u Centru bezbjednosti Bar na rukovodećim pozicijama nova postava. Kakvu ste situaciju zatekli i kojim inovacijama se možete pohvaliti, s obzirom da svaka nova garnitura unosi izmjene u posao. Na šta ste Vi i Vaše kolege stavili fokus na početku mandata?

Stojović: U ovom kratkom periodu od četiri- pet mjeseci, izvršene su personalne promjene u pogledu rukovodećeg sastava CB, na svim nivoima. Takođe, u tom periodu popunjen je jedan dio upražnjenih službeničkih mjesta, što je svakako uticalo na poboljšanje kvaliteta rada i postizanje boljih rezultata.

Prioritet je preduzimanje kontinuiranih mjera i radnji u odnosu na članove organizovanih kriminalnih grupa i bezbjednosno interesantna lica. U ovom dijelu imamo veliku pomoć od Sektora za borbu protiv kriminala, sa kojima često realizujemo zajedničke aktivnosti. U proteklih nekoliko mjeseci ostvareni su dobri rezultati u pogledu suzbijanju ulične prodaje droge, a i ubuduće ćemo nastaviti sa aktivnostima na sprječavanju ove pojave.

U planu su i aktivnosti na sprječavanju narušavanja javnog reda i mira, kao i izvođenje redovnih akcija iz oblasati bezbjednosti saobraćaja, sa posebnim fokusom na kontrolu poštovanja saobraćajnih propisa na saobraćajnicama i raskrsnicama u blizini škola.

RB/BI: Je li Bar siguran grad? Možemo li ustvrditi da se situacija promijenila od 90- tih, kada je, nažalost, opravdano slovio za stjecište kriminalnih dešavanja? Je li stepen teških krivičnih djela smanjen i koliko je nerasvijetljenih ubistava?

Stojović: U periodu od 2010. do 2019. godine na području Bara dogodilo se 28 ubistava, od kojih je 21 riješeno, što predstavlja 75% rasvjetljenosti. Tokom protekle i za osam mjeseci ove godine, nije bilo ubistava. U toku ove ljetnje turističke sezone zabilježena su dva slučaja ubistva u pokušaju- jedan slučaj u junu i jedan u julu. Oba puta izvršici su koristili hladno oružje i obojica su pronađeni i procesuirani. 

RB/BI: Policija štiti građane i insistira na primjeni zakona. Na koji način podići nivo integriteta i sigurnosti policijskih službenika?

Stojović: Integritet svakog službenika temelji se na časnom postupanju i dosljednom sprovođenju zakona. Sasvim sam siguran da se njegovom jačanju može doprinijeti isključivo savjesnim i odgovornim radom u interesu građana i zajednice, naravno uz maksimalnu transparntnost i poštovanje ljudskih prava.

RB/BI: Već dugo se govori o video- nadzoru u Baru. Dokle se stiglo sa tim projektom? Kada je najavljen mišljenja građana su bila potpuno oprečna- od onih koji su ideju podržali, do onih koji su izričito protiv.

Stojović: Instaliranje video- nadzora je u poodmakloj fazi, ali za sada ne zanamo kada će biti pušten u funkciju. Svakako treba napomenuti da će se uvođenjem takvog sistema umnogome doprinijeti kvalitetu rada policije u pogledu sprječavanja i otkrivaja izvršilaca krivičnih djela i prekršaja. 

RB/BI: Sa kojim službama sarađujete?

Stojović: Osim dobre saradnje sa organima lokalne samouprave i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije, Centar bezbjednosti Bar ima dobru saradanju sa Lučkom kapetanijom Bar, Upravom za inspekcijske poslove, Upravom pomorske sigurnosti, ANB- om, kao i sa  ostalim organima i službama koji se bave poslovima bezbjednosti.

RB/BI: Jeste li zadovoljni stanjem u saobraćaju na području barske opštine- poštuju li učesnici pravila i obaveze?

Stojović: Generalno možemo biti zadovoljni. Svjedoci smo da je ljetnja turistička sezona bila veoma uspješna, a samim tim bila je povećana frekvencija saobraćaja. U cilju smanjenja saobraćajnih gužvi, tokom ljeta službenici CB Bar su svakodnevno regulisali saobraćaj u Sutomoru i Baru, u terminu  od devet do 14:00 i od 18 do 22 sata.

