Monografija “Naša priča” publiciste Zorana Poleksića, koju je Biblioteka za slijepe Crne Gore objavila u aprilu ove godine, nakon podgoričke, sinoć je u Dvorcu kralja Nikole predstavljena i barskoj publici. Riječ je o prvoj knjizi na prostoru bivše Jugoslavije koja opisuje djelatnost, status, razvoj i rezultate rada bibilioteke namijenjene osobama s oštećenim vidom, a objavljena je povodom 15 godina od njenog osnivanja.
Pored autora, na promociji monografije govorili su direktor Biblioteke za slijepe Crne Gore mr Božidar Denda i predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić.
Na početku književne večeri, u ime organizatora , pomoćnik direktora Kulturnog centra Bar Mirko Bujišić poželio je dobrodošlicu gostima i publici i istakao da Kulturni centar Bar u sklopu kojeg radi Narodna biblioteka i čitaonica “Ivo Vučković”, već dugi niz godina ima dobru saradnju sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore, kao i sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj, na čelu sa njenim predsjednikom Veselinom Joketićem.
“U Narodnoj biblioteci i čitaonici ‘Ivo Vučković’ u Baru, od 17.maja 2006. godine funkcioniše i audio biblioteka na CD-ovima, u mp3 formatu, koja je dostupna za sve. Uvijek smo tu da pomognemo koliko je u našoj mogućnosti i da izađemo u susret”, naglasio je Bujušić.
Autor monografije “Naša priča” Zoran Poleksić, odluku da pokuša da napravi publikaciju donio krajem novembra prošle godine.
“Povoda i razloga je bilo više. Prvenstveno saznanja koja sam dobijao od istinskog prijatelja i saradnika Biblioteke Igora Tomića, dugogodišnjeg uspješnog predsjednika Paraolimpijskog komiteta, koja su mi ukazala da je riječ o kompaktnom kolektivu koji je za relativno kratko vrijeme svog postojanja ostvario fascinantne rezultate u svakom pogledu. Kada sam u novembru prošle godine prilikom izrade ove monografije doznao još neke fascinantne detalje, bio sam siguran da ću da uradim ovu knjigu. Sav taj potencijal i svi ti rezultati bili su mi na dohvat ruke, zahvaljujući agilnosti direktora Biblioteke Božidara Dende i svih njegovih saradnika.Kontaktirao sam i korisnike Biblioteke, i oni su o svojim izjavama oplemenili kompletno štivo”, kazao je autor.
Predsjednik Paraolimpijskog komiteta i saradnik Biblioteke Igor Tomić, zahvalio je Zoranu Poleksiću na “perfektnom djelu koja sumira veliki istorijski momenat bitisanja Biblioteka koja se čuje i čita od Podgorice do Novog Zelanda”.
“Ovo djelo je nešto što će, u kulturološkom stvaralaštvu Crne Gore i bibliotekarskoj djelatnosti, nadam se, poslužiti da i narednih 15 i 150 godina nadograđuju priču, stvaralački momenat i efekte rada Biblioteke slijepih Crne Gore”, smatra Tomić.
Direktor Biblioteke Božidar Denda je neko ko je pokrenuo cijelu priču i kako je kazao Poleksić, ni iz čega napravio “bastion” za osobe oštećenog vida – biblioteku koja je u regionu prepoznata zbog kvaliteta.
“Biblioteka je pokrenula mnoge inovativne djelatnosti, kakvih ni danas nema, ne samo u ustavnovama ovog tipa na Balkanu, nego i u Evropi. Skoro da sam ubijeđen da niko osim nas, ne radi projekcije filmova koji su prilagođeni. Jedinstveni smo i po tome sto smo zajedno sa Kulturnim centrom Homer, pokrenuli i radio stanicu, organizovali izložbe skulptura koje su taktilne, koje osobe oštećenog vida mogu da opipaju”, kazao je Denda i pozivao sve koji vole umjetnost kulturu i čitanje knjiga da nastave da se, bez ustručavanja, interesuju za usluge Biblioteke.
“Audio knjige mogu da koriste svi ljudi. Uveliko se na Zapadu, Evropi i Americi one i koriste u smislu da ih prate i slušaju recimo oni koji provode dugo vremena u saobraćaju. Dakle, Biblioteka je otvorena za sve i dalje sa željom, da sve koji vole umjetnost, kulturu i knjige, ugosti čašicom dobrog štiva i čašicom dobrog, plemenitog, ljudskog razgovora”, zaključio je Denda.
Postojanje biblioteke za osobe oštećenog vida izuzetno je važno, jer je knjiga u odgovarajućim formatima znatno manje u odnosu na one koje se štampaju za širu javnost. Biblioteka za slijepe u Crnoj Gori ima fond od 23 i po hiljade naslova i 730 korisnika.Objavljuje časopise “Glas” u audio formatu i “Tačke kulture” na Brajevom pismu. Projekat Biblioteke za slijepe je i Radio Homer.