Povećanje  učesnika u saobraćaju tokom juna, jula i avgusta, uslovilo je češće kršenje saobraćajnih  pravila, pa je tako samo za ova tri mjeseca izdato ukupno 3.909 prekršajnih naloga, a podnijeta je 401 prekršajna  prijava. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, lišeno je slobode 101 lice.

Dodao bih i to da su 393 vozača zatečena u upravljanju vozilima pod uticajem alkohola. Iskoristio bih priliku da apelujem na građane da nakon konzumiranja alkohola ne upravljaju vozilom, jer neodgovornim ponašanjem mogu ugroziti svoj i život ostalih učesnika u saobraćaju.

RB/BI: Ingerencije i obaveze saobraćajnih policajaca su zaista brojne. Kao ilustraciju nije naodmet navesti da Zakon o saobraćaju, kojim se uređuju pravila saobraćaja na putevima, obaveze učesnika u saobraćaju, naredbe koje se moraju poštovati i još zaista mnogo toga, broji više od 150 strana. Koliko je saobraćajnih nezgoda registrovano tokom ove godine na području barske opštine?

Stojović: U periodu od januara do avgusta registrovana je 391 saobraćajna nezgoda. Od toga najveći broj je bio sa materijalnom štetom- ukupno 257.

U 130 saobraćajnih nezgoda, 169 lica zadobilo je lakše tjelesne povrede, dok je teške tjelesne povrede zadobilo 31 lice. U ovom periodu dogodile su se četiri saobraćajne nezgode u kojima su, nažalost, smrtno stradala četiri lica.

RB/BI: Šta pokazuje statistika, koji su najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda?

Stojović: To su brzina neprilagođena karaktersitikama i stanju puta, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola, kao i nedržanje potrebnog odstojanja između vozila (što je i jedan od najčešćih uzroka izazivanja saobraćajnih nezgoda). Zbog saobraćajnih gužvi, koje su bile karakteristične za prethodna tri mjeseca, često je dolazilo do ostvarivanje kontakta sa vozilom koje se nalazilo ispred u koloni. 

Želim napomenuti, da je i veliki broj saobraćajnih nezgoda, koje ne ulaze u statistiku, riješen popunjavanjem obrazaca Evropskog izvještaja o naknadi štete. Međutim, da bi se ovaj obrazac primijenio, potrebno je da vozači nijesu pod dejstvom alkohola, da je vozilo registrovano, da im je važeća vozačka dozvola, kao i to da jedan od učesnika nezgode prihvata odgovornost za izazivanje nezgode.  

RB/BI: Kakve su kazne za prekršaje, smatrate li da su usklađene sa crnogorskim standardom? Nerijetko se može čuti da su previsoke. 

Stojović: Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore predviđa kazne kako za pravna i odgovorna lica, tako i za fizička lica. Kazne za pravna i odgovorna lica, zavisno od počinjenog prekršaja,  kreću se od 500 eura (koja je najniža kazna) dok je najveća 6.000 eura.

Kazne za fizička lica, zavisno od počinjenog prekršaja, kreću se od kazne zatvora u trajanju od 15 do 60 dana i novčane kazne u iznosu od 20 eura, do novčane kazne u iznosu od 1.000 eura, što je najviša kazna.

Ukoliko u roku od osam dana od dana dostavljanja prekršajnog naloga, lice plati dvije trećine novčane kazne, shodno Zakonu o prekršajima, smatraće se da je plaćen pun iznos kazne.

Komentari da su kazne previsoke mogu se čuti od onih koji najčešće krše saobraćajna pravila i propise.

RB/BI: Budimo konkretni- koliko nesavjesni vozači plaćaju kada prekrše zakon u slučaju najzastupljenijih prekršaja: neprimjerene brzine, preticanja na punoj liniji, vožnje pod dejstvom alkohola, upotrebe mobilnog telefona, nekorištenja pojasa…?

Stojović: Što se tiče prekoračenja brzine, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore, za najveća prekoračenja predviđa  kaznu zatvora u trajanju od 15 do 60 dana. To su upravljanje  vozilom u naselju brzinom koja je za 70 km/h veća od dozvoljene, kao i upravljanje  vozilom van naselja brzinom koja je za 90 km/h veća od dozvoljene.Novčana kazna u iznosu od 300 do 1.000 eura  izriče se za upravljanje  vozilom u naselju brzinom koja je za 60 do 70  km/h veća od dozvoljene brzine, kao i upravljanje vozilom van naselja brzinom koja je za 80 do 90 km/h veća od dozvoljene brzine. Novčana kazna u iznosu od 150 do 400 eura za upravljanje vozilom u naselju brzinom koja  je za 50 do 60  km/h veća od dozvoljene brzine, kao i upravljanje vozilom van naselja brzinom koja je za 70 do 80 km/h veća od dozvoljene brzine. Od 120 do 400 eura biće kažnjen vozač za upravljanje vozilom u naselju brzinom koja je za 30 do 50  km/h veća od dozvoljene brzine, kao i upravljanje vozilom van naselja brzinom koja je za 50 do 70 km/h veća od dozvoljene brzine.

Za preticanje na punoj liniji predviđena je novčana kazna u iznosu od 120 do 400 eura, a za preticanja kojima se ugrožavaju drugi učesnici u saobraćaju ili preticanja u tunelu, predviđena je novčana kazna u iznosu od 300 do 1.000 eura.

Što se tiče upravljanja vozilom pod uticajem alkohola, tu su predviđene sljedeće kazne: upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2 g/kg ili većoj ili odbijanje alkotestiranja, predviđena je isključivo kazna zatvora u trajanju od 15 do 60 dana. Upravljanje  vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,5 g/kg do jedan g/kg predviđenja je novčana kazna u iznosu od 150 do 400 eura. Upravljanje  vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,3 g/kg do 0,5 g/kg predviđena je novčana kazna u iznosu od 80 do 250 eura. Mladi vozač (do 24 godine života) koji vozilom upravlja pod dejstvom alkohola u koncetraciji od 0,1 g/kg do 0,3 g/kg predviđenja je novčana kazna u iznosu od 60 do 200 eura.

Zbog upotrebe mobilnog telefona u toku vožnje predviđena je novčana kazna u iznosu od 90 eura, a zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa vozač plaća kaznu u iznosu od 50 eura.

RB/BI: Kakva je procedura dokazivanja saobraćajnog prekršaja?

Stojović: U zavisnosti od vrste prekršaja, razlikuju se i načini dokazivanja saobraćajnih prekršaja. Za prekršaje koji su uočeni od strane saobraćajnih policajaca, npr. preticanje preko pune linije, ukoliko vozač ne prihvata odgovornost za prekršaj, pred sudom se saslušavaju policijski službenici u cilju dokazivanja prekršaja.

Za prekrašje prekoračenja brzine kao dokazi koriste se video zapisi sa radara.

Za upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola, kao dokazi koriste se prekršajna prijava i zapisnik o alkotestiranju vozača, kao i nalaz uzorka krvi u slučajevima kada vozač zahtijeva da mu se izuzme uzorak krvi radi analize.

RB/BI: Da li Barani voze ispravna vozila?

Stojović: Nerijetke su situacije da policijski službenici prilikom kontrole u saobraćaju, zateknu vozače da upravljaju neregistrivanim vozilima i vozilima koja su tehnički neispravna. U tim slučajevima vozila se na licu mjesta isključuju iz saobraćaja i u određenim situacijama, kada su vidne tehničke neispravnosti ili se posumnja u njih, vozila se mogu uputiti  na vanredni kontrolni tehnički pregled. Za upravljanje vozilom koje nije registrovano, predviđena je novčana kazna u iznosu i od 120 do 400 eura kada je u pitanju fizičko lice, dok je za pravno i odgovorno lice predviđena novčana kazna u iznosu od 1.000 do 2.000 eura.

RB/BI: U posljednje vrijeme dosta se govori, i dobro je da je i to pitanje pokrenuto, o tome da su i policajci žrtve neprijatnih situacija. Kada se one dešavaju i kako reagujete?

Stojović: Dešava se da policijski službenici budu napadnuti ili spriječeni u vršenju službene radnje kada su u pitanju krivična djela, kao i to da budu omalovažavani ili ometani kada je u pitanju prekršaj. U tim slučajevima reagujemo tako što ta lica lišavamo slobode, nakon čega obavještavamo dežurnog državnog tužioca, koji kvalifikuje predmetni događaj. U slučaju kada se tužilac izjasni da je u pitanju krivično djelo, daje instrukcije za postupanja. Kada je u pitanju prekršaj, u svim slučajevima lica se lišavaju slobode u skladu sa Zakonom o prekšajima i uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka privode se dežurnom sudiji suda za prekršaje (Budva- Odjeljenje u Baru).

RB/BI: Svjedoci smo saobraćajne nekulture i nepoznavanja propisa i kada su pješaci u pitanju. Šta pokazuje praksa, kažnjavate li i njih i za koje prekršaje?

Stojović: Tačno je da postoji saobraćajna nekultura kada su pješaci u pitanju. Često prelaze kolovoz van obilježenog pješačkog prelaza,  ili na raskrsnici kada im je svejtlosnim saobraćajnim znakom zabranjen prolaz. Za prelazak kolovoza van obilježenog pješačkog prelaza i kad pješak iznenada stupi na kolovoz ili se nepotrebno zadražava na kolovozu, predviđena je novčana kazna u iznosu od 50 eura. Na pješačkom prelazu na kojem je saobraćaj pješaka regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakom, ukoliko pješak ne postupi u skladu sa njim predviđena je novčana kazna u iznosu od 60 eura.

Upravo u akciji “Pješak”, koja je realizovana početkom ovog mjeseca, zbog počinjenih prekšaja po ovom osnovu sankcionisano je 26 lica.

RB/BI: Da li ste, s pozicije komandira stanice policije u gradu pod Rumijom, zadovoljni stepenom povjerenja građana prema ovoj službi?

Stojović: Zadovoljan sam, ali smatram da svakako treba stalno raditi na jačanju  povjerenja između građana i policije. Kao što sam već kazao, to se može postići isključivo odgovornim i neselektivnim postupanjem policijskih službenika, uz puno poštovanje ljudskih prava.

RB/BI: Na koju adresu se građani mogu obratiti ako hoće da prijave neku nepravilnost?

Stojović: Mogu pozvati broj telefona 122, e- mail adresa je pjbar.rukovodilac@policija.me,  a mogu i doći lično u Centar bezbjednosti Bar.

RB/BI: Kako reagujete u slučaju prijave porodičnog nasilja? Da li se zlostavljanom članu porodice, da banalizujem, “isplati” da prijavi nasilje, jesu li počinioci adekvatno kažnjeni?

Stojović: Djela iz porodičnog nasilja spadaju u domen nadležnosti kriminalističke policije.  Policijski službenici obezbjeđuju lice mjesta, zbrinjavaju žrtvu i pružaju podršku kriminalističkoj policiji, u cilju preduzimanja potrebnih mjera i radnji iz njihove nadležnosti.

Naravno da je neophodn prijavljivanje svakog oblika krivičnog djela ili neprikladnog ponašanja, pa tako i nasilja u porodici,  kako bi se žrtvama pružila adekvatna zastita i podrsku. Moram reći da kolege sa ove linije rada ulažu velike napore u pogledu ohrabrivanja osobe da prijavi nasilje, jer je to do nedavno bila tabu tema.

Sasvim sam siguran da je u interesu žrtve nasilja da izvšrilici krivičnih djela i prekršaja iz ove oblasti budu procesuirani. Postupa se po svakoj prijavi porodičnog nasilja. U vezi sa prijavama, službenici blagovremeno upoznaju nadležnog tužioca koji u konkretnom slučaju cijeni da li ima elemenata krivičnog djela. U slučajevima kada djelo nije kvalifikovano kao krivično, a postoji prekršajna odgovornost, podnosi se prekršajna prijava iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

U vezi sa porodičnim nasiljem, od početka ove godine, podneseno je deset krivičnih i 57 prekršajnih prijava. 

RB/BI: U kojoj mjeri su službenici policije izloženi pritiscima?

Stojović: Policijska profesija je teška. Često se mora hitno reagovati i donositi brze odluke. Prema mom mišljenju, ponekad su moje kolege neporavdano izloženi pritiscima društva. Mislim da je moguć uzrok tome nedostatak razumjevanja prema ovom veoma zahtjevnom i odgovornom  poslu.

RB/BI: Koju poruku sa pozicije komandira stanice policije u Baru želite da uputite sugrađanima?

Stojović: Iako obavljaju naporne i teške poslove, često u otežanim uslovima, policijski službenci su pokazali da su 24 časa dnevno u službi građana. Policijski službenici CB Bar će se i u narednom periodu, kroz profesionalan i posvećen rad, maksimalno zalagati na održavanju stabilne bezbjednosne situacije u gradu. Sigurnost svih građana je na prvom mjestu.

Share.

Comments are closed.